Oityi Ombimbiliya Ipopia Tyayemba Kokutekula Ovohe Vakulupa?
Etyi Ombimbiliya ipopia
Ovana ovo vena otyilinga tyokutekula ovohe vakulupa. Ombimbiliya ipopia okuti: Vena okulilongesa okukala nonthilo na Huku mombunga yavo, vena okukondolela ovohe no vo inakulu etyi vatokala, mokonda otyo tyaviuka komaiho a Huku.” (1 Timotiu 5:4) Tyina ovana vatekula ovohe vakulu, opo ngootyo vetavela etyi Ombimbiliya yati, ovana vena okuhumba ovohe. — Ova Efesu 6:2, 3.
Ombimbiliya kaitupopila ovipuka tuna okulinga tutekule ovotate yetu vakulupa. Mahi ipopia ovalume novakai, vatekulile ovohe vakulupa. Ombimbiliya tupu ipopia ovipuka vikahi nawa vipondola okukwatesako vana vatekula ovohe vakulupa.
Oityi ovanthu vamwe vapopiwa m’Ombimbiliya valingile opo vatekule ovohe vakulupa?
Valingaile ovipuka vielikalaila.
Susee ankho velikalela kokule na tate yae Sakoo. Mahi etyi atala okuti ankho una umwe okukwatesako tate yae mokonda wakulupa, emwiihana opo eye okukala popepi naapa akala. Emwovolela apa akala nokulia. — Gênesis 45:9-11; 47:11, 12.
Luti wailukile kotyilongo akala aende na inaivi opo ekemukwateseko, aundapa unene pala okukwatesako inaivi. — Rute 1:16; 2:2, 17, 18, 23.
Sesusi, etyi nkhele ehenenkhie apopila omunthu umwe opo atekule mee yae Maliya, tyipondola hamwe Maliya ankho omuhepe. — Suau 19:26, 27. a
Oityi Ombimbiliya ipopia tyayemba kuvana vatekula ovohe vakulupa?
Pamwe okutekula ovo tate yove vakulupa tyipwiya unene. Mahi Ombimbiliya ina onondongwa mbukahi nawa mbupondola okukwatesako vana vatekula ovohe vakulupa.
Humba ovo tate yove.
Ombimbiliya yati: “Humba ho na nyoko.” — Êxodo 20:12.
Oityi una okulinga ulinge etyi tyapopia otesitu oyo? Humba ovo tate yove, mokwehelipake unene momwenyo wavo. Ine tyitavela navo veyeka umwe vapopie etyi vahanda okutekulwa. Mahi tupu linga umwe atyiho opo uvekwateseko.
Kungunyika nawa ovipuka nokweevela.
Ombimbiliya yati: “Omunthu wokukungunyika ovipuka kanumana liwa, otyiwa tyina ati ngalewa-ñgo, ehesuku.” — Provérbios 19:11.
Oityi una okulinga ulinge etyi tyapopia otesitu oyo? Ine ovo tate yove vekupopila otyipuka tyimwe tyilekesa okuti kavapandula ononkhono ukahi nokulinga, lipula okuti: ‘Ine ame ndyina nokukwata motyitateka enatyo ñgeno nakala ñgeni?’ Ine umunoñgonoka umwe nawa tupu omwevela, kumevilisa-po ovipuka.
Tomphola na vakwenyi.
Ombimbiliya yati: “Pehena etompho, evi vipangwa-po vitokela pohi, mahi pena ovanyingi, ovipuka viviuka.” — Provérbios 15:22.
Oityi una okulinga ulinge etyi tyapopia otesitu oyo? Ovola okunoñgonoka umwe nawa ovipuka vipondola okukwatesako ekongoko lyo vo tate yove. Nonoñgonoka oñgeni onombwale motyilongo tyenyi mbutekulwa. Pula ovanthu vana navo vatekulile-vo ovohe vakulupa. Ine muna ava mulikwai navo hipululei amulipakailamo etyi mamulingi mukwateseko ovo tate yenyi, neetyi kese umwe apondola okulinga.
Noñgonoka etyi uvila okulinga.
Ombimbiliya yati: “Ounongo owa vana velikondola koututu.” — Provérbios 11:2.
Oityi una okulinga ulinge etyi tyapopia otesitu oyo? Nonoñgonoka ovipuka uvila okulinga. Ovanthu atuho tuna umwe ovipuka tuvila okulinga neevi twehevili okulinga. Ukunoñgonoka ovipuka uvila okulinga matyikukwatesako okutala etyi upondola. Ine watala okuti tyikahi nokukupona okutekula ovo tate yove popia naava mulikwai navo vekukwateseko, okuti hatyo opopi novo kutekula ava vakulupa.
Soka kwove mwene.
Ombimbiliya yati: “Kutupu omunthu uyele olutu lwae muene, mahi ulutekula nokululinga nawa.” — Ova Efesu 5:29.
Oityi una okulinga ulinge etyi tyapopia otesitu oyo? Namphila tyili una umwe otyilinga tyokutekula ovo tate yove vakulupa, mahi tupu una okulitekula nokutekula vomeumbo liove ine wanepa. Una okulia nawa, nokulangala-po liwa upululukwe-po umwe nawa. (Eclesiastes 4:6) Tupu otyiwa umwe pamwe okulinga vala okapuka kamwe makekukalesa nawa. Ine ulinga ovipuka ovio, opo vala motyivili okutekula nawa ovo tate yove vakulupa.
Okuti tyapenga okutwala ovo tate yove vakulupa monondywo mbokutekula vana vakulupa?
Ombimbiliya kaipopi umwe nawa apa ovohe vakulupa vena okukala opo vevetekule. Ovana vamwe vakoya-po okutekulila ovohe meumbo liavo mwene, okuti hatyo omeumbo lyo vo tate yatyo mwene. Mahi vamwe vakoya-po okuvetwala ko nondywo mbokutekula vana vakulupa. Kese mbunga mwene oyo ina okukoya etyi tyikahi nawa kuvo. — Ova Galata 6:4, 5.
a Omunthu umwe utiwa o Matthew Henry, upopia evi viayemba k’Ombimbiliya, wati:Tyipondola hamwe omulume wa Maliya Susee, apa anyima palambale omanima omanyingi, ya tyipondola hamwe Maliya pahe ankho ukahi nokutekulwa nomona wae Sesusi. Pahe ankho olie memutekula? ... Etyi Sesusi alinga tyilongesa vana vokuna ovohe vakulupa okuti vena umwe okulinga etyi opo vevetekule.”— Comentário Bíblico Matthew Henry: Novo Testamento Mateus a João, pefo 1056-1057.