Okutauluka omutete

Oityi Tyitiwa Ombatisimu?

Oityi Tyitiwa Ombatisimu?

Etyi Ombimbiliya ipopia

 Opo omunthu ambatisalwe, wesukisa okupakwa olutu aluho kohi yomaande. a Ombimbiliya ipopia ovanthu ovanyingi vambatisalelwe. (Ovilinga 2:41) Umwe povanthu ovo, o Sesusi Kilisitu wambatisalelwe Mondongi yo Solondau. (Mateusi 3:13, 16) Tupu, omulume umwe wo ko Etiopia waitile opo ambatisalwe etyi vehika apa “pena omaande.” — Ovilinga 8:36-40.

 Sesusi wapopia okuti aveho vana valinga etyi apopia, vena okumbatisalwa. (Mateusi 28:19, 20) No apositolu Petulu otyo apopilile ngootyo. — 1 Petulu 3:21.

Monthele ei matupopi

 Etyi ombatisimu ihangununa?

 Tyina omunthu ambatisalwa ngootyo ukahi nokupopia okuti welivela ya okutuka opo malingi vala etyi Huku ahanda naapa umwe tyalema. Otyo ngootyo wapopia umwe okuti atyiho alinga matyilekesa okuti ulinga vala etyi Huku na Sesusi vahanda. Ovanthu vana vahanda okukakalako nomwenyo wahapu vena okumbatisalwa.

 Omunthu okunyingiywa kohi yomaande tyipopia umwe nawa ovipuka omunthu ayekapo okulinga. Omokonda yatyi tupopila ngootyo? Ombimbiliya yeeleka ombatisimu nokuhihila omunthu. (Ova Loma 6:4; Ova Kolosu 2:12) Tyina omunthu anyingiywa kohi yomaande ongatyina ankhia, ovipuka aviho alingile kohale viakala-po. Tyina ayaulwa-mo ongatyina ahimbika omwenyo omupe, pahe malingi vala etyi Huku ahanda.

 Ombimbiliya ipopia okuti tyaviuka okumbatisala omalukembe?

 Ombimbiliya kaipopi okuti olukembe pokulukwa luna okumbatisalwa. b Tupu kaipopi okuti olukembe luna okumbatisalwa.

 Ombimbiliya kaipopi okuti omalukembe ena okumbatisalwa. Mahi mwene Ombimbiliya ipopia okuti opo omunthu ambatisalwe pena ovipuka vimwe ena okulinga. Una okunoñgonoka etyi Ombimbiliya ipopia, alinge umwe etyi apopia. Tupu una okuyekapo ovipuka ovivi ankho alinga, alingi elikwambelo liokulipakula ku Huku. (Ovilinga 2:38, 41; 8:12) Omalukembe kaetyivili okulinga ovipuka ovio.

 Omokonda yatyi omukilisitau esukisila okumbatisalwa menyina lya tate no liomona no liomphepo ikola?

 Sesusi wapopile ovalongwa vae okuti “kalongesei ovanthu valinge ovalongwa vange. . . , amuvembatisala menyina lya Tate, no Liomona no liomphepo ikola, amuvelongesa vetavele ovipuka aviho nemutuma.” (Mateusi 28:19, 20) Ondaka “menyina lya,” ihangununa okuti omunthu ukahi nokumbatisalwa wii olie o Huku, olie omona wae. Tupu wii etyi omphepo ikola ya Huku elinga. Omu apositolu Petulu wetyilekesa umwe nawa apopila omulume umwe watyitwa otyilema okuti: “Menyina lya Sesusi Kilisitu omu Nasalee, katuka weende!” (Ovilinga 3:6) Petulu ankho utyii umwe okuti otyipuka tyina metyivili vala okutyilinga mokonda ya Sesusi, tupu ankho wii umwe otyilinga Sesusi ena.

  •   “Tate” o Siovaa c Huku. Omunene vali kovipuka aviho mokonda oe wevitunga. — Ehimbikilo 17:1; Eholololo 4:11.

  •   “Omona” o Sesusi Kilisitu, waava omwenyo wae pala onthwe. (Ova Loma 6:23) Onthwe matukakala vala nomwenyo wahapu tyina tunoñgonoka otyilinga otyinene Sesusi ena. — Swau 14:6; 20:31; Ovilinga 4:8-12.

  •   “Omphepo ikola” ononkhono mba Huku alinga nambo ovipuka. d Huku watungile ovanthu novipuka aviho vili kombanda yeheke nomphepo yae ikola. Tupu ankho pokupopia novanthu utyilinga nomphepo yae ikola, no pokukwatesako umwe ovanthu vae vetyivile okulinga etyi ahanda ankho utyilinga nomphepo yae ikola. (Ehimbikilo 1:2; Sombe 33:4; Ova Loma 15:18, 19) Huku tupu pokutuma ovanthu vahoneke ondaka yae Ombimbiliya wetyilingile nomphepo yae ikola. — 2 Petulu 1:21.

 Okuti tyapenga okumbatisalwa tuvali?

 Tyakaka unene omunthu okuyekapo okapela kavo. Mahi pahe ine wambatisalelwa-le mongeleya ankho eli, okuti pahe okumbatisalwa mongeleya onkhwavo ulinga onkhali? Ovanthu vamwe vati umwe yoo ulinga onkhali. Vamwe vapopia ngootyo mokonda yetyi tyipopia Ova Efesu 4:5, yati: “Tatekulu wike, eyumba-nthumbi like, ombatisimu ike.” Mahi otesitu oyo kaikahi nokupopia okuti omunthu kapondola okumbatisalwa tyavali. Oityi tupopila ngootyo?

 Etyi mwene ankho tyikahi nokupopiwa. Omu apositolu Paulu mokwapopia onondaka mbuli m’Ova Efesu 4:5, ankho ukahi nokupopia omokonda yatyi tyesukisila ovakilisitau vehelipone movipuka vetavela. (Ova Efesu 4:1-3, 16) Otyipuka otyo ankho mavetyivili vala tyina vafenda vala Huku wike, nokuyumba onthumbi motyipuka tyike, ngokuti ankho vena vala okukala nenoñgonoko like li’Ombimbiliya; pahe avalingi umwe etyi Ombimbiliya ipopia vehike kokumbatisalwa.

 Omu apositolu Paulu wapopile vamwe ankho vambatisalwa-le okuti vena okumbatisalwa vali. Wapopile ngootyo mokonda ankho vamwe vambatisalwa vala mahi kavei etyi mwene Ombimbiliya ipopia. — Ovilinga 19:1-5.

 Etyi mwene tyina okutwala omunthu kokumbatisalwa. Huku utavela vala ombatisimu yomunthu una weilinga mokonda yokwanoñgonoka umwe nawa etyi Ombimbiliya ipopia. (1 Timotiu 2:3, 4) Ine umunthu wambatisalwa mahi ankho kei nawa etyi Ombimbiliya ipopia, wii vala ovipuka viapenga vi’Ombimbiliya, Huku ketavela ombatisimu yae. (Swau 4:23, 24) Namphila hamwe ankho asoka umwe okuti ukahi nokulinga etyi tyaviuka, mahi mokonda vala kambatisalelwe mokwakala “nenoñgonoko liatyo mwene,” Ombatisimu yae kaisivila. (Ova Loma 10:2) Opo Huku etavele ombatisimu yomunthu, tete nkhele wesukisa okunoñgonoka otyili ty’Ombimbiliya, aendela mweetyi ekahi nokulongehiwa, pahe konyima elipakula ku Siovaa ambatisalwa vali. Ine omunthu umbatisalwa vali mokonda pahe wanoñgonoka umwe etyi tyakutikinya mombatisimu opo kalingi onkhali.

 Onombatisimu ononkhwavo mbapopiwa m’Ombimbiliya

 Ombimbiliya tupu ipopia onombatisimu mbelikalela nombatisimu ilinga ovalanduli va Kilisitu. Matupopipo mbumwe.

 Ombatisimu Swau Mbatisita ankho alinga. e Ova Sundeu novanthu vana ankho vakoyele okutavela ovitumino vya Mwisesi, Swau ankho uvembatisala opo valekese okuti velivela etyi vayekapo ovitumino viapelwe Mwisesi. Ombatisimu ina ankho ikula ondyila opo vanoñgonoke Mesiya, Sesusi Kilisitu omu Nasalee. — Luka 1:13-17; 3:2, 3; Ovilinga 19:4.

 Ombatisimu ya Sesusi. Ombatisalwa Sesusi alingilwe na Swau Mbatisita yelikalela. Sesusi ankho omunthu wehena onkhali. (1 Petulu 2:21, 22) Kambatisalelwe mokonda yokwelivela ine hamwe “okwiita omutima upumphi.” (1 Petulu 3:21) Etyi Sesusi ambatisalwa ankho ukahi nokulekesa ku tate yae Siovaa okuti pahe wafwapo pala okulinga etyi tyemweeta pano pohi. Okuti umwe nokwaava omwenyo wae pala onthwe. (Ova Hembeleu 10:7-10)

 Ombatisimu yomphepo ikola ya Huku. Ovo Swau Mbatisita na Sesusi vapopile ombatisimu yomphepo ikola ya Huku. (Mateusi 3:11; Luka 3:16; Ovilinga 1:1-5) Ombatisimu oyo yelikalela nokumbatisalwa menyina liononkhono mba Huku. (Mateusi 28:19) Oityi tupopila ngootyo?

 Tupopia ngootyo mokonda o vamwe vala povalanduli va Sesusi vambatisalwa nomphepo ikola ya Huku. Vambatisalwa nomphepo ikola ya Huku mokonda vakoywa vakatumine kumwe na Kilisitu keulo. Avakala onohamba novanakwa. f (1 Petulu 1:3, 4; Eholololo 5:9, 10) mavakatumina ovanthu ovalanduli ovanyingi-nyingi Sesusi mavakala-ko apeho pano pohi. — Mateusi 5:5; Luka 23:43.

 Okumbatisalwa mu Kilisitu Sesusi nomo nonkhia mbae. Ovanthu vana vokumbatisalwa nomphepo ikola ya Huku tupu vambatisalwa “mu Kilisitu Sesusi.” (Ova Loma 6:3) Naina, vambatisalwa ngootyo ovakilisitau ovalembulwa, mavakatumina na Sesusi keulu. Tyina vamambatisalwa mu Sesusi, opo pahe vakala mewaneno liovakilisitau ovalembulwa. Sesusi Kilisitu oe onkhalamutwe yewaneno olio, ngwe aveho vakala olutu lwewaneno. — 1 Ova Kolindu 12:12, 13, 27; Ova Kolosu 1:18.

 Ovakilisitau ovalembulwa tupu vambatisalwa ‘menyina lya Sesusi.’ (Ova Loma 6:3, 4) Nga Sesusi navo valinga umwe vala etyi Huku ahanda, otyo vapaka pomphangu yotete momwenyo wavo. Tupu navo vetyii okuti kamavakala omuvo omunyingi pano pohi. Ombatisimu oyo, ipwavala tyina vamankhi ya avatutiliswa opo vakakale keulu ngo noandyu. — Ova Loma 6:5; 1 Ova Kolindu 15:42-44.

 Ombatisimu yotupia. Pena onthiki imwe Swau Mbatisita apopile okuti: “Onwe okulivela, ame ndyimumbatisala momeva, o mahi, ou haa meya omunene vali kwaame, ame nokumuhukula vala ononkhaku mbae hityivili. Oo, kumbi eya memumbatisala nomphepo ikola, emumbatisala notupia. Opaa yae yokuyela una-yo peke, mayele otiliku yae, potyipale eikombolola-po umwe aiho, eipake motyimbundu, olungu lwatyo eluyumbu motupia.” (Mateusi 3:11, 12) Okuti wetyimona okuti okumbatisalwa nomphepo ikola tyelikalela nokumbatisalwa notupia. Oityi Swau mwene ankho ahanda okupopia?

 Otiliku ovanthu vana vokutavela etyi Sesusi apopia avetyilingi umwe. Mokonda vetavela, otyo vambatisalelwa nomphepo ikola. Olungu ovanthu vana vetavela etyi Sessi apopia. Otyo mavambatisalelwa notupia, tyilekesa okuti mavakahanywako pala apeho. — Mateusi 3:7-12; Luka 3:16, 17.

a Omukanda umwe utiwa Vine’s Complete Expository Dictionary of Old and New Testament Words wapopia okuti, ondaka Yongeleku yapitiywa okuti “ombatisimu’ ihangununa “okunyingiya olutu aluho momaande, oyaukamo vali.’

b Otyiso tyombatisimu, otyipuka tyimwe ovanthu vovikapela vimwe valinga opo valuke olukembe enyina, avelutili vala omaande momutwe okuti hatyo avemunyanye vala omaande momutwe.

c Siovaa enyina lya Huku. (Oviimbo 83:18) Tala onthele yati “Siovaa Olie?

d Tala onthele yati “Ononkhono Mba Huku Oityi?

e Tala onthele yati “Quem foi João Batista?

f Tala onthele yati “Ovalie Mavaende Keulu?

g Ombimbiliya tupu ipopia “ombatisimu,” tyina ipopia oviso vimwe ankho vilingwa pala okusukula omunthu moupanga wae na Huku, ngeetyi okutila omaande movipuka vaundapa navio pokufenda Huku. (Maluku 7:4; Ova Hembeleu 9:10) Mahi, otyipuka otyo tyelikalela unene nombatisimu ya Sesusi no yovalanduli vae. Mokonda ina vanyingilile olutu aluho kohi yomaande.