Ovinimawe vikahi nokumoneka monthiki mbuno, ha Huku-ko uvieta-ko, mahi Huku wesuka novanthu vekahi nokumona ononkhumbi mokonda yovinimawe. Ouhamba wa Huku mauya okumanako ovipuka aviho vimonesa ononkhumbi ovanthu, okuti umwe novihuna. Mahi tyina nkhele ouhamba oo weheneye, Huku upameka aveho vana vatumbukilwa novihuna ovio. — 2 Ova Kolindu 1:3.

•  Oityi tutila Huku kaeta-ko ovihuna etumonese ononkhumbi?

•  Okuti ovinimawe vilekesa okuti tuli konthyulilo?

•  Oñgeni Huku apameka vana vatumbukilwa novihuna?

•  Okuti Ombimbiliya ipondola okutukwatesako atukala tyamaneka pala ovinimawe?

•  Onotesitu mb’Ombimbiliya mbupameka vana vatumbukilwa novihuna

 Ombimbiliya ipopia umwe okuti kohale Huku waeteleko ovihuna vimwe ahanyeko ovanthu vamwe. Mahi otyo tyelikalela unene novihuna tumona hono.

•   Ovihuna tumona hono vietela ononkhumbi ovanthu aveho nokuveipaa. Mahi etyi Huku aetele-ko ovihuna kahanyeneko ovanthu aveho. Nkhele soka vala, etyi ahanyene-ko o Sondoma no Ngomola, wapolele-mo Lote novana vae vevali mokonda ankho valinga evi viaviuka. (Ehimbikilo 19:29, 30) Huku wamwene umwe momitima viovanthu vana, ahanyeko vala vana ei okuti onondingavivi. — Ehimbikilo 18:23-32; 1 Samuwele 16:7.

•   Ovihuna vyo pehepano viuhulukila vala ovanthu. Mwene Huku kohale tyina ankho ahanda okweeta-ko ovihuna, tete nkhele utyipopia. Una ankho utehelela etyi apopia uyovolwa kovihuna ovio. — Ehimbikilo 7:1-5; Mateusi 24:38, 39.

•   Ovihuna vimwe vituka umwe vala kovanthu. Omokonda yatyi? Omokonda ovanthu vasilisa omphepo, nokutunga kohika kwakaka unene ovihuna, noku kutokota unene, naapa patalama omaande. (Eholololo 11:18) Huku haeko uvelwa nombei mokonda yovipuka ovivi ovanthu vakoya okulinga. — Omihe 19:3.

 Eenga. Omaulo Ombimbiliya apopia okuti ovihuna mavimoneka tyina “ouye wehika konthyulilo,” ine ‘kononthiki mbahulilila.’ (Mateusi 24:3; 2 Timotiu 3:1) Sesusi pokupopia ononthiki mbuno, watile: “Okulia makukahepa, ponohika ononyingi mapakakwata ovinimawe.” (Mateusi 24:7) Apa katutu Huku mamaneko ovipuka aviho vimonesa ovanthu ononkhumbi, okuti umwe novihuna. — Eholololo 21:3, 4.

•   Huku upameka vana vatumbukilwa novihuna Nondaka yae Ombimbiliya. Ombimbiliya ipopia okuti Huku wesuka noonthwe, tyina tumona ononkhumbi tyimwiihama. (Isaiya 63:9; 1 Petulu 5:6, 7) Tupu ipopia etyi Huku metulingila apa katutu, tyokukamana-ko ovihuna aviho. — Tanga pana pati: “ Onotesitu mb’Ombimbiliya mbupameka vana vatumbukilwa novihuna.”

•   Huku utuma ovanthu vae vapameke vana vatumbukilwa novihuna. Huku utuma ovanthu vae pano pohi vahetekela Sesusi, vakwateseko vana vatumbukilwa novihuna. Eulo limwe lipopia okuti, Sesusi makapameka ‘vomutima wateka-teka nokukengelela aveho valila.’ (Isaiya 61:1, 2) Ovanthu va Huku navo velikwatehila vahetekele Sesusi, avalingi otyipuka otyo. — Swau 13:15.

   Huku tupu utuma ovanthu vae vakwateseko vana vatumbukilwa novihuna. — Ovilinga 11:28-30; Ova Ngalasiya 6:10.

 Eenga. Namphila Ombimbiliya hamukanda-ko upopia etyi tuna okulinga tyina twehenetumbukilwe novihuna, mahi una onondongwa mbupondola okutukwatesako. Mbumwe ombombu:

•   Panga etyi molingi. Ombimbiliya yati: “Omunthu wonkhengela otyivi utyimona, etyiyepe liwa.” (Omihe 22:3) Okupanga etyi haa matulingi tyina twamatumbukilwa novihuna, onondunge. Otyo tyati umwe, nokulongela mopasita ine omosaku ovipuka vimwe matusuku navio, nokupopia naava mukala navo meumbo apa mupondola okulivasa tyina tyameya-po.

•   Omwenyo wesukisa vali kovipuka tuna. Ombimbiliya yati: “Mouye katwaetele-mo natyike, no pokwenda katutyindi natyike.” (1 Timotiu 6:7, 8) Tuna umwe okwahahumbu unene omalumono opo tutie tyina tyameya-po atusipo umwe omaumbo etu nomalumono etu tukahupe. Tuna okuhinangela okuti Omwenyo wetu wesukisa vali tyipona ovipuka tunavio. — Mateusi 6:25.