1. Ongele patyi tuna no votate, iya oñgeni tuna okuvetala nokuvetekula?

 OMUNONGO umwe kohale waviyula, okuti: “Tehelela tate yove wekueta kouye, iya uhatombe nyoko mokonda pahe wakulupa.” (Provérbios 23:22) Ove hamwe upondola okuti: ‘Nalumwe mandyilingi ngotyo!’ Ovanyingi puonthue katutombo tate ine omee, mahi tuvehumba. Tuimbuka okuti tuna ongele navo. Haunene ovo vetueta kouye. Namphila Jeova oe Ondyivi-ndyivi yomuenyo, mahi ñgeno katuakaleleko inkha ha votate. Natyike tupondola okuveavela tyakolela vali komuenyo. Tupu soka konombongo, nokulela, nokulia, viesukisa pokutekula omona alo ekula. Otyo Ondaka ya Huku ipopila okuti: “Humba ho na nyoko . . . opo ukale nomuenyo omule kombanda yoohi!”—Efésios 6:2, 3.

2. Oñgeni ovana vekula vapondola “okufeta” kovohe?

² Apostolu Paulu wahonekela Ovakristau okuti: “[Ovana ine ovatekula] velilongese tete okukala nonthilo na Huku mombunga, nokufeta ovohe novo inakulu okukondolela etyi vesukisa, otyo tyapandwa komaiho a Huku.” (1 Timóteo 5:4) Ovana vekula vaavela “ofeto” ovohe novo inakulu, okupandula ohole, notyilinga vakala natyo okuvetekula nokuveyunga. Onkhalelo imwe yokulinga  ngotyo, okuimbuka okuti ovohe novo inakulu apeho vesukisa okuhumbwa nokupandulwa, alo umwe tyina vehetyikevela. Ngetyi atuho tuhole okupandwa, vokuakulupa vahanda okulitehela okuti vapandwa. Vahanda okulitehela okuti omuenyo wavo wakolela.

3. Oñgeni tupondola okuhumba ovotate novo mekulu?

³ Anthi, tupondola okuhumba ovotate no mekulu, mokuvelekesa okuti tuvehole. (1 Coríntios 16:14) Inkha ovotate kavakala vali nonthwe tuna okuhinangela okuti tyina vatehelela oñgeni tukahi tyivehambukiswa unene. Okuvehonekela, ine okuvetelefonalela ine okukevetalelapo, matyivehambukiswa unene. Miyo, ukala ko Japão, etyi ena omanima 82 wahoneka, okuti: “Omona wange wanepua [nomutalelipo womawaneno] umphopila okuti: ‘Me “tuende” atuho’. Amphopila oku venda nako nokumphopila ombalulo yotelefone kese simano. Ndyipondola okuikula omapa, adyiti: “Iyaa! Pahe vakahi apa!’ Apeho ndyipandula ku Jeova mokonda yetyi omona wange alinga.”

4. Oñgeni ankho ongeleya yo va Judeu ihongiliya ovanthu okuhesuku novohe?

⁴ Okuti okuhumba ovotate tupu tyihangununa okuveavela etyi vesukisa? Yoo. Haunene ongotyo. Kononthiki mba Jesus ononkhalamutwe mbonongeleya mbo va Judeu, ankho valongesa okuti inkha omunthu wapopia okuti onombongo mbae ine etyi ena “wetyipakula ku Huku,” kapondola vali okumbuundapesa opo atekule ovohe. (Mateus 15:3-6) Ankho vetupu kankhenda! Ngotyo ononkhalamutwe ombo ankho kavaavela ondundo  yokuhumba ovohe, mahi ankho vevetekula onya nokuheveavela etyi vesukisa. Nalumwe matulingi otyipuka notyo!—Deuteronômio 27:16.

5. Namphila kovilongo vimwe ovatumini vakuatesako vokuakulupa, omokonda yatyi tyesukisa okukuatesako ovotate muetyi vesukisa?

⁵ Kovilongo ovinyingi ovatumini vakuatesako vokuakulupa muetyi vesukisa, okuveavela okulia, novikutu, no nondyuo. Tupu pamwe vokuakulupa vena etyi velipakela tyipondola okuvekuatesako. Mahi, inkha etyi vapaka tyapwa ine katyihi, ovana mavapande ovohe ankho valinga atyiho opo vevekuateseko muetyi vesukisa. Ngotyo, okutekula ovohe vakulupa otyilekeso tyokuti tuna onthilo na Jeova Huku, Muene wombunga.

6. Omapiluluko patyi vamwe alinga opo vatekule ovohe?

⁶ Ovana ovanyingi vatekula ovohe nohole nokuhakevelela okufetwa. Vamwe vakapola ovohe opo vakale navo ine okuilukila popepi yavo. Vakuavo vaikukila meumbo liovohe. Haunene, otyo tyihole okueta ouwa, kovohe no kovana.

7. Omokonda yatyi hatyiwa okulinga omatokolo tyihasokele nawa tyina tuhanda okutekula ovotate vakulupa?

⁷ Pamwe, omapiluluko oo kaende nawa. Mokonda yatyi? Hamwe omokonda valinga omatokolo tyihasokele nawa. Ombimbiliya ilondola okuti: “Una walunguka unoñgonoka nawa apa maliate.” (Provérbios 14:15) Mongeleka, soka ñgeno me yove wakulupa, tyimupuiya okukala aike iya osoko okukala nae. Okutala nawa apa moliate, upondola okulipula okuti: oityi tyili-tyili esukisa? Okuti kuna eongano ine ovilinga viakaputu vipondola  okumukuatesako? Uhanda okuiluka? Ankho uhanda, oñgeni otyo matyimukalesa? Okuti masipo omapanga ae? Okuti matyimunumanesa? Napopia nae? Inkha uya, oñgeni matyikalesa, omukai wange novana? Inkha wesukisa okuyungwa olie metyilingi? Otyilinga otyo tyipondola okulingwa novanthu veñgapi? Watompholale naaveho mombunga konthele yotyo?

8. Ovalie mupondola okupula tyina mulinga omatokolo konthele yokukuatesako vokuakulupa?

⁸ Mokonda okutekula vokuakulupa otyilinga tyovana aveho, otyiwa ombunga iliongiye opo kese umwe apopie etyi asoka. Tupu mupondola okupula kovakulu vewaneno ine omapanga vapitale motyitateka ngotyo. Ombimbiliya ilondola okuti: “Pana pehena etompho, ovipuka aviho viasokwa okulingwa vinyoneka. Mahi pana pena ovaviyuli ovanyingi, ovipuka vifuisuapo.”—Provérbios 15:22.

9, 10. (a) Oñgeni vokuakulupa vena okutekulwa? (b) Kese omona wekula uhanda okukuatesako ovohe vakulupa, oityi ena okuveavela?

⁹ Okuhumba ovoho vakulupa tyihanda okankhenda nokuvenoñgonoka nawa. Tyina vavilapo okukulupa, pamwe vakala vali novitateka, okuhetyivili kuenda, nokuhali nawa, nokulimbwa ovipuka. Vapondola okusukisa okukuatesuako. Ovana vamwe kavesuku novohe nokuvetumina unene. Mahi vokuakulupa ovanthu vakalako omanima omanyingi, vena ounongo nokwi ovipuka ovinyingi. Tupu mokueenda kuomuenyo wavo ankho muene velitekula nokulinga omatokolo. Mokonda vena ovana nokuekula vahanda okuhumbwa nokulekeswa  onthilo. Pamwe ovohe vasoya nokunumana tyina vasoka okuti omuenyo wavo pahe mauyungwa novana. Vamwe vakala nonkhongo avasoko okuti vahanda okuvepola ehando liokulitumina.

¹⁰ Katyapepukile okutetulula otyitateka ngotyo, mahi otyiwa okuyeka ovoho vakulupa velitumine nokulinga omatokolo avo muene, muetyi vevila. Otyiwa tete okuvepula tyina uhanda okuvelingilako etyi wasoka okuti otyiwa. Hamwe vaombesale ovipuka ovinyingi. Vekuatesako vahambukilwe etyi vena. Ove motale okuti tyina uhayungu unene omuenyo wovoho, tupu mamukala noupanga omuwa. Tupu navo mavakala vali nehambu. Namphila pamwe tyesukisa okuvekuluminya ovipuka vimwe pala ouwa wavo, okukala nonthilo novoho, tyesukisa ove uvehumbe nokuvepanda ngetyi vesukisa. Ondaka ya Huku yati: “Una okukatuka kolupala luonohuki onongonga nokuhumba una wakulupa.”—Levítico 19:32.

11-13. Inkha omona katekulilwe nawa novohe etyi nkhele omututu, oñgeni ena okutala otyilinga tyokutekula ovohe vakulupa?

¹¹ Pamwe ovana vena otyitateka konthele yokuhumba ovohe mokonda yonkhalelo vatekulilwe. Pamwe he ankho uvetekula onya nokuhevehumbu ine ina ankho uvetumina unene. Hamwe pamwe unumana nokuna onyengo mokonda ovoho kavekutekulile ngetyi ankho uhanda. Okuti upondola okulityilika omalusoke oo? a

 ¹² Basse, wekulila ku Finlandia, wati: “Tate koutekuli ankho omutumini womafualali o SS Alemanya Nazista. Ankho kasete okunumana utyitukilapo ovanthu akala omukalavi. Pamwe ankho uveta unene me otyo ndyitala. Nthiki umwe, wanumanena, apolomo epoha liae ambete motyipala nofilivela. Atyindyihama unene andyitokela koula.”

¹³ Mahi, ankho kuna vali otyikuavo. Basse tupu wati: “Oe ankho uundapa unene, mahi katekula ombunga. Ankho utupu okankhenda naame ngatyina otate, mahi ame ankho ndyityii oityi alingila ngotyo. Me yae wemutaatele meumbo etyi nkhele omututu. Wekulila vala okuvetwa anyingila motolopa etyi nkhele omututu. Ame ankho ndyitavela onkhalelo ekahi, himuvele onombi. Etyi nekula nalinga ononkhono mbo kumukuatesako alo ankhia. Ankho katyapepikile mahi nalinga atyiho ndyivila. Nakala omona omuwa alo konthyulilo, ndyisoka okuti nae wetyitavela.”

14. Otestu patyi yundapesa mononkhalelo ambuho, okukutikinyamo okutekula vokuakulupa?

¹⁴ Konthele yombunga, novikuavo, Ombimbiliya ipopia okuti: “Livalekei okankhenda, nohole, nehiliyo, nomutima weliola, noumphua-lundo. Tualeiko okulikoleleya pokati na vakuenyi, nokulievela pokati tyihakuluminyua, inkha umwe ena ehunga liokunumana na mukuavo. Ngetyi Jeova emuevela, nonwe evelei vakuenyi.”—Colossenses 3:12, 13.

15. Omokonda yatyi okutekula ovotate pamwe tyepuiya?

¹⁵ Okutekula ovotate vavela tyalema, tyesukisa ononkhono ononene, nokupwa-elundo, nomuvo  omunyingi. Mahi, tyepuilisa vali okehevenumanesa. Tyinumanesa unene okutala ovotate vavela, nokulimbwa ovipuka, nokuhetyivili vili okuilinga etyi ankho vevila. Sandy, ukala ko Porto Rico, wati: “Ombunga aiho ankho itala mu me. Okumutekula ankho tyepuiya unene. Tete, wahimbika okuteñgina, ehimbika okuendela komphangoti, konyima esukisa okuendeswa, alo ehimbika okuendela kotyipundi tyovilema. Konyima, avongo umwe alo ankhia. Ankho una ouvela momankhipa, moluotyo ankho wesukisa okukalelwa otyitenya notyinthiki. Onthwe ankho tumukoha, nokumulisa,  nokumutangela. Ankho tyepuiya unene, nokuihamesa komutima. Etyi namona okuti me ukahi nokunkhia, andyilili, mokonda ankho ndyimuhole unene.”

16, 17. Elondolo patyi likuatesako vana vatekula ovohe vakulupa okukala nolusoke luapola pokati?

¹⁶ Inkha ove ukahi motyitateka ngotyo, oityi wesukisa okulinga? Okutehelela Jeova pokutanga Ombimbiliya nokupopia nae melikuambelo, matyikukuatesako unene. (Filipenses 4:6, 7) Tupu, opo utyivile tualako okulia nawa nokulala tyituuka. Okulinga ngotyo motyivili okutekula nawa onthyolwa yove. Hamwe mosukisa okulinga tyimwe tyikutalula ine okukakaenda-enda. Namphila kumaende kokule omusipo, otyiwa okuovola etyi ulinga opo uhasoke unene. Inkha uhanda okutundapo opo ufuimepo, otyiwa wovole una mesala nomuvei ine una wakulupa.

¹⁷ Vana vatekula una wakulupa vehole okukala nomalusoke ahaviukile. Mahi uhelivele onombei konthele yetyi uhevili okulinga. Inkha tyesukisa upondola okumutuala kondyuo yokutekula vana vakulupa. Inkha ove una otyilinga tyokutekula ovoho, soka monkhalelo yapola pokati. Tyesukisa okupola pokati, mokonda kutekula vala ovoho, tupu utekula ovana vove, nomukai wove, noove muene.

18, 19. Omulao patyi wokukuatesako Jeova alinga, iya oityi tyilekesa okuti ufuisapo omulao oo?

¹⁸ Nondaka yae Ombimbiliya, Jeova nohole utuavela onondonga mbukuatesako unene vana vatekula ovohe vakulupa, mahi Jeova  ketukuatesako vala ngotyo. Omuhoneki wono Salmu wati: “Jeova ukahi popepi novanthu aveho vemuihana. . . . Matehelela tyina veliyavela okuita ekuateso, iya eveyovola.” Alo umwe movitateka viepuiya, Jeova mayovola ine okupaka nawa vana vena ekolelo mwe.—Salmo 145:18, 19.

¹⁹ Myrna, ukala ko Filipina, wetyimona okuti onondaka ombo ombotyili etyi atekula me yae, ankho walemanekua nouvela. Myrna wati: “Tyiihama unene okutala wove umona ononkhumbi, mahi ketyivili okukupopila opi peihama. Ongatyina ankho ekahi nokunkhila momaande, mahi anehetyivili okumuyaulamo. Pamwe ankho ndyiikila konongolo andyipopila Jeova okuti naponwa. Ankho ndyiliyavela nga David, waita ku Jeova opo ononkhuka mbae mbupakwe monthenda nokumuhinangela. [Salmo 56:8] Jeova alekesa okuti ufuisapo omulao wae, amphe ononkhono nesukisa. ‘Jeova wankhuatesako.’”—Salmo 18:18.

20. Omilao patyi omiwa Viombimbiliya viungumanesa vana vatekula ovohe vakulupa, alo umwe inkha vankhia?

²⁰ Tyihole okupopiwa okuti okutekula ovohe vakulupa “otyilinga tyimwe tyina onthyulilo inumanesa.” Namphila vatekulwa nawa, konyima vokuakulupa vankhia, nga me ya Myrna. Mahi una uyumba onthumbi mu Jeova utyii okuti ononkhia hanthyulilo ko. Apostolu Paulu wati: “Ame ndyina ekevelelo ku Huku . . . makukakala etutilo liovaviuki na vana vehevaviuki.” (Atos 24:15) Vana vankhisa ovotate yavo vakulupa, vaungumaneswa nomulao wetutilo no wouye omupe wa Huku muna “mamuhakakala vali ononkhia.”—Revelação (Apocalipse) 21:4.

21. Okuhumba ovotate vakulupa tyieta ouwa patyi?

 ²¹ Ovaumbili va Huku vasuka unene novohe, alo umwe tyina vakulupa. (Provérbios 23:22-24) Ovo vevehumba. Mokulinga ngotyo, vamona etyi tyipopia onondaka ombu mba Huku, mbati: “Ho na nyoko mavahambukwa, una wekutyita meliyolaila.” (Provérbios 23:25) Haunene, una uhumba ovohe vakulupa, tupu uhambukiswa nokuhumba Jeova Huku.