1, 2. Ovitateka patyi, nehambu vipondola okumonekapo tyina ovana nkhele ovakuendye?

 OKUKALA meumbo nomona omukuendye ine omuhikuena tyelikalela nokukala nomona womanima 5 alo umwe 10. Ovakuendye novahikuena vena ovitateka viavo, mahi tupu vapondola okueta ehambu nouwa. Mongeleka, Jose na David na Josia na Timoteo, valekesa okuti ovakuendye vapondola okukala nonondunge noupanga omuwa na Jeova. (Gênesis 37:2-11; 1 Samuel 16:11-13; 2 Reis 22:3-7; Atos 16:1, 2) Hono ovakuendye ovanyingi vetyilekesa nawa. Tyafuile ove wii vamwe.

² Mahi ku vamwe oukuendye omuvo wovitateka ovinyingi. Ovakuendye novahikuena vena ovituwa oviwa novivi. Pamwe kavahande okutuminwa, vanumana tyina ovohe vevetyilika kutyimwe. Ovakuendye nkhele vetupu ounongo, iya vesukisa okukuatesuako novohe vapwa elundo. Tyotyili, omanima oukuendye apondola okueta omahando omanyingi, tupu nokunguanguanesa—tyilinga ovohe ine ovo muene. Oñgeni ovakuendye vapondola okukuatehiwako momanima oo?

3. Oñgeni ovohe vapondola okuavela ovana vavo onkhalelo ongwa yomuenyo?

³ Ovohe valandula onondonga mbo Mbimbiliya vahongolela ovana vavo monondyila mbuvekuatesako okulamba nawa ovitateka alo vekula.  Movilongo aviho tunde kohale ovohe novakuendye valandula onondonga Mbombimbiliya vetyivila okupita movitateka.—Salmo 119:1.

4. Omokonda yatyi okutomphola tyesukisa unene tyina ovana vekahi nokukula?

⁴ Ombimbiliya yati: “Pana pehena etompho, ovipuka aviho viasokwa okulingwa vinyoneka.” (Provérbios 15:22) Inkha etyi ovana ovatutu ankho tyesukisa ‘okutomphola’, pahe tyesukisa vali unene tyina vekula—pomuwo ovana vahakala unene meumbo vakala vali navakuavo kosikola novanthu ovakuavo. Inkha ‘kamutomphola’—ovohe okutomphola nawa noukuatyili novana vavo—ovana vapondola okukala ngo nongendi meumbo. Ngotyo, oñgeni vapondola okutomphola nawa?

5. Ovituwa patyi viokutomphola ovakuendye novahikuena vena okulandula?

⁵ Tyilinge ovana ine ovohe vesukisa okufuisapo otyilinga tyavo konthele oyo. Tyotyili ovakuendye ine ovahikuena vapondola okusoka okuti tyepuiya vali okutomphola novohe tyipona etyi ankho ovatutu. Nongotyo, hinangela okuti “tyina pehena ehongolelo liaviuka, ovanthu vatoka, mahi povaviyuli ovanyingi, pena eyovo.” (Provérbios 11:14) Onondaka ombo mbukuatesako aveho, ovakuendye no nombuale. Ovakuendye novahikuena vei nawa onondaka ombo vetyii okuti vesukisa okuhongolelwa nawa, mokonda vena ovitateka vialema tyipona kohale. Ovana vesukisa okuimbuka okuti ovohe vena onthilo na Huku, vena ounongo wokuviyula mokonda younongo vena momuenyo nokualekesa elipakulo liavo mokueenda komanima omanyingi.  Ngotyo, meti olio ovakuendye novahikuena vena onondunge kavelipolo kovohe.

6. Ovituwa patyi ovohe ovanongo nokuna oluembia vesukisa okulandula konthele yokutomphola novana?

⁶ Okutomphola nawa tyilekesa okuti ovohe valinga atyiho opo vatehelele ovana vavo tyina tyesukisa okupopia. Inkha ove he ine ove ina linga atyiho opo etompho litualeko. Pamwe katyapepukile. Ombimbiliya ipopia okuti kuna “omuvo wokukala tyahiliya nomuvo wokupopia.” (Eclesiastes 3:7) Tyina omona ahanda okupopia hamwe kuove omuvo wokukala tyahiliya. Ove hamwe uhanda okulinga elilongeso lioulike, ine okupululukwapo ine ovilinga ovikuavo viomeumbo. Nongotyo, inkha omona uhanda okupopia tyimwe, yekapo okulinga etyi uhanda okulinga omutehelela. Inkha kulingi ngotyo, kamapopi vali. Hinangela Jesus. Nthiki imwe ankho uhanda okupululukwapo. Mahi etyi ovanthu vahimbika okuliongololela pwe opo vemutehelele, kapululukilwe vali ahimbika okuvelongesa. (Marcos 6:30-34) Ovana ovanyingi vetyii okuti ovohe vena ovilinga ovinyingi, mahi vesukisa okukala nonthumbi yokuti ovohe mavatomphola navo tyina tyesukisa. Ngotyo, kala tyafuapo nokuvetehelela nawa.

7. Oityi ovohe vena okulityilika?

⁷ Soka oñgeni ove ankho ukahi puetyi umukuendye, nokuhatepulula ehambu liove! Otyiwa ovohe vapande okukala novana vavo. Oityi ovohe valinga pomuvo wavo wokupululukua? Inkha vaholovona okumanena omuvo oo movilinga viombunga, ovana mavetyinoñgonoka. Ovana vasoka okuti vana valongeswa navo kosikola vevehumba vali tyipona ovohe, vakala vali novitateka.

8. Oñgeni oukuatyili, nokuundapa, novituwa oviwa vipondola okupapeyua movana?

⁸ Inkha ovohe nkhele kavenepapeye movana vavo okukala ovakuatyili nokuundapa, vena okutyilinga unene tyina pahe ovakuendye. (1 Tessalonicenses 4:11; 2 Tessalonicenses 3:10) Tupu otyiwa vatale inkha ovana vena momutima esilivilo liokukala nomuenyo wasukuka novituwa oviwa. (Provérbios 20:11) Ovohe vena okulongesa unene konthele oyo nongeleka yavo. Ngetyi ovalume vehe Vakristau vapondola “okukokwa tyihena ndaka novituwa viovakai vavo,” tupu ovana vapondola okulilongesa ovitumino mokonda yovituwa vio vohe. (1 Pedro 3:1) Nongotyo, ongeleka vala kaituuka, mokonda ovana tupu vahongiliyua novipuka ovinyingi ovivi tyina vehekahi meumbo. Ovohe vena esuko, vesukisa okunoñgonoka ovipi ovituwa vio vana vavo, konthele yovipuka vatala nevi veiva, iya otyo tyesukisa okutomphola.—Provérbios 20:5.

9, 10. Omokonda yatyi ovohe vena okukala nehando liokulongesa ovana vavo konthele yotyihola, iya oñgeni vapondola okutyilinga?

 ⁹ Tupu ongotyo konthele yotyihola. Vohe, okuti muna ohonyi yokupopia novana venyi konthele yotyihola? Nongotyo, lingei ononkhono, mokonda ovana mavalongeswa ovipuka ovio nomunthu omukuavo. Inkha kamuvelongesa, vapondola okulongeswa omapita konthele yotyo? Mombimbiliya Jeova kelityilikile okupopia konthele yotyihola, tupu ovohe kavapondola okulityilika tyo. —Provérbios 4:1-4; 5:1-21.

¹⁰ Ombimbiliya ina ehongolelo liayandyuluka nawa konthele yotyihola, iya Onombangi mba Jeova vahonekale omikanda ominyingi omiwa, tyilekesa okuti ehongolelo olio nkhele lina esilivilo mononthiki mbuno. Omokonda yatyi uhaundapesila omikanda ovio? Omokonda yatyi uhapitululila novana vove ovikapitulu vipopia konthele yotyo momikanda Os Jovens Perguntam — Respostas Práticas? Volume 1 no 2. Hamwe mohambukwa unene nouwa utundililako.

11. Onkhalelo patyi ongwa ovohe vapondola okulongesa ovana vavo okuumbila Jeova?

¹¹ Otyipuka patyi tyesukisa unene ovohe novana vena okulilongesa? Apostolu Paulu wetyilekesa etyi ahoneka okuti: “Tualeiko okutekula [ovana venyi] montheto no movitumino via Jeova.” (Efésios 6:4) Ovana vesukisa okutualako okulilongesa konthele ya Jeova. Haunene vesukisa okulilongesa okumuhumba nokumuumbila. Tupu monkhalelo oyo ovanyingi vapondola okulilongesila kuetyi vatala kovohe. Inkha ovana vatala okuti ovohe vehole Huku ‘nomuenyo wavo auho no nondunge  ambuho’ iya otyo tyava ovinyango oviwa momuenyo wo vohe, navo vapondola okulundwa okulinga ngotyo. (Mateus 22:37) Tupu, inkha ovana vaimbuka okuti ovohe vena olusoke luapola pokati konthele yomalumono, vapaka vali tete momuenyo wavo Ouhamba wa Huku, matyivekuatesako okukala nolusoke ngolo.—Eclesiastes 7:12; Mateus 6:31-33.

12, 13. Oityi tyesukisa okulingwa opo elilongeso liombunga liende nawa?

¹² Okulilongesa Ombimbiliya mombunga onosimano ambuho, tyikuatesako okulongesa ovana ovituwa vihambukiswa Huku. (Salmo 119:33, 34; Provérbios 4:20-23) Otyiwa okulilongesa apeho. (Salmo 1:1-3) Ovana no vohe vena okuimbuka okuti, elilongeso Liombimbiliya mombunga, olio tete kovipuka ovikuavo aviho, hakuti tyitei vala. Tupu, tyesukisa okukala novituwa oviwa opo elilongeso liende nawa. He umwe wati: “Elilongeso liombunga  liesukisa okulingwa nawa noundyandyi, nonthilo—lihambukiswa, alihakala tyehena esilivilo. Ha apeho tyapepuka okutyilinga monkhalelo yaviuka, iya ovana vesukisa apeho okuviukisa ovituwa viavo. Inkha ovipuka kaviandele nawa otyikando tyotete ine otyavali tualako okevelela otyikando otyikuavo.” He oo wati melikuambelo liae liotete mu kese elilongeso, ankho wiita Jeova akuateseko aveho vekahipo opo vasoke monkhalelo yaviuka.—Salmo 119:66.

¹³ Ovohe vena onthilo na Huku vena otyilinga tyokuhongolela elilongeso liombunga. Tyotyili ovohe vamwe vetupu ounongo wokulongesa, iya tyipondola okuvepuiya okuvasa ononkhalelo mbokulinga noundyandyi elilongeso liombunga. Inkha uhole ovana vove ‘muevi ulinga nomotyili’ mokala nehando liokuvekuatesako nomutima weliola noukuatyili okukula moupanga wavo na Huku. (1 João 3:18) Ovikando vimwe vapondola okuñgoñga mahi mavaimbuka esuko enene una nouwa wavo.

14. Oñgeni Deuteronômio 11:18, 19 ipondola okulandulwa pokulongesa ovana onondonga mba Huku?

¹⁴ Elilongeso liombunga hayo vala onkhalelo  yokulongesa onondonga mba Huku. Okuti uhinangela otyitumino Jeova apopila ovohe? Wati: “Onondaka mbange ombu, muna okumbupaka momutima wenyi no momuenyo wenyi, nokumbukutila kokuoko kuenyi ngenyingilikilo. Mbuna okukala mombamba yenyi pokati komaiho enyi. Tupu, muna okumbulongesa ovana venyi, okumbupopia tyina upumphi mondyuo yove, natyina weenda mondyila, natyina ulangalapo natyina upindukapo.” (Deuteronômio 11:18, 19; tupu tala Deuteronômio 6:6, 7.) Otyo katyilekesa okuti ovohe vena okupopia vala apeho ondaka ya Huku novana. Mahi onkhalamutwe yombunga ina ohole yovola apeho onomphitilo mbokupameka ombunga mopamphepo.

15, 16. (a) Okuviyula oityi? (b) Olie una otyilinga tyokulonga ovana iya olie una okutavela onondonga?

¹⁵ Okuviyula okulonga omona, iya otyo tyakutikinya okutomphola. Okuviyula tyilonga vali tyipona okuveta—namphila pamwe tyesukisa. Ovana vove vesukisa okuviyula etyi ankho nkhele ovatutu, no pahe vesukisa okuviyulwa alo umwe tyina vekula. Ovana ovanongo vetyii okuti otyo otyili.

¹⁶ Ombimbiliya yati: “Una uhena onondunge utomba eviyulo lia he, mahi una utavela okulongwa omunandunge.” (Provérbios 15:5) Otestu ei itulongesa ovipuka ovinyingi. Ilekesa okuti tyesukisa okuviyula. Ovana kavapondola ‘okutavela eviyulo’ ankho kavelipewa. Ovohe vapewa otyilinga na Jeova tyokulongesa ovana, haunene he. Mahi, okutavela elongeso olio tyitei kovana. Omona maviukisa vali apengesa vala katutu inkha utavela eviyulo apewa nounongo na he na ina. (Provérbios 1:8)  Ombimbiliya yati: “Una utomba okulongwa makala omuhepi nokupenyua, mahi una upaka nawa eviyulo oe mankhimanekwa.”—Provérbios 13:18.

17. Oñgeni ovohe vapondola okupola pokati pokulongesa ovana?

¹⁷ Ovohe tyina valonga ovana vesukisa okupola pokati. Vesukisa okulityilika okukala ovakalavi opo vahanumanese ovana, alo umwe hamwe okunyona onthumbi yavo. (Colossenses 3:21) Tupu, kavapondola okuyekelela alo ovana vatala okuti kavekahi nokuavelwa elongeso vesukisa. Okuyekelela ngotyo tyipondola okueta ovitateka. Provérbios 29:17 yati: “Longa omona wove, mekuetela ombembwa nokuhambukiswa ohande yove.” Oversikulu 21 yati “Inkha umwe ukahi nokutekula omote omona wae tunde pouna, oo makakala omunthu uhapandula.” Namphila onondonga ombo mbupopia omuumbili, tupu mbupopia ovakuendye aveho mombunga.

18. Okulonga otyilekeso tyatyi, oityi ovohe velityilika tyina valonga monkhalelo yapola pokati?

¹⁸ Tyotyili, okulonga nawa ovana tyilekesa okuti ovohe vevehole. (Hebreus 12:6, 11) Inkha ove he ine ina, utyii okuti katyapepukile okulongesa ovana monkhalelo yaviuka nokuapola pokati. Mokonda yombembwa, tyipondola okupepuka okuyekelela omona alingi etyi ahanda. Ovohe vayekelela ngotyo mavelumono mokonda mavakala nombunga ilitumina.—Provérbios 29:15; Gálatas 6:9.

19, 20. Oñgeni ovohe vapondola okukala ovanongo konthele yovitalukiso viovana vavo?

¹⁹ Kohale, ovana ankho vakuatesako movilinga vieumbo ine omepia. Hono ovana ovanyingi  vamanena omuwo omunyingi movitalukiso. Opo omuwo oo uhapeseke, ouye wonondando wava ovipuka ovinyingi vinguanguanesa. Tyilekesa nawa okuti ouye upanda vala katutu ovitumino Viombimbiliya, iya ove inkha uulandula malinyono.

²⁰ Ngotyo, ovohe ovanongo ovo vatokola konthele yovitalukiso. Mahi uhalimbueko okuti omona ukahi nokukula. Kese nima hamwe ukevelela okutekulwa ngomukulu. Moluotyo, otyiwa ovohe vayeke ovana vaholovone ovitalukiso viavo putyina vekula—ovitalukiso vaholovona mavilekesa inkha vekahi nokukula moupanga wavo na Huku. Omona upondola okukoya omapita oviimbo, nomapanga, novipuka ovikuavo. Mononkhalelo ombo tyesukisa okutomphola nomona opo komutwe wandyila aholovone nawa.

21. Omonkhalelo patyi okupola pokati konthele yomuvo umanenwa movitalukiso tyiamena ovana?

²¹ Omuwo ulifuepi umanenwa movitalukiso? Kovilongo vimwe ovana vahindilwa okusoka okuti vesukisa okutualako vala novitalukiso. Ngotyo, ovakuendye pamwe vakala potyitalukiso tyimwe avaende vali kotyikuavo. Ovohe ovo vena okulongesa ovana okuti omuvo tupu wesukisa okumanenwa movipuka ovikuavo, ngokukala nombunga, nokulinga elilongesa lioulike, nokukala novanthu vanoñgonoka nawa Ondaka ya Huku, momaliongiyo Ovakristau nomovilinga viomeumbo. Otyo matyityilika opo “omahando omuenyo uno” ahahitakanese Ondaka ya Huku.—Lucas 8:11-15.

22. Tyihe vitalukiso vala, oityi vali ovakuendye vesukisa okulinga momuenyo wavo?

²² Ohamba Salomau wati: “Nanoñgonoka okuti ovanthu vetupu na tyimwe otyiwa, tyipona  okuhambukwa nokulinga oviwa mokueenda kuomuenyo wavo. Tupu, nanoñgonoka okuti omunthu ulia unwa, ahambukwa mokonda yovilinga viae aundapa no nonkhono. Otyo, otyali tya Huku.” (Eclesiastes 3:12, 13) Tyotyili, ehambu lilinga onthele yombunga yapola pokati. Tupu novilinga ovinyingi. Ovakuendye ovanyingi hono kavei ehambu litundilila kokuundapa unene ine ehambu litunda kokutetulula ovitateka. Ovakuavo vetupu omphitilo yokukala nounongo umwe ine okulilongesa oufuisu mauvekuatesako komutwe wandyila. Otyo otyitateka otyinene kovohe. Okuti molingi atyiho opo ovana vove vakale no nomphitilo ombo? Inkha utyivila okuvekuatesako opo vapande nokuhumba ovilinga, ovo mavakala nolusoke luaviuka mauveetela ouwa momuenyo wavo auho.

23. Oñgeni ovohe vapondola okuavela ondundo ovana navo?

²³ Alo umwe tyina una ovitateka novana vove ovakuendye, otestu ei nkhele ina esilivilo: “Ohole kaiponyo na lumwe.” (1 Coríntios 13:8) Uhayeke okulekesa ohole ove una. Lipula okuti: ‘Ndyipandula kese mona mokonda yetyi evila okutetulula nawa ovitateka? Ndyiovola onomphitilo mbokulekesa ohole yange kovana?’ Namphila pamwe mupondola okulipona kutyimwe, inkha ovana vakaka nonthumbi yokuti ove una ohole navo, tupu mavelikuatesila.

24. Otestu patyi nkhele ine esilivilo pokutekula ovana, mahi oityi ovohe vesukisa okuhinangela?

²⁴ Tyina ovana vekula, vahimbika okulinga omatokolo omanene. Tyipondola omatokolo oo amwe kaahambukiswa ovohe. Mahi inkha omona  utokola okuhaumbila vali Jeova Huku? Otyo tyipondola okumoneka. Alo umwe vamwe povana vokeulu va Jeova vaanyene onondonga mbae avakala onomphuki. (Gênesis 6:2; Judas 6) Ovana kavekahi ngo nokomputadole ilingwa opo ilinge etyi tuhanda. Ovana vena epondolo liokuholovona, ovo muene mavakoyeswa na Jeova mokonda yetyi vatokola. Nongotyo Provérbios 22:6 nkhele ina esilivilo: “Longesa omukuendye ondyila yaviuka palae, opo ahayapukemo tyina amakulupa.”

25. Onkhalelo patyi ongwa ovohe vapondola okulekesa olupandu ku Jeova mokonda yelao liokuna novana?

²⁵ Moluotyo tekula nawa ovana vove nohole onene. Tyina uvetekula linga atyiho opo ulandule onondonga Mbombimbiliya. Kala novituwa oviwa vataleleko. Ngotyo ove movekuatesako okulala ovakulu vena onondunge nokuna onthilo na Huku. Oyo onkhalelo imwe ongwa ovohe vapondola okulekesa olupandu ku Jeova mokonda yelao liokuna ovana.