Okutauluka omutete

Ononkhono Mba Huku Oityi?

Ononkhono Mba Huku Oityi?

Ekumbululo lyo Mbimbiliya

Osipilitu sandu, ononkhono mba Huku, ombu alinga nambo ovipuka aviho. (Miquéias 3:8; Luka 1:35) Tyina Huku pena etyi ahanda okulinga utuma-ko vala ononkhono mbae. — Salmo 104:30; 139:7.

Ondaka oyo “osipilitu” melaka lyo Hebeleu ondaka rúahh, melaka lyo Ngeleku ondaka pneúma. Onondaka ombo tyina mbumoneka mo Mbimbiliya haunene mbupopia ononkhono mba Huku. (Gênesis 1:2) Mahi pamwe mbupopia:

Onondaka ombo mbupopia umwe vala otyipuka tyihamonwa komaiho, mahi etyi tyilinga tyimoneka. Nononkhono mba Huku ongotyo mbukahi. “Kambumonwa komaiho ngomphepo, kambutavela okumbukwata, mahi mbuna ononkhono.” — An Expository Dictionary of New Testament Words, by W.  E. Vine.

Ombimbiliya ipopia okuti ononkhono mba Huku “okuvoko” kwae “nominwe” viae. (Salmo 8:3; 19:1; Luka 11:20; tyeeleka na Mateusi 12:28.) Omunthu wokutunga ovimbala uvitunga nomavoko ae. Tupu na Huku walinga ovipuka evi nononkhono mbae:

Osipilitu sandu hamunthu-ko

Ombimbiliya yati osipilitu sandu “okuvoko” kwa Huku, “ominwe” vya Huku, “omwenyo” wa Huku. Otyo tyilekesa umwe nawa okuti osipilitu sandu hamunthu-ko. (Êxodo 15:8, 10) Omunthu wokutunga ovimbala ominwe kavitungu vala otyimbala tyehena okuvoko, tyehena olutu, tyehena omutwe. Ononkhono mba Huku nambo kambuundapa vala ambwike. (Luka 11:13) Ombimbiliya tupu ipopia osipilitu sandu okuti ikahi ngo maande, iya yuundapa movanthu vei Huku, vemuyumba onthumbi. Ovipuka ovio vilekesa umwe nawa okuti ononkhono mba Huku hamunthu-ko. — Isaías 44:3; Ovilinga 6:5; 2 Ova Kolindu 6:6.

Ombimbiliya yapopia okuti enyina lya Huku o Siovaa, enyina lyo Mona wae o Sesusi Kilisitu, mahi kayatile osipilitu sandu ina enyina. (Isaías 42:8; Luka 1:31) Etyi Sitevau eli nokuipanwa wamuene vala ovanthu vevali, kamuene ovanthu vetatu. Ombimbiliya yati: “Eyulwa nononkhono mba Huku, atale peulu amono omunkhima wa Huku, na Sesusi utai kokulio kwa Huku.” (Ovilinga 7:55) Sitevau wetyivilile vala okumona ovipuka ovio mokonda yononkhono mba Huku mbemukuatesako.

Vimwe ovanthu vahanoñgonokele nawa viayemba kosipilitu sandu

Omatutu: Ombimbiliya Versão Rei Jaime momukanda wa 1 Suau 5:7, 8 wapopia okuti osipilitu sandu omunthu. Na Huku, na Sesusi, nosipilitu sandu, omunthu wike vala.

Otyili: Otesitu oyo ya 1 Suau 5:7, 8 mo Mbimbiliya Versão Rei Jaime muna onondaka mbati: “Keulu kuna Tate, Nomona, Nosipilitu Sandu: aveho vetatu omunthu wike vala. Ovanthu ovo vetatu onombangi pano pohi.” Ava vokuatanga vehole okupopia okuti omu apositolu Suau kapopile onondaka ombo, muene mbayawiswa-mo vala. Omukulu umwe watanga unene utiwa Bruce M. Metzger wati: “Onondaka ombo ha mbotyotyiliko-ale, kambupondola okupakwa Motesitamendu Omphe.” — A Textual Commentary on the Greek New Testament.

Omatutu: Ombimbiliya ovipuka ipopia okuti vilingwa nosipilitu sandu, mokutala ngoti vilingwa umwe vala nomunthu.

Otyili: Ombimbiliya pamwe ipopia ovipuka osipilitu sandu ilinga, vilingwa umwe vala nomunthu.

Etyi Sesusi ati ononkhono mba Huku “omukuatesiko” (paraclete), ankho uhanda vala okuti osipilitu sandu maituhongolela, maitukuatesako okupopia, nokutehela, nokulongesa vakuetu ondaka ya Huku, nokulinga ovipuka ovikwavo vali. (Suau 16:7-15) Mahi otyo katyilekesa okuti osipilitu sandu omunthu mokonda Ombimbiliya ipopia okuti ounongo, nononkhia, nonkhali, navio vilinga ovipuka vimwe vilingwa umwe vala novanthu. (Provérbios 1:20; Ova Loma 5:17, 21) Ounongo wapopiwa okuti una “ovilinga” “novana.” Onkhali yapopiwa okuti ikengelela, iipaa, ina otyipululu. — Mateusi 11:19; Luka 7:35; Ova Loma 7:8, 11.

Omatutu: Ine tyatiwa tumbatisalwa menyina liosipilitu sandu opo naina omunthu.

Otyili: Ombimbiliya pamwe ipopia otyipuka okuti o “menyina” liangandi, mahi muene-muene ihanda vala okuti tuna okutavela ngandi. (Deuteronômio 18:5, 19-22; Ester 8:10) Naina omunthu tyina ambatisalwa menyina liononkhono mba Huku, ngotyo uli nokutavela okuti ombo Huku alinga nambo atyiho ahanda. — Mateusi 28:19.

Omatutu: Ovalongwa va Sesusi ankho vetavela okuti ononkhono mba Huku omunthu.

Otyili: Ombimbiliya kayetyipopile nii vala katutu, no vokuatanga unene kavetyipopi. Omukanda Encyclopædia Britannica wati: “Tyokuti Osipilitu Sandu omunthu, wetyihimbika umwe o Constantino meliongiyo limwe vali nalio . . . menima 381.” Menima olio ovalongwa va Sesusi ankho vanyima-le kohale, pahe ankho palambale omanima 250.