Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 4

Oñgeni Mohongolela Ombunga?

Oñgeni Mohongolela Ombunga?

1. Omokonda yatyi hono okuhongolela ombunga katyapepukile?

 “ONKHALELO youye uno, ikahi nokupiluluka.” (1 Coríntios 7:31) Onondaka ombo mbahonekwa 1.900 yomanima konyima, mbukahi nokufuiswapo hono! Ovipuka vikahi nokupiluluka, haunene konthele yomuenyo. Ovipuka vimwe ankho vilingwa momanima 40 ine 50 konyima, hono kavilingwa vali. Moluotyo, okuhongolela nawa ombunga katyapepukile. Mahi, inkha ulandula onondonga mbo Mbimbiliya motyivili okufinda otyitateka otyo.

HAMBUKILWA ETYI UNA

2. Okuhena onombongo tyieta ovitateka patyi mombunga?

2 Ovanyingi hono kavahambukilwa vali okutyinda omuenyo wapola pokati, okusuka vali nombunga. Tyina ouye utualako nokulinga ovipuka ovipe, nokuhongiliya ovanthu opo vevilande, ovalinepi ovanyingi vaundapa omuvo omunyingi opo vamone onombongo. Vamwe vatutumba unene okuovola etyi mavali. Hono ovanthu vaundapa vali unene tyipona kohale, pamwe okuundapela ovahona vevali, opo valande etyi vahanda. Ovakuavo vahambukilwa vala okuvasa ovilinga, mokonda ovanthu ovanyingi hono vena otyitateka tyokuhena ovilinga. Tyotyili hono onkhalelo yomuenyo wombunga yepuiya, mahi ovitumino Viombimbiliya vikuatesako ombunga okulinga etyi vevila.

3. Onondonga patyi apostolu Paulu ahangununa, iya oñgeni okumbulandula tyikuatesako okuhongolela nawa ombunga?

3 Apostolu Paulu nae ankho una otyitateka tyonombongo. Moluotyo, elilongesa otyipuka tyimwe tyakolela, ahangununina momukanda ahonekela epanga liae Timoteo. Paulu wahoneka okuti: “Katuaetele natyimwe kouye, na tyina tuenda katutyindi natyike. Moluotyo, inkha tuna etyi tulia netyi tulihika, tuhambukilwe ovipuka ovio.” (1 Timóteo 6:7, 8) Tyotyili ombunga kaisukisa vala okulia novikutu. Tupu yesukisa omphangu apa ikala. Ovana vesukisa okulongeswa mosikola. Iya pamwe pesukisa onombongo tyina vamavele novikuavo vali. Nongotyo, onondaka mba Paulu mbukuatesako. Inkha tuhambukilwa etyi tuesukisa, tyipona okuhambukiswa omahando etu, omuenyo maupepuka.

4, 5. Oñgeni okulifuiika nokutala nawa onombongo mosukisa tyikuatesako okuhongolela nawa ombunga?

4 Onondonga ononkhuavo mbukuatesako mbuvasiwa monthengele-popia ya Jesus. Wati: “Olie puonwe, tyina ahanda okutunga ondyuo, kapumphama tete iya avalula otyiñgapi mapesela, opo atale inkha una etyi tyituuka pala okuivitula?” (Lucas 14:28) Jesus ukahi nokupopia konthele yokulifuiika nawa. Mokapitulu okakuavo, tuetyimona oñgeni okulifwiika otyiwa komukuendye usoka okunepa. Na tyina amanepe opo ahongolele nawa ombunga. Okutala konthele yotyo, tyesukisa okusoka nonondunge etyi mosukisa okulanda, notyiñgapi mopesela. Ngotyo, ombunga ipondola okulityilika okupesela onombongo, nokusoka nawa onombongo mbesukisa kese nthiki, ine kese simano, tyihalambesa muetyi vena.

5 Kovilongo vimwe, okutala onombongo mosukisa, tyakutikinya okulevala onombongo ononyingi pala okulanda alo umwe ovipuka pamwe vihesukisile. Kovilongo ovikuavo, tyesukisa okuliyunga nawa konthele yokuundapesa otyikalatau tyonombongo. (Provérbios 22:7) Pamwe tyesukisa okulityilika okulanda liwa tyihasokele, atyikuetela ovitateka. Tupu, okutala onombongo mosukisa, tyakutikinya okulityilika okuyumba omawela, okulanda omakaya, nokunwa unene, tyietela oluhepo ombunga, nokuponya movitumino Viombimbiliya.—Provérbios 23:20, 21, 29-35; Romanos 6:19; Efésios 5:3-5.

6. Otyili patyi Tyovihonekwa tyipondola okukuatesako vana vahepa?

6 Iya vana vokuahepa? Otyipuka tyipondola okukuatesako, okunoñgonoka okuti oluhepo luvahiwa mouye auho, mahi kamalutualako. Mouye omupe ukahi popepi, Jeova makanyimako oluhepo, kumwe novivi ovikuavo vikahi nokumonesa ovanthu ononkhumbi. (Salmo 72:1, 12-16) Mahi Ovakristau votyotyili, namphila vahepa unene, kavasoyo, vakolela momulao wa Jeova, wati: “Himekuyeke nalumwe, himekusipo nalumwe.” Una uyumba onthumbi monondaka ombo upondola okuti: “Jeova oe omuvateli wange, himakala nowoma.” (Hebreus 13:5, 6) Momuvo uno wokuepuiya, Jeova uhole okukuatesako ovafendi vae mononkhalelo ononyingi, tyina vaendela movitumino Viae nokupaka tete momuenyo wavo Ouhamba Wae. (Mateus 6:33) Ovanyingi vetyimona avapopi nga apostolu Paulu wati: “Movipuka aviho no mononkhalelo ambuho, ndyityii okukala mekuta nokukala nondyala, nokukala nolumono nokukala noluhepo. Ame ndyina ononkhono movipuka aviho, mokonda ya una umpha epameko.”—Filipenses 4:12, 13.

OKULIKUATESAKO

7. Onondaka patyi mba Jesus, okumbulandula mbukuatesako okuhongolela ombunga?

7 Konthyulilo yovilinga viae pano pohi, Jesus wati: “Kala nohole na mukuenyi ngetyi ulihole ove muene.” (Mateus 22:39) Okulandula otyitumino otyo tyikuatesako unene okuhongolela ombunga. Olie mukuetu una tuhole vali? Havovana tukala navo—omulume, nomukai, novohe, novana? Oñgeni ovanthu vombunga vapondola okulitekula nohole?

8. Oñgeni ohole ilekeswa mombunga?

8 Onkhalelo imwe oputyina kese umwe mombunga akuatesako movilinga vio meumbo. Ngotyo, otyiwa okulongesa ovana okupaka nawa ovipuka, tyilinge ovikutu ine ovipuka vanyana navio. Tyesukisa omuvo nononkhono, okuyala oula ononthiki ambuho komuhuka, mahi tyo tyitepulula ovilinga vieumbo. Tyotyili haviho ovipuka mondyuo vikala tyaongana nawa, mahi aveho vapondola okuundapa opo ovipuka vionganekwe, nokukoha omalonga nokupaka nawa ovipuka aviho tyina vamamane okulia. Olunango, nelundo, tyisoyesa ombunga. (Provérbios 26:14-16) Tupu ehambu nokuapwa elundo, vieta ehambu mombunga. “Huku uhole una waava nehambu.”—2 Coríntios 9:7.

9, 10. (a) Ovilinga patyi omukai ena, iya oñgeni apondola okukuatesuako? (b) Olusoke patyi luapola pokati konthele yovilinga vieumbo luesukisa okulandulwa?

9 Onthilo nohole vikuatesako okutetulula ovitateka vitalwa momaumbo amwe ngatyina ovinene. Movilongo vimwe omukai, oe ulinga atyiho. Uyunga ovana, nokukomba mondyuo, nokukoha ovikutu, nokulanda, nokuteleka. Kovilongo ovikuavo, ovakai valima, nokulandesa, ine vaeta onombongo mbesukisa meumbo. Alo umwe kuna ankho kuahalingwa ngotyo, omasuka-suka alunda ovakai okukaovola ovilinga. Ovakai novoina, vaundapa unene ngotyo vatokala okupandulwa. Ngomukai “omukuambili” wapopiwa Mombimbiliya, una ovilinga ovinyingi. “Kali ombolo yondende.” (Provérbios 31:10, 27) Mahi otyo katyilekesa okuti omukai oe vala una okulinga ovilinga aviho meumbo. Tyina omukai nomulume vehimama kovilinga pahe aveya meumbo, okuti omukai oe vala ulinga ovilinga aike otyo vakuavo vapululukwa? Au. (Tala 2 Coríntios 8:13, 14.) Ngotyo, inkha tyina ina ekahi nokuteleka, vakuavo vemukuatesako okuyala omesa, nokukalanda etyi tyesukisa ine okukomba mondyuo matyimuhambukiswa. Tyotyili aveho meumbo vapondola okulikuatesako.—Tala Gálatas 6:2.

10 Vamwe vapondola okupopia okuti: “Potyilongo ndyikala ovilinga ovio havio valume.” Hamwe otyo otyili, mahi hatyiwa okutyitala nawa? Etyi Jeova Huku alinga ombunga kapopile okuti ovilinga vimwe vikale vala viomukai. Onthiki imwe, etyi Abraiau apilwa novanthu vamwe ankho vatumwa na Jeova, wakuatesileko okuteleka nokuava okulia. (Gênesis 18:1-8) Ombimbiliya ilunda ovalume okuti: “Ovalume vena okukala nohole novakai vavo, ngetyi vehole omalutu avo muene.” (Efésios 5:28) Inkha, konthyulilo yonthiki omulume waponua uhanda okupululukwa, okuti omukai nae kaponenwe vali unene nokuhanda okupululukwa? (1 Pedro 3:7) Ngotyo, hatyiwa, tupu katyilekesa ohole tyina omulume akuatesako okulinga ovilinga vieumbo?—Filipenses 2:3, 4.

11. Ongeleka patyi ongwa Jesus aava kuaveho mombunga?

11 Jesus ongeleka ongwa yauna wahambukiswa Huku nokuetela ehambu vakuavo. Namphila ankho ahanepele, ongeleka ongwa pala ovalume, novakai, novana. Jesus wapopia konthele yae okuti: “Omona womulume keile opo aumbilwe, anthi weya okuumbila,” okulingila vakuavo. (Mateus 20:28) Otyiwa aveho mombunga okukala nolusoke ngolo!

OKUSUKUKA TYAKOLELA OMOKONDA YATYI?

12. Oityi Jeova aita kovaumbili vae?

12 Otyitumino otyikuavo tyipondola okukuatesako ombunga tyikahi mu 2 Coríntios 7:1 tyati: “Tulisukulei esilo liovipuka aviho visilisa olutu no mopamphepo.” Vana vetavela onondaka ombo vetavelwa na Jeova una uhanda “efendelo liasukuka nokuayela.” (Tiago 1:27) Iya onombunga mbae mbukala nouwa utundililako.

13. Omokonda yatyi tyakolela ombunga okukala pana pasukuka?

13 Ombimbiliya ilekesa okuti makuya onthiki imwe omauvela maakapuako. Pomuvo opo, “nawike omunthu kombanda yoohi makati: ‘Ame ndyivela.’” (Isaías 33:24; Revelação [Apocalipse] 21:4, 5) Mahi tyina omuvo oo uheneye, ombunga maikala novitateka viekongoko. Alo Paulu na Timoteo ankho vavela. (Gálatas 4:13; 1 Timóteo 5:23) Anthi, ngetyi tyipopia onondotolo mbumwe omauvela amwe apondola okulityilikwa. Onombunga mbumwe mbutyii, mbulityilika esilo liopaspilitu nopalutu opo mbuliyakulile komauvela. Tutalei oñgeni. —Tala Provérbios 22:3.

14. Oñgeni okukala novituwa viasukuka tyiamena ombunga komauvela?

14 Okusukuka mospilitu tyakutikinya okusuka movituwa. Ngetyi tutyii nawa, Ombimbiliya yamena ovitumino konthele yovituwa nokuilika otyihola kondye yotyinepo. “Vana vokulinga oundalelapo, . . . vokulinga oumbalehi, novipuka vikundisa, novalume valala novalume vakuavo . . . kavakapiñgana ouhamba wa Huku.” (1 Coríntios 6:9, 10) Okutavela ovitumino ovio tyakolela unene Kovakristau vekahi mouye wovivi. Okulinga ngotyo tyihambukiswa Huku, tupu tyamena ombunga komauvela elitambuliswa notyihola, ngetyi AIDS (sida), sífilis, nonkhumbula, nomauvela omakuavo.—Provérbios 7:10-23.

15. Popiapo ongeleka ilekesa oñgeni esilo liolutu lipondola okueta omauvela.

15 ‘Okulisukula esilo’ aliho liouye tupu tyikuatesako ombunga okulityilika komauvela omakuavo. Omanyingi puoo aetwa nesilo liolutu. Esilo liavilapo okupuena. Okupuena katyisilisa vala omapunga, novikutu, nomphepo, mahi tupu tyivelesa ovanthu. Ovanthu ovanyingi vankhia omanima aeho, mokonda yokupuena. Nkhele soka kuetyi: Omanima aeho ovanthu ovanyingi ñgeno kavauhulukilwa no nonkhia, inkha velityilikile ‘okusila olutu’!

16, 17. (a) Otyitumino patyi tya Jeova ankho tyiamena ova Isilayeli komauvela amwe? (b) Oñgeni otyitumino mu Deuteronômio 23:12, 13 tyikuatesako aveho mombunga?

16 Tala ongeleka onkhuavo. Omanima 3.500 konyima, Huku waavelele ovanthu vae ova Isilayeli ovitumino, nokuonganeka efendelo liavo, nolio potyilongo vekahi. Ovitumino ovio ankho viamena elongo komauvela mokonda yokukala tyasukuka. Tyimwe ankho tyipopia konthele yomatwii, ena yokuihilwa kokule nonthanda opo vahasilise pana pakala ovanthu. (Deuteronômio 23:12, 13) Otyitumino otyo otyikulu na hono nkhele otyiwa. Alo umwe hono, ovanthu ovanyingi vavela nokunkhia mokonda kavetyilandula. a

17 Ngetyi tyipopia onondonga ombo mbova Isilayeli onondyuo mbokutalamena mbuna okusukuka, kondye nomokati nokupakamo ovihemba. Inkha ondyuo yenyi yokutalamena kayasukukile nokuhayambelelwe, mamukala ononyi mambutuala ouvela mokati kondyuo nokovikulia! Tupu, ovana novakulu vena okukoha omaoko tyina vamaende kohika. Mokonda inkha kavalingi ngotyo mavakala novinyama kolutu vivelesa. Ngetyi tyapopia ondotolo imwe ko França, okukoha omaoko, “nkhele onkhalelo ongwa yokulityilika omauvela kolutu nomokati.”

Okusukula ovipuka katyimane onombongo ngokulanda ovihemba

18, 19. Oityi tyapopiwa konthele yokusukukisa eumbo namphila tukala potyilongo tyahepa?

18 Tyotyili okusukuka katyapepukile ku vana vakala potyilongo tyahepa. Omunthu umwe wii povilongo ngovio wati: “Outokotwe omunene uyawisa kovilinga viokulisukula nokusukula. Omphepo ikatula eheke, ondyuo aiho aiyula ombuma onkhuhu. . . . Mokonda yovanthu momapundaumbo no kondye, vekahi nokuliyawisa unene, tupu tyikahi nokueta omauvela. Omikungu viomaande asila, no nonthumbo mbesilo, nomatambole okupaka esilo asila, novimphuku, nomapenye, no nonyi, vikahi nokueta unene omauvela.”

19 Okukala tyasukuka mononkhalelo ngombo tyepuiya. Nongotyo otyitwa okutyilinga. Ondyapau nomaande nokulinga katutu ononkhono, tyimana onombongo mbehehi, tyipona okulanda ovihemba nokuenda kosipitali. Inkha ukala potyilongo ngotyo, linga ononkhono opo ukale nondyuo, nepata liasukuka, nokukala kokule nomatwi ovinyama. Inkha tyina ulupuka mondyuo yove ukuata monthata pombila, okuti tyitavela okupakapo omamanya opo onthata ikale kokule? Okuti hatyiwa okulula onosapato ine ononkhaku tyina unyingila mondyuo? Tupu tyesukisa okusukula nawa pana wongiya omaande. Ovanongo vatala okuti ovanthu onomiliau 2, vankhia menima mokonda youvela watunda komaande asila nokukala apa pasila.

20. Ovalie vena otyilinga tyokusukukisa eumbo?

20 Eumbo liasukuka litei kuaveho — ina, na he, novana, novaenda. Ina umwe una ovana etyinana wo ko Quênia, wati: “Aveho velilongesa okulinga onthele yavo.” Ondyuo yasukuka novipuka viaongana nawa, tyilekesa ounthate wombunga. Onthengele-popia imwe yoko Espanya yati: “Oluhepo nousukuki kavilihande.” Tyilinge una ondyuo onene, ine onthutu, ine ohinge, okusukuka osapi yakolela opo ombunga ikale nekongoko.

OKUPAMEKWA TYITUHAMBUKISWA

21. Ngetyi tyipopia Provérbios 31:28, oityi tyipondola okukuatesako opo ombunga ikale nehambu?

21 Omukanda wa Provérbios, wapopia konthele yomukai omukwambili, okuti: “Ovana vae vapindukapo avemuihana okuti omuna mbembwa; hekulu upindukapo emuhilivika.” (Provérbios 31:28) Onalupi ove wapandulile umwe mombunga yove? Tyotyili, onthue tukahi ngomiti vitema pondyovo mokonda yomume nomutenya uhehi. Noonthue tuesukisa outokotwe wokupandulwa. Otyiwa omukai okunoñgonoka okuti omulume upanda ovilinga vie nokuimbuka ononkhono alinga. (Provérbios 15:23; 25:11) Tyihambukiswa tyina omukai apandula omulume mokonda yovilinga alinga tyilinge kukaputu ine omeumbo. Ovana tupu vahambukwa tyina ovohe vevepandula movipuka valinga meumbo, no kosikola, nomewaneno. Okupandula tyina esilivilo enene! Okuti, “napandula” tyipuiya? Ondaka ike vala, mahi ihambukiswa unene.

22. Oityi tyesukisa opo ombunga ipame, iya oñgeni vapondola okutyilinga?

22 Mokonda yomahunga omanyingi, okuhongolela ombunga katyapepukile. Mahi nongotyo tyivilwa. O Provérbios imwe yati: “Eumbo litungwa nounongo nokupamekwa nonondunge.” (Provérbios 24:3) Aveho mombunga vapondola okuvasa ounongo nonondunge, inkha valinga ononkhono mbokulilongesa ehando lia Huku nokuliundapesa momuenyo. Okukala nombunga ina ehambu tyesukisa okulinga ononkhono!

a Omukanda umwe Weongano Liekongoko Ouye Auho, upopia konthele yokulityilika otyihana—ouvela umwe weliyandyana wipaa ovana ovanyingi—Wati: “Inkha mutupu onondyuo mbokutalamena, muhaninei popepi yeumbo pana panyanena ovana, tupu uhanine popepi nomaande; ihila omatwii.”