Okutauluka omutete

Okuti Hamwe Ombimbiliya Yapilululwa?

Okuti Hamwe Ombimbiliya Yapilululwa?

 Au. Ine tueleka etyi tyili mo Mbimbiliya, netyi tyili momikanda vimwe vyo kohale muna onondaka mbuli mo Mbimbiliya hono, tumona umwe okuti otyipuka tyike vala, petupu etyi tyapolwa-mo, petupu etyi tyayawiswa-mo. Otyo ngwe pana ondaka ya Huku ankho yati umwe aikopiyalwa no ou, aikopiyalwa nou, mahi ngotyo vahoneka movipuka viahakolele-ale.

Okuti vokuakopiyala vetupu umwe natyike vapengesa?

 Kwavasiwa-le omikanda ominyingi vina ondaka ya Huku. Okukwata omikanda ovio aviho, ovieleka etyi vipopia, umona okuti oupuka umwe welikalela kapii. Otyo tyilekesa okuti vokuakopiyala ondaka ya Huku, vimwe vapengaisa umwe kapii. Mahi otyipuka tyimwe otyiwa, okuti omikanda aviho vipopia umwe vala otyipuka tyike. Kuna ovipuka vimwe ovinene viapenga viavasiwa momikanda vimwe, mahi okuvitala vokuetyilingile, vetyilingilile umwe tyawina, tyokuhanda umwe okupilulula Ondaka ya Huku. Tutale ovipuka vivali:

  1.   Momukanda wa 1 Suau 5:7, mono Mbimbiliya mbumwe muna onondaka mbati: “keulu, tyati umwe o Tate, Ondaka, Osipilitu Sandu. Aveho ovo vetatu omunthu wike vala.” Mahi momikanda vimwe viyumbwa onthumbi onondaka ombo kambuvasiwa-mo. a Mbapakwa-mo vala novanthu, ina muene vokuahoneka omukanda wa 1 Suau kembupopile. Ono Mbimbiliya mbumwe mbapitiyua nawa, mbutupu onondaka ombo.

  2.   Momikanda vyo kohale muna onondaka mbo Mbimbiliya enyina ya Huku liapopiwa-mo unene. Mahi ovanyingi vokuapitiya Ombimbiliya momalaka omakuavo, apa vavasa enyina lya Siovaa, pamwe avapake-po “Tatekulu,” pamwe avalambe-po nondaka “Huku.”

Okuti haa kamavavasi vali vimwe viapenga?

 Pahe tuna omikanda ovinyingi vyo kohale muna Ondaka ya Huku. Ine tyitiwa ñgeno muna vali ovinyingi viapenga, ñgeno viamoneka-ale kohale. b Etyi vokuatanga vaeleka omikanda ovio netyi tyili mo Mbimbiliya hono, vatiwi?

  •   Omunongo umwe wokuatanga utiwa o William H . Green, wapopia tyimwe tyayemba komikanda vyo Mbimbiliya viahonekwa melaka lyo Hebeleu no lyo Alamaiku (etyi ovanyingi vati “Otesitamendu Onkhulu”), wati: “Etyi vokuahoneka Ombimbiliya vapopia, na hono otyo umwe tuna-tyo. Pomikanda viokuahonekwa kohale, mokutala Ombimbiliya oyo vala yahapilululilwe.”

  •   Omunongo umwe wokuatanga utiwa o Frederick Bruce, wapopia tyimwe tyayemba komikanda vyo Mbimbiliya viahonekwa melaka lyo Ngeleku (etyi ovanyingi vati “Otesitamendu Omphe”), wati: “Tuna ovipuka ovinyingi vilekesa umwe okuti etyi tyili Motesitamendu Omphe, otyo umwe vokuahonekele Ombimbiliya vapopile. Mahi vamwe nkhele velipula ine otyili umwe. Pahe omikanda evi viokuahonekwa novanongo vo kohale, tyina uvitanga, kutange-ale nonthumbi yokuti etyi vahonekele otyo umwe uli nokutanga. Mahi tyatiwa otyo katyitolwa.”

  •   Omukulu umwe utiwa o Frederic Kenyon, wanoñgonoka nawa omikanda vyo kohale vina onondaka mbo Mbimbiliya, wati: “Upondola okukukwata Ombimbiliya peke, nonthumbi yokuti uli nokukuata Ondaka ya Huku. Ombimbiliya yakwata pomavoko omanyingi, mokueenda kuomanima omanyingi, mahi no ngotyo atyiho-atyiho tyili-mo, otyetyi umwe vokweihonekele vapopile.”

Oityi vali tutila Ombimbiliya kayapilululilwe

  •   Tyilinge ova Sundeu, tyilinge Ovakilisitau, etyi vati pokukopiyala Ombimbiliya, kavapolele-mo ononthele mbuna mbupopia ovivi ovanthu va Huku valingaile. c (Números 20:12; 2 Samuel 11:2-4; Ova Galata 2:11-14) Onondaka mbuna mbupopia ovipuka ovivi ova Sundeu valingile, etyi vehetavelele Huku, netyi ankho matyipiti navo, nambo vembukopiyala umwe avehembusipo. (Oséias 4:2; Malaquias 2:8, 9; Mateusi 23:8, 9; 1 Suau 5:21) Otyipuka otyo valinga, tyilekesa umwe okuti ankho ovanthu vayumbwa onthumbi, valinga nawa ovipuka, vetyii okuti Ondaka ya Huku ikola.

  •   Nkhele soka: Okuti Huku wokuatumine ovanthu vahoneke omalusoko ae, evekuatesako nononkhono mbae, mayeke umwe Ondaka yae inyonwe? d (Isaías 40:8; 1 Petulu 1:24, 25) Kayekele Ombimbiliya inyonwe, ipulululwe, mokonda ankho kahande vala ikuateseko ovanthu vo kohale, mahi tupu wahanda itukuateseko hono. (1 Ova Kolindu 10:11) Ombimbiliya yatyo muene yati: “Ovipuka aviho viokuahonekwa kohale, viahonekwa opo vitulongese, na tukale nekevelelo mokonda yokukoleleya kuetu nepameko litunda Movihonekwa.” — Ova Loma 15:4.

  •   Sesusi novalongwa vae ankho vapopia etyi tyili Mondaka ya Huku. Ankho vetupu otyiho tyokuti hamwe etyi tyili-mo tyapilululwa hatyo-ko Huku atumine tyihonekwe. — Luka 4:16-21; Ovilinga 17:1-3.

a Omikanda vimwe vyo kohale viehena onondaka ombo ombombu: Códice Sinaítico, Códice Alexandrino, Manuscrito Vaticano N.° 1209, Vulgata latina original, versão siríaca Filoxeniana-Harcleana e Pesito siríaca.

b Omikanda viavasiwa-le, vina onondaka mbo Mbimbiliya okupolelela momukanda wa Mateusi atee Eholololo (“Otesitamendu Omphe”), vilamba 5.000.

c Ombimbiliya ipopia okuti ovanthu Huku atuma alinge otyilinga tyimwe, vapengesa. Yati: “Petupu omunthu wahapengesa.” — 1 Reis 8:46.

d Ombimbiliya kaipopi okuti Huku etyi ati pokutuma ovanthu vahoneke Ombimbiliya weveumphamena eveti honekei tyongandi no tyongadi. Ipopia vala okuti wevepaka momitima viavo omalusoke ae. — 2 Timotiu 3:16, 17; 2 Petulu 1:21.