Ovivi tyeeta: Ohonyi ipondola okukulingisisa okuhakala nomapanga nii ohamono oviwa.

 Oviwa tyeeta: Ohonyi pamwe onondunge. Ohonyi ikupa okusoka tyina nkhele wehenepopie, ikupa ounongo wokutala nawa otehelela nawa.

 Oviwa ovinene tyeeta: Ohonyi omunthu utyivila okulipolayo, naina ove upondola okutyivila okulityilika ovitateka yeeta. Onthele ei mailekesa etyi tyilingwa.

•  Tala etyi tyikupa owoma, (otyinkhe)

•  Tala etyi molingi

•  Etyi ovakwendye vamwe vapopia

 Ohonyi pamwe ikulingisa umwe otyiho, nokusoka vala okupopia nomunthu otyo mulitala ohetyivili. Otyo pahe atyikupe vala okukala awike, olingi ngatyina uli mondywo mwanthikovela. Otyo tyiwelesa owoma. Ine utala nawa etyi tyikupa owoma, motyimono okuti naina katyiwelesa-le owoma. Tala ovipuka evi vitatu.

•   Otyinkhe #1: “Ngoti ndyitupu-ale etyi mandyipopi.”

   Mahi: Ovanthu kamavesuku-ale unene neetyi mopopi, ove okupopia matyivekalesa nawa. Opo ulipole owoma linga omunongo kokutehelela, osuku umwe neetyi vakwenyi mavapopi.

   Soka kweetyi: Epanga patyi ove uhole — oyou uti apa eli komulungu wae kakulapela onyi, ine oyou utehelela nawa vakwavo tyina vapopia?

•   Otyinkhe #2: “Ovanthu mavati ndyipopia vala unene.”

   Mahi: Ovanthu mavapopi-ale tyilinge una ohonyi tyilinge utupu. Mahi etyi ove una okulinga matyikutwala kokulipola owoma, okuyeka vakwenyi vanoñgonoke etyi ove mwene ukahi.

   Soka kweetyi: Ine usoka okuti ovanthu kavesukile-ale noove, okuti hamwe have vala mwene wevesokela-mo ngootyo?

•   Owoma #3: “Ankho ndyipopia etyi tyapenga, mandyikundu.”

   Mahi: Ovanthu aveho vapengesa. Ine wapopia otyipuka tyakundisa, wehelivele onombei, mokonda tyilekesa vala okuti noove upengesa.

   Soka kweetyi: Ove kuhande-vo okukala novanthu vati tyina vamapengesa, avati vapengesa umwe?

 Okuti Ankho Utyii-ale? Ovanthu vamwe vapopia okuti vetupu-ale ohonyi mokonda vala vetyivila okutompholela monomesasi. Mahi omapanga otyotyili, ovava umwe vatomphola otyo veliete. Umwe watanga unene (psicóloga e especialista em tecnologia) utiwa Sherry Turkle wahoneka okuti: “Tyina onthwe twenda umwe ku vakwetu opo tukatomphole navo, tulikwatapo vali.” a

•   Wehelieleke na vakwenyi. Tupu kupondola okuti apa uli ove vala umoneka, mahi tupu upondola okulityilika okukala nohonyi. Ankho otyo ulinga otyo mokala nelao liokukala nomapanga, nokulilongesila kuvo.

   “Okutomphola nawa hakupopia ehimbwe. Tyina mutomphola na vakwenyi yeka-vo navo vapopie-po. Tyina pena omunthu umwe uhanda okunoñgonoka upondola vala okumupopila enyina liove aa okumupula tyimwe.” — Alicia.

   Onondunge mb’Ombimbiliya: “Omunthu mwene atale kovilinga viae, opo amone etyi tyimuhambukiswa, etyi mwene tyayemba kwe, ha tyokulieeleka na vakwavo.” — Ova Ngalasiya 6:4.

•   Tala nawa. Talela kovanthu vokwehena ohonyi, otale oñgeni vatomphola na vakwavo. Tyina vatomphola, oityi tyilingisa etompho okwahaende nawa? Oityi tyeendeka nawa etompho? Ovipuka patyi ove uhanda okuhetekela kovanthu ovo?

   “Tala ovanthu vetyivila okulinga liwa omapanga olilongesila kuvo. Tala etyi valinga neetyi vapopia monthiki yotete vatomphola nomunthu umwe.” — Aaron.

   Onondunge mb’Ombimbiliya: “Omunthu ulipika epanga liae, ngeetyi otyivela tyilipika otyivela otyikwavo.” — Omihe 27:17.

•   Linga omapulo. Ovanthu vetyihole tyokupopia etyi vasoka, naina tyikahi nawa okulinga omapulo pala okuhimbika etompho. Tupu ine ulinga omapulo have vala mopopi.

   “Ankho etyi mopopi utyisokela-po liwa kumakala notyiho. Tyina pena pokapito kamwe moende, upondola okusoka etyi mokapopia, nomapulo mokalinga, opo wahakankhie ohonyi ovanthu wehei mokavasa-ko.” — Alana.

   Onondunge mb’Ombimbiliya: “Amwahatale vala kweetyi onwe mwene musuka natyo, amutale no kweetyi vakwenyi vesuka-vo natyo.” — Ova Filipu 2:4.