1-3. (a) Opi kutundilila omahongiliyo anyona ombunga? (b) Omonkhalo patyi ovohe vesukisa okupola pokati pokuamena ombunga?

 SOKA ñgeno ovola yehikapo opo omona wove aye kosikola, mahi ombila ikahi nokuloka. Oityi molingi? Umuyeka ende mombila tyehelihikile? Ine umuhika ovipuka ovinyingi alo umwe ehetyivili okuenda? Tyotyili kumalingi natyike puovio. Umuvaleka vala ovikutu esukisa opo ahatalale.

² Tupu, ovohe vena okuovola onkhalelo yapola pokati yokuamena ombunga komahongiliyo omavi avasiwa movipuka ovinyingi vielikalela, ngetyi ovitalukiso, nolaliu notelevisau, na vana valongeswa navo kosikola. Ovohe vamwe kavalingi natyike ine valinga vala katutu opo vaamene ombunga. Ovakuavo, vasoka okuti ovipuka aviho kondye ovivi, nokuvetyilika kuatyiho iya ovana avakala tyahitakana. Okuti tyitavela okupola pokati?

³ Eenga, tyitavela. Okuilika ovana kovipuka aviho katyaviukile iya tyipondola okueta ovitateka. (Eclesiastes 7:16, 17) Mahi oñgeni ovohe Ovakristau vapondola okupola pokati pokuamena ovana vavo? Tala ononkhalelo ononthatu: Okulongeswa kosikola, omapanga, novitalukiso.

4. Oñgeni ovohe Ovakristau vatala okulongeswa kosikola?

⁴ Ovohe Ovakristau vapanda unene elongeso. Vetyii okuti okulongeswa kosikola tyikuatesako  ovana okutanga nawa, nokuhoneka, nokutomphola, nokutetulula ovitateka. Tupu ovohe vena okuvelongesa. Ounongo ovana valongeswa kosikola uvekuatesako okufinda ovitateka vivasiwa mouye. Tupu, okulongeswa kosikola tyivekuatesako okulinga ovilinga ovinene.—Provérbios 22:29.

5, 6. Oñgeni ovana kosikola vapondola okulongeswa omalusoke omavi konthele yotyihola?

⁵ Mahi, kosikola kuna ovana velikalela—vamwe vena omalusoke ahaviukile. Soka oñgeni vatala otyihola, noñgeni tyikahi ovituwa viavo. Mosikola imwe ko Nigéria, omuhikuena umwe ankho uhole unene otyihola utomphola navakuavo konthele yotyo. Vakuavo ankho vatehelela nawa namphila ovipuka apopia kaviaviukile viapolwa momikanda vilekesa ovanthu vahavalele nokulinga otyihola. Ovahikuena vamwe avahetekela etyi apopia. Moluotyo, umwe puvo akala omulemi noumbumba, ankhi, etyi apolapo eimo.

⁶ Ko nosikola mbumwe ovalongesi ovo  valongesa konthele yotyihola. Ovohe vamwe vanumana tyina osikola ilongesa ovana konthele yotyihola avahalongesa ovituwa oviwa nonondunge. Ina umwe una omona womanima 12, wati: “Tukala potyilongo tyimwe tyovanthu vekahi monongeleya nokuhalingi ovipengi, mahi nongotyo kosikola ovana vapewa ousaku (preservativos) wokupaka komihoyo navalinge otyihola!” Oe nomulume wae avasukalala unene etyi vanoñgonoka okuti omona wavo omukainthu ukahi nokuhindilwa navakuavo okulinga otyihola. Oñgeni ovohe vapondola okuamena ombunga komahongiliyo oo omavi?

7. Oipi onkhalelo yaviuka yokuamena ovana komalusoke omavi otyihola?

⁷ Okuti tyaviuka okuilika ovana okupopia konthele yotyihola? Au. Otyiwa onwe muene mulongese ovana venyi. (Provérbios 5:1) Otyili kovilongo vimwe vio Europa no America yoko mbanda, ovohe ovanyingi velityilika okupopia novana vano konthele yotyo. Tupu, kovilongo ovinyingi mo Afrika, ovohe kavapopi novana konthele yotyihola. He umwe ko Serra Leoa, wati: “Otyo kuonthue tyikola”. Ovohe vamwe vasoka okuti inkha vapopia novana konthele yotyihola, vekahi nokupaka momalusoke ovana omahando maevehindila kokulinga omaundalelapo! Oñgeni Huku asoka konthele yotyo?

8, 9. Onondonga patyi onongwa konthele yotyihola mbuvasiwa Mombimbiliya?

⁸ Ombimbiliya ilekesa okuti katyikundisa okupopia otyihola monkhalelo yaviuka. Ovanthu va Huku ova Isilayeli vapelwe otyitumino tyokuongiya “ovana” aveho opo vatehelele ovitumino viapelwe Moisesi tyina vitangwa. (Deuteronômio 31:10-12; Josué 8:35)  Otyitumino tyimwe ankho tyipopia otyihola nokuandyuluka, okukutikinyamo, konohanyi, nombuto yomulume (ehu), noundalelapo, noumbalehi, novalume okulala poyavo, nokulinepa pombunga, nokulala novinyama. (Levítico 15:16, 19; 18:6, 22, 23; Deuteronômio 22:22) Tyina ovipuka ovio vitangwa ovohe ankho vesukisa okuvihangununina ovana tyina vevepula.

⁹ Mokapitulu katano, na pandu, na panduvali komukanda wa Provérbios, muna onondonga onongwa ovohe vapewa opo velityilike omaundalelapo. Onoversikulu ombo mbulekesa okuti oundalelapo upondola okuyondya omunthu. (Provérbios 5:3; 6:24, 25; 7:14-21) Mahi, mbulongesa okuti okulinga oundalelapo otyivi nokueta ovitateka. Tupu mbuava ehongolelo likuatesako ovakuendye novahikuena okulityilika oundalelapo. (Provérbios 5:1-14, 21-23; 6:27-35; 7:22-27) Mahi, okulinga oundalelapo tyelikalela nokulinga otyihola monkhalelo yaviuka, motyinepo. (Provérbios 5:15-20) Oyo onkhalelo ongwa yokulongesa, ovohe vesukisa okulandula!

10. Omokonda yatyi okulongesa nawa ovana konthele yotyihola katyivetuala omaundalelapo?

¹⁰ Okuti onondonga ombo mbuhindila omona okulinga oundalelapo? Au, Ombimbiliya ilongesa okuti: “Ovaviuki vayovolwa nenoñgonoko.” (Provérbios 11:9) Kuhande ‘okuyovola’ ovana vove komahongiliyo ouye? He umwe wati: “Etyi ovana vetu ankho nkhele ovatutu, tuvepopila monkhalelo yayandyuluka konthele yotyihola. Ngotyo, tyina veiva vakuavo vapopia otyihola kavakala nolumbwe, mokonda vetyiyale.”

11. Onondonga patyi ovohe vesukisa okutualako okulongesa ovana konthele yolutu luavo novikuavo vali?

¹¹ Ngetyi tuapopiale movikapitulu vimwe konyima,  okulongesa konthele yotyihola tyina okuhimbika tyina ovana nkhele ovatutu. Tyina ulongesa ovana omanyina ononthele mbolutu, uhaholeke ononthele mbumwe, ngatyina mbunkhisa ohonyi. Longesa omanyina atyo muene, okuetumbula. Mokueenda kuomivo, vesukisa okulongeswa etyi tyilingwa, netyi tyihalingwa. Otyiwa he na ina valongesile kumwe ovana okuti ononthele ombo mbolutu kambukuatwa na kese munthu nokuhalekeswa, iya nalumwe mbutumbulwa monkhalelo yapenga. Tyina ovana vekula, vesukisa okulongeswa oñgeni omulume nomukai valinga opo vatyite omona. Tyina omalutu avo ehika moukuendye ine ouhikuena, vetyiyale omapilauluko maamonekapo. Ngetyi tyapopiwa Mokapitulu 5, onondonga ombo tupu mbukuatesako ovana okuhalaviswa na vana vahanda okulala navo.—Provérbios 2:10-14.

12. Omalusoke patyi apenga ehole okulongeswa monosikola?

¹² Ovohe vesukisa okulifuiika opo valongese ovana okulityilika omalongeso omakuavo omavi hamwe valongeswa kosikola—omalongeso ouye, okuti ovanthu vatuka kovinyama, no liokuti omalongo amwe akolela vali, ine kutupu otyili. (1 Coríntios 3:19; tala Gênesis 1:27; Levítico 26:1; João 4:24; 17:17.) Ovalongesi ovanyingi vapanda unene okulongeswa monosikola ononene. Namphila okulongeswa monosikola ononene tyitei ku kese munthu, ovalongesi vamwe vapopia okuti otyo vala tyieta omuenyo omuwa. a—Salmo 146:3-6.

13. Oñgeni ovana vekahi mosikola vapondola okuamenwa komalusoke apenga?

 ¹³ Opo ovohe vetyivile okukuatesako ovana okulityilika omalongeso omavi, vesukisa okunoñgonoka etyi ovana valongeswa kosikola. Vohe, hinangelei okuti noonwe muna otyilinga tyokulongesa ovana meumbo! Sukei unene nelongeso liovana. Tompholei navo tyina vatunda kosikola. Vepulei oityi vekahi nokulongeswa, netyi vahanda vali, netyi tyivepuilisa vali. Tala etyi atumwa okuhonekela keumbo, nokutala etyi vapola pono polova. Ovolei okunoñgonoka ovalongesi. Pandulei ovilinga viavo nokuovola okuvekuatesako muetyi vesukisa.

14. Omokonda yatyi tyakolela ovana vaholovone nawa omapanga?

¹⁴ “Opi ove welilongesila otyipuka etyi?” Ovohe ovanyingi valingale epulo olio, okuahanunuka natyimwe tyihaviukile omona alinga ine apopia. Iya ovikando ovinyingi ovana vakumbulula okuti epanga kosikola ine omunthele. Tyotyili, omapanga etuhindila unene, tyilinga tuvakulu ine tuvana. Apostolu Paulu walondola okuti: “Muhayondyuei. Omapanga omavi anyona ovituwa oviwa.” (1 Coríntios 15:33; Provérbios 13:20) Haunene ovakuendye vahongiliyua unene nomapanga. Ovo kavapamene, iya pamwe vaovola okulinga etyi vakuavo vahanda nokuvehambukiswa. Moluotyo, tyakolela okuholovona nawa omapanga!

15. Oñgeni ovohe vapondola okuhongolela ovana opo vaholovone omapanga?

¹⁵ Ngetyi ovohe aveho vetyii, ovana kavetyivili okuholovona nawa omapanga, vesukisa okuhongolelwa. Uheveholovonene omapanga. Mahi putyina vekula  velongesei okusokolola nokuvekuatesako okutala ovituwa oviwa vena okupanda komapanga. Otyituwa tyavilapo ohole na Jeova nehando liokulinga etyi tyaviuka komaiho ae. (Marcos 12:28-30) Velongesei okuhumba nokupanda ovanthu ovakuatyili, novokuna ohole, novakuatyali, novakuambili. Melilongeso liombunga, kuateseiko ovana okuimbuka ovituwa ovio movanthu vapopiwa Mombimbiliya, konyima avaovola ovituwa ngovio muvakuavo meuaneno. Avei ongeleka ongwa mokulinga ngotyo pokuholovona nawa omapanga enyi.

16. Oñgeni ovohe vapondola okutala nawa omapanga ovana vaholovona?

¹⁶ Okuti wii omapanga ovana vove? Omokonda yatyi kuveitila vevekonge veye meumbo opo uvenoñgonoke? Tupu pula ovana oityi vakuavo vasoka konthele yomapanga oo. Veiwe mokonda yekolelo ine yokutyinda omienyo vivali? Konthele yomapanga kuatesako omona okunoñgonoka okuti omapanga apondola okumunyona. (Salmo 26:4, 5, 9-12) Inkha watala okuti omona ukahi nokulinga omapiluluko ahaviukile konthele yokuvala, nokupopia, hamwe tyesukisa okutomphola nae opo unoñgonoke ovalie omapanga ae. Hamwe ukahi nokukala omuvo omunyingi nepanga lina ovituwa ovivi.—Tala Gênesis 34:1, 2.

17, 18. Tyehekutyilika vala ovana komapanga omavi, oityi ovohe vapondola okulinga?

¹⁷ Mahi katyituuka okulongesa ovana velityilike omapanga omavi. Vekuatesako okuvasa omapanga omawa. He umwe wati: “Apeho tumupopila otyipuka otyikuavo. Etyi nthiki imwe omona wetu aitwa opo ayumbe ombola notyikundyi tyimwe kosikola, ame nomukai wange tuemupopila okuti otyo katyaviukile—mokonda yomapanga omavi makavasa. Mahi  atumupakelamo opo akayumbe novakuendye ovakuavo mewaneno, atuvetuala motyipembe tyokusana ombola. Iya otyo atyiende nawa.”

¹⁸ Ovohe ovanongo vakuatesako ovana vavo okuvasa omapanga omawa nokulinga navo ovitalukiso oviwa. Mahi kovohe ovanyingi, ovitalukiso otyitateka otyikuavo.

19. Onongeleka patyi Mbombimbiliya mbulekesa okuti okulinga ovitalukiso katyapengele?

¹⁹ Okuti Ombimbiliya iilika ovitalukilo? Au! Yapopia okuti “Kuna omuwo wokuyola . . . nomuwo wokuhombauka.” b (Eclesiastes 3:4) Ovanthu va Huku ko Isilayeli kohale ankho vehole oviimbo, nokunyana, nokuyumba, nokuta onoñgano. Jesus Kristu waile motyipito tyimwe otyinene tyotyinepo “nomotyipito otyinene” Mateus Levi emulingila. (Lucas 5:29; João 2:1, 2) Tyimoneka nawa okuti Jesus ankho keyele ovipito. Ngotyo, wahayeke okuyola, nokunyana tyitalwe ngatyina onkhali meumbo liove!

20. Oityi ovohe vena okuhinangela tyina vaholovonena ombunga ovitalukiso?

²⁰ Jeova o “Huku wehambu.” (1 Timóteo 1:11) Ngotyo, efendelo lina okukala ondyivi-ndyivi yehambu alihalingwa tyanumana. (Tala Deuteronômio 16:15.) Ovana vena ehambu, no nonkhono mbumonekela movinyano viavo novitalukiso. Ovitalukiso viholovonwa nawa viavilapo vali tyipona ovinyano. Oyo onkhalelo imwe ikuatesako ovana okunoñgonoka ovipuka, nokupama. Onkhalamutwe yombunga oe una otyilinga tyokutekula ombunga okukutikinyamo ovitalukilo. Mahi tyesukisa okupola pokati.

21. Omaliva patyi avasiwa hono movitalukiso?

²¹ ‘Mononthiki mbuno mbonthyulilo’ nokuepuiya, ouye weyula ovanthu “vehole vali omalia-alia tyipona Huku,” ngetyi Ombimbiliya yapopia. (2 Timóteo 3:1-5) Ovanthu ovanyingi vapaka tete ovitalukiso momuenyo wavo. Ovitalukiso viakaka unene iya tyipondola okutyilika ovanthu kokulinga ovipuka  viakolela vali. Ovitalukiso ovinyingi hono viyandyeneka otyihola, nokupuena omapangwe, novipuka ovikuavo viasila. (Provérbios 3:31) Oityi tyipondola okulingwa opo tuyakulile ovakuendye kovitalukiso viasila?

22. Oñgeni ovohe vapondola okulongesa ovana vavo okulinga omatokolo aviuka konthele yovitalukiso?

²² Ovohe vesukisa okupaka onondimbu, nokuilika vimwe. Mahi tyakolela, okulongesa ovana okupunga ovitalukiso oviwa nevi vihaviukile, nokunoñgonoka okuti kavesukisa okumanena omuvo wavo movitalukilo. Okulongesa ngotyo ovana tyesukisa omuvo nononkhono. Tala ongeleka imwe. He umwe  wovana vevali wamona okuti omona wae omukulu watyo utehelela unene Olaliu. Ngotyo nthiki imwe tyina he aya kovilinga netukutuku aikula Olaliu apa omona ehole okutehelela. Ovikando vimwe utalama ahoneka oviimbo vihikuamo. Konyima, apopi novana vae konthele yotyo. Aiti vapopie, evepulu okuti “Oityi musoka?” atehelela omakumbululo avo noumphua-lundo. Etyi vapopia konthele yotyo nokutala etyi Ombimbiliya yapopia, ovana avatokola okuhatehelela vali oviimbo ovio.

23. Oñgeni ovohe vapondola okuyakulila ovana vavo kovitalukiso viasila?

²³ Ovohe ovanongo vatala nawa oviimbo, nono video, no noñgano, nomawela, nono sinema ovana vehole vali. Vatala kokapa, onondaka mbotyiimbo ine osinema, nokutanga etyi ono jornale mbupopia konthele yotyo, nokutala etyi tyahonekuamo. Ovanyingi vanumana unene tyina vatala “ovitalukiso” vimwe vialingilwa ovana. Vana vahanda okuamena ovana vavo komahongiliyo omavi veliongiya nombunga nokupopia ovitateka, okutala etyi Ombimbiliya yapopia nomikanda vipopia konthele yotyo, ngetyi omukanda Os Jovens Perguntam — Respostas Práticas. Nononthele Mbomutala Womulavi no Despertai! c Ovohe vapaka onondimbu mbaviuka, nokuayandyuluka, nokuapola pokati, vavasa ehambu enene.—Mateus 5:37; Filipenses 4:5.

24, 25. Ononkhalelo patyi mbovitalukiso mbaviuka onombunga vapondola okulingila kumwe?

²⁴ Okupaka onondimbu konthele yovitalukiso vihaviukile onthele imwe yovilwa tuna. Otyivi katyipondola okuhonya notyiwa, mokonda ovana vapondola okuenda nondyila yapenga. Onombunga  ononyingi mbo Vakristau vena omahinangelo omawa konthele yovitalukiso oviwa—ovipito, nokuenda-enda, nokukalala mononthanda, nokuyumba, nokulinga oungendi, nokutalelapo ombunga, nomapanga. Vamwe vaimbuka okuti ombunga okutangela peulu, otyiwa iya tyieta ehambu neungumaneso. Vakuavo vatalukwa mokulipopila ovipuka viyolesa. Nkhele vakuavo valingila kumwe ovipuka ngokuhonga omiti ine ovipuka ovikuavo, nokuhika ovihumba, nokulomba ovipuka ine okulilongesa ovipuka Huku atunga. Ovakuendye velilongesa okuhumba ovitalukiso ovio, vayakulilwa unene kuvina viasila, avelilongesa okuti ovitalukiso muakutikiya vali tyipona okukala lupumphi otyo utala. Okutyilinga tyihambukiswa vali tyipona okutala vala.

²⁵ Ovitalukiso vihehi navio vipondola okueta ehambu enene. Okuvilinga nawa tyihalambesa unene momuwo, tyipondola okuavela ovana ehambu enene tyipona vala okunyana. Tyikuatesako okupameka oupanga, nohole mewaneno.—Tala Lucas 14:13, 14; Judas 12.

26. Otyipi otyituwa tyavilapo, konthele yokuamena ombunga komahongiliyo omavi?

²⁶ Tyotyili okuamena ombunga komahongaiyo omavi ouye katyapepukile. Mahi kuna vali otyipuka tyimwe tyikuatesako. Otyo ohole! Oupanga wapama noluembia mombunga mavikalesa eumbo etililo liapama nokukala netompho ewa. Otyo tyiamena unene komahongiliyo omavi. Tupu, onkhalelo onkhuavo yakolela unene, ohole na Jeova. Tyina ohole oyo ikala mombunga, tyikuatesako ovana okukula, nokuyala ovipuka vinumanesa Huku, nokuhetavela okuhongiliyua nouye. Ovohe vehole Jeova  nomutima auho, valinga ononkhono mbokuhetekela Jeova, okupola pokati, nokuapoleya. (Efésios 5:1; Tiago 3:17) Inkha mulinga ngotyo, ovana venyi kamavatale okufenda Jeova ngatyina tyiveilika okulinga etyi vahanda ine okusuka okuti tyivepola ehambu, avetyiyekepo. Anthi, mavatale okuti okufenda Huku onkhalelo ongwa yomuenyo omuwa nokuhambukiswa.

27. Oñgeni ombunga ipondola okufinda ouye?

²⁷ Onombunga mbutualako newaneko ewa nehambu nokuapola pokati movilinga via Huku, nokulinga ononkhono mbokukala “tyihena esilo” liouye uno wovivi, mbuhambukiswa unene Jeova. (2 Pedro 3:14; Provérbios 27:11) Onombunga ombo mbuendela monomphai mba Jesus Kristu, walingile ononkhono ononene mbokuyala ouye wa Satanasi. Konthyulilo yomuenyo wae, Jesus, wati: “Ame nafinda ouye.” (João 16:33) Ombunga yove nayo ifinde ouye, aikakalako apeho!