OMAPULO OVAKWENDYE NOVAHIKWENA VELILINGA
Okuti Tyapenga Omukuendye Okulala na Mukuendye Mukuavo?
Omukwendye umwe utiwa o David una omanima 23, wati: “Nkhele vala tya pouna, nayemba vali kokuhanda vakwendye vakwetu. Ankho nati hamwe matyilambe mahi na hono pamwe-pamwe nkhele tyiya.”
David uhanda umwe okuhambukiswa Huku. Mahi okuti metyivili umwe tyina ayemba kokuhanda vakwendye vakwavo? Oñgeni Huku atala ovanthu velihanda poyayo?
Oityi Ombimbiliya ipopia?
Ovanthu vamwe valala poyavo mokonda otyo tyilingwa unene potyilongo tyavo. Mahi ovanthu vafenda Huku kavakwame vala ovaunyingi, kavati vala ‘avatualwa no oku avatualwa no oku nomphepo yondongeso yovanthu.’ (Ova Efesu 4:14) Kavalandula evi ovanthu vapopia, valinga vala etyi Ondaka ya Huku ipopia.
Ombimbiliya yapopia umwe nawa oñgeni Huka atala ovanthu vokulihanda poyavo. Yati:
“Wahalale na mulume mukwenyi ngatyina ulala nomukai.” — Levítico 18:22.
‘Mokonda yomahando omitima viavo, Huku, . . . weveyekela movituwa viavo vikundisa viokulihanda, mokonda ovakai kavalala vali novalume ngetyi ankho vatungilwa.’ — Ova Loma 1:24, 26.
‘Muhayekei vakwenyi vemukembe. Vana valinga ovinepo viasila, vokufenda ovikahuku, vokulinga omaumbalehi, ovalume vahanda okulalwa novalume vakuavo, ovalume valala novalume vakuavo, ovimphulu, ovanthu velungavi, ononkholwa, vokutukana, no vokupunda vya vakuavo, kavakapiñgana Ouhamba wa Huku.’ — 1 Ova Kolindu 6:9, 10.
Apa Huku keliko vala nokupopila ava vahanda okulala poyavo. Uli umwe nokutupopila atuho. Atuho twesukisa okuliyunga opo twahalinge natyike tyinumanesa Huku. — Ova Kolosu 3:5.
Mwaina otyo tyihanda okupopia okuti . . . ?
Mwaina otyo tyihanda okupopia okuti tuna okuyala vokulihanda poyavo?
Au. Ombimbiliya ipopia okuti katupondola okuyala omunthu nawike. Yati: “Kalei nombembwa novanthu aveho.” Naina tuna okulinga onthilo ovanthu aveho, ate umwe vana vokulihanda poyavo. (Ova Hebeleu 12:14) Vokulihanda poyavo, katupondola okuvelinga omukwele, nokuvelinga onya.
Ovanthu va Huku vena okuyala ovitumino vitavela ovanthu okulinepa poyavo?
Etyi Huku ahinda otyinepo ankho opala vala omukai nomulume. (Mateusi 19:4-6) Mahi pahe ovatumini vamwe vahindako ovitumino vimwe viyeka omulume okulinepa na mulume mukwavo nomukai okulinepa na mukai omukwavo. Ovatumini ovakwavo kavetavela otyipuka otyo tyilingwe motyilongo tyavo. Povipuka ngo ovio, onthwe tutupu etyi tupopia-po mokonda mphoko tuyemba komutumini umwe. Ombimbiliya yati ovanthu va Huku kavapondola okulipaka movipuka ovio viovatumini. (Suau 18:36) Ovanthu vokufenda Huku, povipuka ngo ovio viovanthu okulinepa poyavo, kavelipake-po.
Mahi ine . . . ?
Omukwendye ulalale na vakwendye vakwavo, hamwe omuhikwena ulalale na vahikwena vakwavo, okuti omunthu oo upondola okupiluluka etyiyeke-po?
Yoo. Etyi Paulu apopia okuti vana vokulala poyavo kavakamona oviwa Huku alaa, ayawisako okuti: “Vamwe pu onwe ankho ongotyo vekahi.” Naina kohale kwali umwe ovanthu ankho valala poyavo mahi avetyiyeke-po. — 1 Ova Kolindu 6:11.
Otyo tyilekesa okuti ovanthu vana ankho valala poyavo avetyiyeke-po kavetyisoka-soka vali? Au. Ombimbiliya yati: “Livalekei ontheto omphe yelikuata kumwe nenoñgonoko liafuapo litunda ku Huku, likuatesako omunthu okukala omunthu omupe.” (Ova Kolosu 3:10) Metyisoko umwe, mahi apeho wesukisa okulikwatehila opo akale nontheto omphe.
Omunthu wayemba kokuhanda ovalume vakwavo, hamwe omuhikwena wahanda vala ovahikwena vakwavo, omunthu ngoo utyivila umwe okuhambukiswa Huku?
Omunthu oe mwene ukoya ine masoko kotyipuka tyimwe ine kametyisoko. Oe mwene ukoya ine malingi otyipuka tyimwe asoka ine melikondola omutima ehetyilingi. Ombimbiliya yati: “Tualeiko okuendela mehongolelo liononkhono mba Huku opo muhalinge omahando olutu.” — Ova Galata 5:16.
Otesitu kayatile omunthu kametyisoko vali tyokulinga ovivi. Yati ine utanga Ombimbiliya apeho, nokulikwambela ku Huku, metyivili okulikwatehila ahalingi etyi tyapenga.
David twapopia-le konyima oku, nae ankho wayemba vala kokuhanda vakwendeye vakwavo, wetyimona umwe okuti etyi tyipopia otesitu oyo otyili. Tyimwe alinga tyemukwatesako unene okutyipopila ovo tate yae. Wati: “Etyi natomphola novo tate andyikala nawa, ine netyilingile-ale kohale ñgeno hahe.”
Ine tulinga vala etyi Huku ahanda no onthwe mwene matuhambukwa. Mokonda Ombimbiliya ipopia okuti “ovitumino vya Siovaa viaviuka, vihambukiswa omutima, okuvitavela tyina ondyambi onene.” — Salmo 19:8, 11.
