1. Ovipuka patyi vielikalela vipondola okuyapula ombunga?

 OVANA mbembwa vana vena ombunga ina ohole. Tukevelela ombunga yove ikale ngotyo. Mahi onombunga ononyingi hono mbutupu ehambu, nokueliyapuka mokonda yomahunga amwe. Oityi tyiyapula onombunga? Mokapitulu aka matulilongesa ovipuka vitatu. Monombunga mbumwe vekahi monongeleya mbelikalela. Ononkhuavo ovana kavatyitilwe na he wike ine oina. Nkhele mo nonkhuavo okuundapa pala okukala nokulia ine ehando liokukala nomalumono vinyona ombunga. Mahi, ovipuka vimwe viyapula ombunga vipondola konombunga ononkhuavo kaviyapula. Oityi tyelikalela?

2. Opi vamwe vapola ehongolelo pala ombunga, mahi opi kuna ehongolelo liaviuka?

² Otyipuka tyimwe onkhalelo tutala ovipuka. Ankho ove ulinga ononkhono mbokunoñgonoka onkhalelo mukuenyi atala ovipuka, matyikukuatesako okutala etyi wesukisa okulinga opo ombunga itualeko tyelikuata okapandi. Otyipuka tyavali oko kuna kutunda ehongolelo valandula. Ovanyingi valandula onondonga mba vana vaundapa navo, novomunthele, no no jornale ine onondonga ononkhuavo mbovanthu. Mahi kuna vana vaimbuka etyi Ondaka ya Huku ipopia konthele yotyo, nokulandula ehongolelo liayo. Oñgeni otyo tyikuatesako okukala nombembwa Mombunga?—2 Timóteo 3:16, 17.

3. (a) Oityi Ombimbiliya ilongesa konthele yokunepa nomunthu wongeleya onkhuavo? (b) Popia onondonga mbumwe mbo Mbimbiliya mbulandulwa tyina umwe povalinepi ahaumbila Huku?

³ Ombimbiliya ituviyula unene opo tuhanepe nomunthu wongeleya onkhuavo. (Deuteronômio 7:3, 4; 1 Coríntios 7:39) Hamwe etyi welilongesa otyili ankho wanepale, iya omulume wove kelilongesa. Oityi molingi? Etyi muelilaa motyinepo nkhele tyina esilivilo. (1 Coríntios 7:10) Ombimbiliya ipopia unene okutualako kuotyinepo nokuavela ondundo ovalinepi okutetulula ovitateka viavo tyipona okuenda nkholo. (Efésios 5:28-31; Tito 2:4, 5) Mahi inkha omulume wove kahande ulilongese Ombimbiliya? Hamwe ukutyilika okuenda komaliongiyo ine okupopia okuti kahande omukai wae akaivise umbo-na-umbo nokupopia konthele yonongeleya. Oityi molingi?

4. Oñgeni omukai alekesa okuti omuna-kankhenda inkha kavekahi mongeleya ike nomulume wae?

⁴ Lipula: ‘Omokonda yatyi omulume wange asokela ngotyo?’ (Provérbios 16:20, 23) Ankho oe kei nawa etyi ove ulinga, hamwe wasukalala nove? Ine hamwe ukahi nokuhongiliyua nombunga mokonda ove kulingi vali ovipuka ankho vasoka okuti viavilapo. Omulume umwe wati: “Okukala andyike meumbo ndyilitehelela okuti hihandwa.” Oe ankho usoka okuti mapeseka komukai wae mokonda yongeleya. Mahi mokonda yomalityindailo ankho kapopi okuti wankhia ounye. Omulume wove hamwe wesukisa okulekeswa okuti ohole ove una na Jeova katyilekesa okuti okumuhole vali. Tualako okukala nae omuwo utuuka.

5. Oñgeni omukai una omulume wongeleya onkhuavo esukisa okupola pokati?

 ⁵ Mahi, opo utyivile okulamba motyitateka otyo, tyesukisa okulinga etyi tyakolela vali. Ondaka ya Huku ilondola ovakai okuti: “Tavelei kovalume venyi, ngetyi tyaviuka mu Tatekulu.” (Colossenses 3:18) Ngotyo, ilondola okulityilika otyituwa tyokulitumina. Tupu, tyina otestu yati “ngetyi tyaviuka mu Tatekulu” ilekesa okuti okutavela komulume tyelikuata nokutavela ku Tatekulu. Tyesukisa okupola pokati.

6. Onondonga patyi Omukristau wanepua esukisa okukoneka?

⁶ Komukristau okuenda komaliongiyo nokuava oumbangi konthele Yombimbiliya otyipuka tyakolela vali mefendelo lio tyotyili tyahapondola okuyekuapo. (Romanos 10:9, 10, 14; Hebreus 10:24, 25) Oityi molingi ankho omunthu umwe ukuilika okufuisapo  otyitumino tya Huku? Ovalongwa va Jesus Kristu vapopia okuti: “Tuna okutavela ku Huku, tyipona kovanthu.” (Atos 5:29) Ongeleka yavo itukuatesako mononkhalelo ononyingi mbomuenyo. Okuti ohole una na Jeova ikulunda okumuavela etyi atokala? Okuti, ohole nonthilo una nomulume wove maikulundu okulinga etyi etavela?—Mateus 4:10; 1 João 5:3.

7. Etokolo patyi omukai wanepua ena okulinga?

⁷ Jesus walekesa okuti pamwe otyo katyapepukile. Oe walondola okuti mokonda youndyale mefendelo liotyotyili, vamwe mavayapulwa kombunga, ngatyina vatyokuako nokatana. (Mateus 10:34-36) Omukai umwe ko Japau wali motyitateka ngotyo. Wamonesilwe ononkhumbi nomulume wae momanima 11. Oe ankho umumonesa ononkhumbi, pamwe ankho umuyeilila pondye. Mahi omphange atualako okukoleleya. Tupu ovakuatate avemupameka. Ankho ulikuambela apeho, nokupamekwa nonondaka mba 1 Pedro 2:20. Omphange oo ankho utyii okuti inkha atualako nokukoleleya nthiki imwe omulume wae metavela okuumbila Jeova. Iya omulume otyo umwe alinga.

8, 9. Oityi omukai esukisa okulinga opo elityilike ovitateka nomulume wae?

⁸ Kuna ovipuka ovinyingi upondola okulinga vikuatesako una muelinepa nae. Mongeleka, inkha omulume wove uyele ongeleya yove, uhalinge natyike tyihaviukile apondola okuyala. Eumbo apeho likale tyasukuka. Noove muene kala omunthu wasukuka. Onondaka mbove mbulekese okuti una ohole nolupandu. Uhemupopie, mahi mukuatesako. Lekesa okuti ove uhanda akale onkhalamutwe. Uhakale nonkhongo inkha ukulinga otyipuka tyihaviukile. (1 Pedro 2:21, 23) Noñgonoka okuti ovanthu  ovakuankhali, iya inkha pena tyimwe muhelivilile, nomutima weliola kala omutete kokuita otyiponyo.—Efésios 4:26.

⁹ Uhayeke okuenda komaliongiyo tyikusetese okuteleka. Upondola okuholovona okuenda movilinga viokuivisa tyina omulume wove ehekahi meumbo. Otyiwa omukai wanepua ahalongese omulume wae, tyina oe ahahande otyili. Otyiwa okulandula ongeleka ya apostolu Petulu, wati: “Tupu, onwe vakai tavelei kovalume venyi, opo inkha kavetavela kondaka, vakokwe tyihena ondaka novituwa viovakai vavo. Mokonda yokutala ovituwa vienyi viaviuka, kumwe nehumbilo enene.” (1 Pedro 3:1, 2) Omukai omukristau wanepua otyiwa alinge ononkhono mbokulekesa otyinyango tyospilitu ya Huku.—Gálatas 5:22, 23.

10. Oityi omulume ena okulinga inkha omukai wae uli mongeleya onkhuavo?

¹⁰ Iya inkha omukai kaumbila Jeova? Ombimbiliya yaava onondonga onongwa konthele yotyo. Yati: “Inkha omukuatate umwe una omukai uhetavela otyili, mahi oe uhanda okukala nae, oe ehemusepo.” (1 Coríntios 7:12) Tupu ilunda ovalume okuti: “Tualeiko okukala nohole novakai venyi.”—Colossenses 3:19.

11. Oñgeni omulume alekesa okuti utyivila okupunga nokuhongolela nawa inkha omukai wae kaumbila Jeova?

¹¹ Inkha omukai wove ukahi mongeleya yelikalela no yove, tualako okukala nonthilo nae nokumuhumba nokumutekula nawa. Mokonda omukulu oe muene utokola etyi ahanda, namphila ove uhetavela omatavelo ae. Otyikando tyotete umupopila konthele yekolelo liove, uhasoke okuti omatavelo ae etyiliya  meyekepo liwa-liwa etavela omape. Uhemupopie vala okuti omatavelo ae nombunga yae ounkhembi, mahi noumphua-lundo ovola okumukuatesako Novihonekwa. Tupu inkha ove umanena vala omuvo movilinga viewaneno melitehela ngatyina eheholwe. Oe upondola okuyala ononkhono ove ukahi nokulinga mbokuumbila Jeova, mahi etyi ove upondola okumupopila, okuti: “Nahanda okukala noove omuvo omunyingi!” Pwa-elundo. Okumutekula nohole nehumbilo, konyima upondola okutavela efendelo liotyotyili.—Colossenses 3:12-14; 1 Pedro 3:8, 9.

12. Namphila omulume nomukai vekahi monongeleya mbelikalela, oñgeni ovitumino Viombimbiliya vipondola okulandulwa pokulonga ovana?

¹² Mombunga muna ovanthu vena onongeleya mbelikalela, okulongesa ovana konthele yongeleya tyipondola okupuiya. Oñgeni onondonga mbo Mbimbiliya mbupondola okulandulwa? Ombimbiliya ipopia okuti he oe una otyilinga tyokulongesa ovana, mahi ina nae una ukuatesako motyilinga otyo. (Provérbios 1:8; tala Gênesis 18:19; Deuteronômio 11:18, 19.) Namphila ehetavela outumini wa Kristu, nongotyo he onkhalamutwe yombunga.

13, 14. Inkha he utyilika omukai wae okuenda novana komaliongiyo ine okuvelongesa Ombimbiliya, oityi omphange ena okulinga?

¹³ Ovohe vamwe vahaumbila Huku kavatyilika ina alongese ovana. Ovakuavo vevetyilika. Oñgeni molingi inkha omulume wove ukutyilika okuenda novana komaliongiyo ine ketavela ulilongese navo Ombimbiliya? Inkha ongotyo, wesukisa okupola pokati konthele yotyilinga Jeova Huku akevela kuove, nokutavela omulume wove onkhalamutwe, nokutekula ovana vove. Oñgeni mofuisipo otyo atyiho?

 ¹⁴ Otyiwa okulikuambela konthele yotyo. (Filipenses 4:6, 7; 1 João 5:14) Mahi ove wesukisa okutokola etyi una okulinga. Ankho upopia nonthilo nomulume wove okuti ove kuhande okutomba outumini wae, otyo tyipondola okutepulula ononkhumbi ekahi nokukumonesa. Namphila ekutyilika okutuala ovana komaliongiyo ine okuvelongesa Ombimbiliya, nongotyo upondola okuvelongesa. Momatompho a kese nthiki, nongeleka onongwa wava, ovola okuvelongesa okukala nohole na Jeova nokukala nekolelo Mondaka yae nokukala nonthilo novakulu—okukutikinyamo he—nokusuka navakuavo nokuundapa. Konyima he upondola okutala ovituwa oviwa vena nokupanda ononkhono ukahi nokulinga.—Provérbios 23:24.

15. Otyilinga patyi he Omukristau ena pokulongesa ovana?

¹⁵ Inkha ove mulume umbila Huku iya omukai wove kemuumbila ove una otyilinga tyokulongesa ovana okuendela “montheto no movitumino via Jeova.” (Efésios 6:4) Tyina ulinga ngotyo wesukisa okukala nohole, nokupola pokati nokutekula nohole omukai wove.

16, 17. Onondonga patyi Mbombimbiliya ovana vena okuhinangela inkha vekahi mongeleya yelikalela no yovohe?

¹⁶ Hono, pamwe ovana vena onongeleya mbelikalela no mbovohe. Okuti noove otyo ukahi? Inkha otyo ukahi, Ombimbiliya ina omalondolo omawa pala ove.

¹⁷ Ondaka ya Huku yati: “Humba ho na nyoko”, mokonda otyo otyitumino tyotete tyina omulao.’” (Efésios 6:1, 2) Otyo tyakutikinya okuhumba ovoho nomutima auho. Namphila tyakolela okutavela ko  voho, mahi tupu tyesukisa okutavela tete ku Huku yotyotyili. Tyina omona ekula uhimbika okulinga omatokolo oe, tupu wesukisa okutala nawa ovituwa viae. Otyo otyili, ha konthele vala yovilinga viae, mahi haunene konthele yovitumino via Huku. Ombimbiliya yati: “Kese umwe puonthue makapulwa na Huku konthele yae muene.”—Romanos 14:12.

18, 19. Inkha ongeleya yovana yelikalela no yovohe, oñgeni vapondola okukuatesako ovohe okunoñgonoka ekolelo liavo?

¹⁸ Inkha ongeleya yove yapilulula omuenyo wove, tehelela etyi ovoho vekahi nokupopia. Hamwe mavahambukwa okutala okuti onondonga mbo Mbimbiliya ukahi nokulilongeswa mbukukalesa omunthu wonondunge, nokutavela etyi utumwa. Mahi inkha ekolelo liove likutuala kokuanya omatavelo novituwa ovo vehole, vapondola okusoka okuti ukahi nokuanya onondonga vekahi nokukulonga. Tupu hamwe vasukalala mokonda yovipuka ulinga vielikalela netyi tyilingwa potyilongo, ine katyelikuatele netyi vekusokela okuti matyikukuatesako okumona omalumono. Tupu vapondola okukutyilika mokonda yomalityindailo. Pamwe vetyii okuti tyotyili etyi ukahi nokupopia tyaviuka, iya etyi ovo vasoka katyaviukile.

¹⁹ Tyina tyitavela, eta ovakulu vewaneno ine Onombangi ononkuavo mba Jeova vomewaneno lienyi opo ovoho vevenoñgonoke. Avela ondundo ovoho opo vaye komaliongiyo navatehelele etyi tyipopiwamo nokulitalelako, oñgeni Ombangi mba Jeova vatuwa. Mokueenda kuomuvo vapondola okupiluluka. Alo umwe ankho vali onondyale ononene, mbuyoka omikanda nokutyilika ovana okuenda komaliongiyo Ovakristau, otyiwa okutaindya  omphangu onkhuavo pala okutanga, nokutomphola no Vakristau vakuavo, nokuava oumbangi nokukuatesako vakuavo. Ovana vamwe vesukisa okukula opo vatunde meumbo avaundapa ine okulinga etyi vahanda. Tyihatale konkhalelo yeumbo lienyi, tualako “okukala nonthilo na ho na yoko.” Linga atyiho opo meumbo mukale ombembwa. (Romanos 12:17, 18) Haunene kala, nombembwa na Huku.

20. Oñgeni ovana vapondola okulitehela na he ine o ina koutekuli?

²⁰ Momaumbo omanyingi otyitateka hangeleya mahi okutekula ovana. Monombunga ononyingi muna ovana omulume ine omukai aetelela kotyinepo ali natyo. Monombunga ombo ovana hamwe velilulukwa nokukala nonkhi ine novitateka ovikuavo. Ngotyo, vapondola okuanya he ine o ina koutekuli. Oityi tyipondola okukuatesako onombunga mbuna onongenda na he ine o ina okukala nehambu?

21. Namphila ovanthu vena ononkhalelo mbelikalela, omokonda yatyi ovohe vatekula ovana vahatyitile vesukisa okulandula onondonga mbo Mbimbiliya?

²¹ Noñgonoka okuti namphila ovanthu vena ononkhalelo mbelikalaila, onondonga mbo Mbimbiliya mbakuatesako onombunga ombo, tupu mbupondola okukukuatesako. Okuhesuku nonondonga ombo, tyipondola okumoneka ngatyina nkhele tyiokeya ovitateka, mahi komutwe wandyila matyieta ovitateka ovinene. (Salmo 127:1; Provérbios 29:15) Kala nounongo nokutyivila okupunga ovipuka. Ounongo wokulandula onondonga mbo Mbimbiliya okusoka kouwa matyikekuetela, nokupunga ovipuka, okuimbuka omokonda yatyi ovanthu  mombunga vapopila nokulinga ovipuka vimwe. Tupu, tyesukisa okukala nokankhenda.—Provérbios 16:21; 24:3; 1 Pedro 3:8.

22. Omokonda yatyi tyipondola okupuiya ovana okutavela he ine o ina koutekuli?

²² Inkha ove welinepa na una waetelela ovana, hamwe uhinangela okuti etyi muehimbika okulihanda ovana ankho vekuhole. Mahi etyi pahe wakala he yavo ine o ina koutekuli ovituwa viavo viapiluluka. Okuhinangela okuti he ine oina wevetyita pahe kavakala vali navo, tyipondola okueta ovitateka, avasoko okuti ove wevepola ohole ankho vapewa na he ine oina. Pamwe, ove upondola okulinga nokupopia ovipuka vilekesa okuti ove haveko he ine oina. Okupopia ngotyo tyinumanesa. Nongotyo, “uhakanyauke okunumana momutima wove.” (Eclesiastes 7:9) Okupunga nawa nokukala nokankhenda tyesukisa pala okuhambukiswa ovana.

23. Oñgeni tyiviyulwa ovana monombunga muna onongenda na he ine o ina?

²³ Ovituwa ovio viakolela tyina uviyula ovana. Okuviyula nawa tyakolela. (Provérbios 6:20; 13:1) Iya mokonda ovana velikalela, vesukisa okuviyulwa mononkhalelo mbelikalaila. Ovalinepi vamwe vasoka okuti hahe ovana vaviyulwe na una wevetyita. Otyo tyisukisa aveho velipakelemo nokulikuatesako tyina vaviyula ovana, avahayembe komona nawike nokuhatekula onya ongenda na he ine o ina. (Provérbios 24:23) Okutavela tyakolela, mahi tyesukisa okunoñgonoka okuti tuvakuankhali. Pola pokati. Viyula nohole.—Colossenses 3:21.

24. Oityi tyipondola okukuatesako okulityilika ovitateka mombunga muna ovana votyinepo otyikuavo?

²⁴ Etompho mombunga liesukisa pala okulityilika ovitateka. Tyikuatesako ombunga okusoka  kovipuka viakolela vali momuenyo. (Tala Filipenses 1:9-11.) Tupu otyiwa kese umwe mombunga atale oñgeni apondola okulinga etyi tyikuatesako ombunga. Tupu, okutomphola noukuatyili tyikuatesako ombunga okukala novituwa oviwa. Ovahikuena vesukisa okunoñgonoka oñgeni tyivalwa nokukala nonondunge ponthele ya he koutekuli ine omphange weya na he, iya ovakuendye vesukisa okulongeswa okukala nonondunge pu ina koutekuli ine onomphange veya na ina.—1 Tessalonicenses 4:3-8.

25. Ovituwa patyi viesukisa mombunga yotyinepo tyavali?

²⁵ Tyina uvasa ovitateka viokukala he ine ina koutekuli, pwa-elundo. Okulityiliya nomapanga omape tyesukisa omuwo omunyingi. Opo ovana vakale nohole  nonthilo nove, mahi ove ku tate yavo ine oina, katyapepukile. Mahi tyivilwa. Okukala nomutima omunongo nokutyivila okupunga ovipuka, nokuhanda okuhambukiswa Jeova, ondyivi-ndyivi yombembwa mombunga yotyinepo tyavali. (Provérbios 16:20) Ovituwa ovio viesukisa opo ufinde ovipuka ovikuavo.

26. Omononkhalelo patyi ovitateka vitundilila komalumono vipondola okuyapula ombunga?

²⁶ Ovitateka novituwa vitundilila komalumono vipondola okuyapula ombunga mononkhalelo ononyingi. Onombunga mbumwe mbutañguna  ambuliyapuka mokonda yonombongo nehando liomalumono—ine okuyawisa vali kouhona. Veliyapuka tyina omulume nomukai vaundapa ku kaputu iya avakala nolusoke luokuti “kese umwe una onombongo mbae.” Namphila vahatañguna, mahi tyina aveho vaundapa, vetupu omuvo wokukala kumwe. Otyituwa tyimwe mouye tyikahi nokuliyawisa, o he okusapo ombunga omuwo omunyingi—onohanyi ine omanima—opo akaundape kokule natambule onombongo ononyingi ankho ahatambula kotyilongo tyae. Otyo tyipondola okueta ovitateka ovinene.

27. Onondonga patyi mbelikalela mbupondola okukuatesako onombunga mbuna ovitateka vionombongo?

²⁷ Kutupu ovitumino ovanthu vapondola okulandula konthele yovitateka ovio, onombunga mbelikalela mbuna omahando nomasuka elikalela. Mahi nongotyo onondonga mbukahi Mombimbiliya mbupondola okukuatesako. Provérbios 13:10 ilekesa okuti ‘okulipakelamo’ tyipondola okutyilika onondyaya mbehesukisile. Otyo katyilekesa okuti una vala okupopia etyi ove usoka, mahi tupu una okutehelela vakuenyi nokutala oityi vasoka. Tupu, okuhoneka etyi muesukisa okulanda tyipondola okukuatesako okuwaneka ombunga. Pamwe tyesukisa, omukai nomulume vaundape ku kaputu haunene ankho vena ovana ine otyimwe tyesukisa, opo velikuatesako okulandela ovipuka meumbo. Mononkhalelo ombo omulume wesukisa okulekesa komukai wae okuti una omuvo opo atomphole nae. Kumwe no vana, omulume upondola okulinga ovilinga vimwe viesukisa vina omukai ankho alinga aike.—Filipenses 2:1-4.

28. Onondonga patyi mbukuatesako ombunga okulikuata kumwe?

 ²⁸ Mahi noñgonoka okuti, namphila mouye uno onombongo mbesukisa, kambueta ehambu. Tyotyili kambueta omuenyo. (Eclesiastes 7:12) Anthi okupanda unene omalumono tyipondola okutunyona mopaspilitu novituwa vietu oviwa. (1 Timóteo 6:9-12) Otyiwa okupaka tete momuenyo Ouhamba wa Huku nouviuki wao, nonthumbi yokuti Jeova metuyambe mononkhono tulinga mbokuovola etyi tuesukisa momuenyo! (Mateus 6:25-33; Hebreus 13:5) Tyina upaka tete momuenyo ovilinga via Huku nokuovola okukala nombembwa na Huku, motale okuti ombunga yove, namphila yeliyapuka mokonda yovipuka vimwe, mailikuate kumwe movipuka viesukisa vali.