Omukuendye umwe una omanima 18, utiwa o Will wati: “Ombimbiliya iponeswa vala okuitanga tyina wehetyivili okuitanga nawa.”

 Okuti wahanda okunoñgonoka etyi upondola okulinga opo tyokutanga Ombimbiliya tyehekuponeswe? Opo naina onthele ei, ove umwe yalingilwa.

•  Soka ku etyi uli nokutanga

•  Ovola okunoñgonoka nawa ovipuka

•  Oityi vakwenyi vapopia?

 Tyina utanga, omutima wove nao una okuupaka mu etyi uli nokutanga. Upondola okulinga ngetyi:

1.   Holovona onthele imwe yo Mbimbiliya wahanda okunoñgonoka vali nawa. Upondola okukoya tyimwe tyaendelepo kohale tyapopiwa mo Mbimbiliya wahanda okunoñgonoka nawa. Upondola okutanga vimwe Sesusi alingile etyi ali pano pohi. Okuti hatyo, upondola okunyingila mo jw.org okoyo-mo onthele imwe yo Mbimbiliya yangalavalwa, ove olandula vala mo Mbimbiliya yove.

2.   Tanga ehipululo limwe. Upondola okutanga awike, oo mupondola okutangela peulu nomapanga ove, hamwe novo meumbo lienyi. Tyina mutanga, mupondola amuhetekela ovanthu vatyo, atyiti ou uhetekela ou, ou uhetekela ou.

3.   Hetekela okulinga vimwe viapopiwa apa:

   •   Nthinda ovanthu vatyo vapopiwa-mo, novipuka vakwata-vakwata, nonondyila mbatyo, novikuavo vali. Upondola okunthinda omalutalatu, ovipake ngo omu ovipuka vielilandulila. Pahe pomalutalatu atyo oo wanthinda, upondola okuhoneka-po ngetyi: ‘Apa ongandi uli nokulinga tyongandi.’

   •   Honeka vimwe mavikuhinangelesa liwa etyi watanga. Upondola okulinga ñgaa: Nga watanga konthele yomunthu umwe ankho uhole unene Huku, upondola okuhoneka etyi omunthu oo alingile tyalekesile okuti tyili uhole umwe Huku. Pahe ohoneka oviwa amona mokonda yokuetavela Huku.

   •   Linga ngatyina etyi watanga tyalingwa umwe vala monthiki yatyo wetyitanga. Upondola okulipula ngetyi: ‘Oñgeni ovipuka viekehika opo?’ Pahe olingi ngatyina uli nokutomphola novanthu vatyo vapopiwa-mo, otyo uvepula oñgeni ovipuka viaenda. Linga umwe ngatyina uli nokuveita vapopie etyi vamona.

   •   Ine omunthu uli nokutanga walinga ovipuka vimwe viehekahi nawa, lipula ngetyi: ‘Omunthu ou, ine kalingile otyipuka otyo otyivi, konyima oku ñgeno pahe wakala ñgeni?’ Soka ñgeno uli nokutanga onthele ina ipopia etyi Petulu apopia okuti kei Sesusi. (Maluku 14:66-72) Oityi Petulu ñgeno ankho alinga opo ahatile unene owoma?

   •   Ine ove umunthu wokutyivila okuhinda ovipuka, upondola okutanga onthele imwe yo Mbimbiliya, ohetekela okuhoneka omatompho avo, nevi valingaile. Upondola oyawisa-ko oupuka umwe opo tyihiwe. Pahe ohoneka etyi tupondola okulilongesila ku etyi ovanthu ovo valingile. — Ova Loma 15:4.

 Ine utala nawa vimwe viahonekwa, monoñgonoka ovipuka ovinyingi. Pamwe nondaka ike vala oo onombali, mbuna ovipuka ovinyingi mbutulongesa.

 Opo utyinoñgonoke, eleka omukanda wa Mateusi 28:7 no wa Maluku 16:7.

•    Oityi Maluku atila Sesusi ankho maovola ovalongwa vae “na Petulu”?

•  Hamwe: Mokutala otyipuka otyo, Maluku wetyipopililwe na Petulu, ngwe ankho kepo.

•  Etyi tulilongesila-ko: Oityi Petulu ahambukililwe unene etyi atolelwa okuti Sesusi haa mekuovola? (Maluku 14:66-72) Oñgeni tyamoneka umwe okuti Sesusi naina ankho epanga enene lya Petulu? Oñgeni ove upondola okulinga nga Sesusi, ulinge epanga likahi nawa?

 Ine usoka umwe nawa ku etyi uli nokutanga, oovola okunoñgonoka ovipuka vimwe watanga, no nove motale umwe okuti okutanga tyihambukiswa, katyiponeswa-le!