1. Omokonda yatyi onombunga mbapama mbesukisa motyilongo?

 OMBUNGA yaonganekwa kohale kombanda yoohi, iya yesukisa unene movanthu aveho. Tunde kohale onombunga mbapama mbukuatesako okukala nelongo liapama. Ombunga yaonganekwa pala okutekula ovana opo vekule no nondunge.

2-5. (a) Popia oñgeni omona elitehehelela mombunga ina ehambu? (b) Ovitateka patyi onombunga mbumwe mbuna?

² Ombunga ina ehambu otyiholamo tyamena nokuapama. Nkhele soka kombunga imwe ina ehambu. Kongulohi tyina valia ondalelo, ovohe vatomphola novana vavo oñgeni vehimama. Nokuahambukwa,  ovana vapopia etyi vamona kosikola. Omuvo oo wokutomphola wavela ondundo aveho opo vakale nononkhono tyina vekahi kokule nombunga.

³ Mombunga ina ehambu, omona utyii okuti he ine o ina mavemukuatesako tyina amavele, okulipinga-pinga ponthele yae kounthiki tyina ekahi poula. Omona utyii okuti upondola okupopila he ine o ina ovitateka ena opo alongwe nokukuatesuako. Omona ulitehela okuti wapama, namphila avasa ovitateka mouye uno.

⁴ Tyina ovana vamekulu, vanepa avaka nombunga yavo muene. Onthengele-popia imwe yati “omunthu wimbuka vala okuti una ongele novohe tyina amakala novana vae”. Nolupandu olunene, nohole, ovana vekula vaovola okutekula ombunga yavo nehambu, nokutekula ovohe pahe vakulupa, vahambukilwa okutala ovatekula.

⁵ Hamwe ove usoka okuti: ‘Ame ndyihole ombunga yange, mahi kaikahi ngei yapopiwa apa. Ame nomukai wange katuundapa peke, iya tulimona vala pamwe. Tupopia vala unene konthele yonombongo.’ Ine hamwe uti: ‘Ovana vange novatekula vange vakala kepundaumbo ekuavo iya ame hivemono’? Tyotyili, mokonda yomahunga amwe ovanthu vehetyivili okutetulula, onombunga mbumwe kambukahi nawa. Mahi nongotyo vamwe vena onombunga mbuna ehambu. Ñgeni? Okuti kuna etyi tyeta ehambu mombunga? Yoo kuna! Mahi tyina nkhele tuhenetyitale, tyesukisa okukumbulula epulo ekuavo liakolela.

6. Onombunga patyi matulilongesa momukanda ou?

⁶ Kovilongo vio koutakelo, ombunga, ohe na ina novana. Ovo inakulu vakala komaumbo avo, tyina  tyitavela. Namphila pamwe velivasa nombunga ikala kokule, mahi kavevelingila ovipuka ovinyingi. Haunene, ombunga oyo, oyo matulilongesa momukanda ou. Mahi, hono kukahi nokumoneka onombunga ononkhuavo: Ovana vehena he ine o ina, onongenda na ina ine ona he, no nombunga mbeliyapauka mokonda yovitateka.

7. Ombunga ihakala meumbo oityi?

⁷ Movilongo vimwe onombunga ononene. Mouye uno, tyina tyitavela, ovohe vakulupa vatekulwa novana vavo, iya pamwe vatekula alo umwe onombunga mbahakala meumbo. Mongeleka, pamwe ovanthu vombunga vatekula, nokukuatesako okufetela osikola ovimphumba, ine umwe womombunga ukala kokule. Onondonga mambupopiwa momukanda ou tupu mbukuatesako vana vena onombunga mbahakala meumbo.

8, 9. Ovitateka patyi vikahi kovilongo vimwe vilekesa okuti ombunga ikahi nokupiluluka?

⁸ Onombunga hono mbukahi nokupiluluka, mahi kambuende nokouwa. Mongeleka ko India omukai wanepua ukala nombunga yomulume vemutuma etyi ena okulinga. Mononthiki mbuno ovakai ovanyingi vanepwa voko India vaovola ovilinga. Mahi nongotyo nkhele vakevelela omukai wanepua afuisepo ovilinga viae meumbo. Kovilongo vimwe velipula okuti: okueleka novanthu ovakuavo mombunga, ovilinga patyi omukai wanepua malingi meumbo, tyina aundapa kondye?

⁹ Kovilongo vio koutakelo wekumbi, ankho onombunga mbuna oupanga wotyotyili. Mahi, mokonda yomahongiliyo ovanthu vovilongo ovikuavo, novitateka vionombongo oupanga no nombunga mbokondye  ukahi nokutepuluka. Moluotyo, kavatale vali okutekula ovohe vakulupa ngatyina otyilinga tyavo, nelao, mahi vetyitala ngatyina tyalema unene. Ovohe vamwe vakulupa vatekulwa nonya. Tyotyili, hono tyakaka okutekula onya vana vakulupa kovilongo ovinyingi.

10, 11. Ovipuka patyi vilekesa okuti onombunga movilongo vio Europa mbukahi nokupiluluka?

¹⁰ Okulihenga tyikahi nokuliyawisa. Kohale ko Espanya motyita 20 ankho povinepo vina 100, tyike vala tyihatualako, mahi etyi palamba omanima 25, povinepo 8, tyike katyitualako. Mo Europa, oku kuna vali ovanthu velihenga oko Grã-Bretanya (povinepo ekwi, 4 kavitulako), kukahi nokukala unene onombunga mbuhena he ine o ina.

¹¹ Ovanyingi ko Alemanya vekahi nokuyekapo ovituwa viavo konthele yombunga. Pahe momanima 1990, momaumbo 35% mukala vala omunthu wike, iya 31%, mukala vala vevali. Ko França ovanthu velinepa kavehi, iya vana velinepa velihenga liwa, tyipona kohale. Ovanthu ovanyingi vafueva okulala mondyuo ike tyihelinepele. Ovituwa ngovio vikahi nokumoneka mouye auho.

12. Omapiluluko ekahi nokupita mo nombunga hono, ononkhumbi patyi ekahi nokuetela ovana?

¹² Iya ovana? Ko Estados Unidos nokovilongo ovikuavo, omalukembe omanyingi atyitwa novanthu vahanepelwe, iya vamwe vatyita omalukembe oo, nkhele ovana. Ovahikuena vamwe, vena ovana ovanyingi iya kese umwe una he yae. Omaovololo alingwa mouye auho, alekesa okuti ovana ovanyingi kavakala momaumbo, ovanyingi vatila onya valingwa momaumbo, ine vatewa no nombunga mokonda kavetyivili okuvetekula.

13. Ovitateka patyi vinyona ehambu mombunga?

 ¹³ Enga, ombunga ikahi movitateka. Okuyawisa kuetyi tuapopiale, ovitateka ovikuavo vinyona ehambu lio nombunga, oumphuki wovana, nokulinga onya ovana, novalinepi velilinga onya, nounkholwa, novikuavo vali vipola ehambu mombunga. Kovana ovanyingi, novakulu ombunga kaiveamena.

14. (a) Ngetyi tyipopia vamwe, oityi tyieta ovitateka mombunga? (b) Oityi tyapopia omuameni umwe wovitumino kotyita tyotete, iya oñgeni onondaka mbae mbukahi nokufuiswapo mombunga?

¹⁴ Omokonda yatyi ombunga ikahi movitateka? Vamwe vatatesila movakai vekahi nokuundapa kukaputu. Ovakuavo vapopia okuti omokonda ovanthu vetupu vali ovituwa oviwa. Nkhele kuna vali omahunga omakuavo. Omanima 2000 konyima, omuameni umwe wovitumino wapopile okuti onombunga mambukakala novitateka ovinyingi, etyi ahoneka okuti: “Kononthiki mbahulililako, makukeya omuvo wepuiya. Tyetyi ovanthu mavakakala vokulihole ovo muene, vokuhole onombongo, vokulipanda, vomalityindailo, vehena onthilo na Huku, vehetavela kovohe novo ina, vehena olupandu, ononkhembi. Vehena oluembia, vokutendeleya, vehetyivili okulikondola omutima, ovakalavi, no kuhehole otyiwa. Ovapakuli, vomphata, vehole vali omalia-alia tyipona Huku.” (2 Timóteo 3:1-4) Olie upatana okuti onondaka ombo mbukahi nokufuiswapo hono? Mouye wokuna ovitateka ngovio, okuti tyihuvisa tyina onombunga mbuvasiwa novitateka?

15-17. Momukanda ou, omukanda patyi wapopiwa okuti omo muna etyi tyieta ehambu mombunga?

¹⁵ Onondonga mbupopia oñgeni ombunga ipondola okuvasa ehambu ononyingi. Kovilongo  Viokoutakelo wekumbi, kuna omikanda ominyingi viava onondonga konthele yombunga. Otyitateka, omokonda ovanthu vaava onondonga mbulipona, onondonga vaava hono, muhuka kambusilivila vali.

¹⁶ Opi tupondola okuvasa onondonga mbupondola okuyumbwa onthumbi? Okuti tyitavela okuovola momukanda wahonekwa momanima 1.900 konyima? Ine usoka okuti omukanda ngoo kausilivila, no nondonga ombo ononkhulu? Tyilityili, etyi tyieta ehambu mombunga tyikahi momukanda oo.

¹⁷ Omukanda oo Ombimbiliya. Ovipuka aviho velekesa okuti omukanda oo watumwa okuhonekwa na Huku. Mombimbiliya tuvasamo onondaka ombu mbati: “Ovihonekwa aviho viatumwa okuhonekwa na Huku nokuna esilivilo pala okulongesa, nokuviyula, nokuviukisa ovipuka, nokulonga nouviuki.” (2 Timóteo 3:16) Nomukanda ou, tukuavela ondundo opo utale oñgeni Ombimbiliya ipondola okukukuatesako “okuviukisa ovipuka” tyina ulwa nomahongiliyo novitateka vikahi nokunyona onombunga hono.

18. Omokonda yatyi tyaviuka okutavela okuti Mombimbiliya muna onondonga mbotyinepo?

¹⁸ Inkha usoka okuti Ombimbiliya kaikuatesako onombunga okukala nehambu, nkhele tala onondaka ombu: Una watuma okuhoneka Ombimbiliya oe Wahinda otyinepo. (Genesis 2:18-25) Ombimbiliya ipopia okuti enyina liae o Jeova. (Salmo 83:18) Oe Omutungi, tupu o Tate ‘una waavela enyina onombunga ambuho.’ (Efésios 3:14, 15) Tunde konthyimbi, Jeova usuka nombunga. Wii nawa ovitateka vipondola okumoneka mombunga iya wava onondonga mbuvitetulula. Tunde kohale, onombunga mbulandula nawa, onondonga Mbombimbiliya mbuna ehambu.

19-21. Onongeleka patyi mbulekesa okuti Ombimbiliya ikuatesako okutetulula ovitateka motyinepo?

 ¹⁹ Mongeleka, omukai umwe wanepua ko Indonésia ankho uhanda vala okuyumba omawela. Momanima omanyingi ankho katekula ovana vae vetatu, iya ankho apeho utañguna vala nomulume wae. Konyima etavela okulilongesa Ombimbiliya. Katutu-katutu ehimbika okutavela etyi ipopia. Etyi etavela onondonga ombo akala omunthu omuwa. Ononkhono alinga mbokulandula onondonga Mbombimbiliya mbaetela ehambu ombunga yae.

²⁰ Omukai umwe ko Espanya, wati: “Ankho tuna vala enima nokuelinepa etyi tuehimbika okukala novitateka ovinene.” Oe nomulume wae ankho vehole ovipuka vielikalela, kavatomphola, vapopia vala pokutañguna. Namphila ankho vena omona wike, avatokola okulihenga. Mahi tyina vehenetyilinge avapakeluamo opo vatange Ombimbiliya. Avelilongesa onondonga konthele yotyinepo nokuendelamo. Momuvo uhehi avahimbika okutomphola nombembwa iya ombunga yavo aikala nehambu nokuelikuata kumwe.

²¹ Ombimbiliya tupu ikuatesako ovakulu. Nkhele tala ovalinepi vamwe ko Japão. Omulume ankho kasete okunumana, nokuhole ovilwa. Ovana vavo avahimbika okulilongesa Ombimbiliya, namphila ovohe ankho vetyiyele. Konyima tupu omulume ahimbika okulilongesa, mahi omukai atualako okutyiyala. Mokueenda kuomanima, omukai watala ouwa mombunga mokonda yokuendela movitumino Viombimbiliya. Ovana ankho vemulinga nawa iya omulume wae ankho wahiliya vali. Otyo atyimulundu okutanga Ombimbiliya, nae atyimukuatesako okukala omunthu omuwa. Omukai oo wakulupa wapopia  ovikando ovinyingi okuti: “Pahe tuakala ovalinepi votyotyili.”

22, 23. Oñgeni Ombimbiliya ikuatesako ovanthu aveho okuvasa ehambu mombunga?

²² Ovanthu ovo, ovamwe vala povanyingi velilongesa etyi tyieta ehambu mombunga. Vetavela onondonga Mbombimbiliya nokuendelamo. Tyotyili, navo vakala mouye uno omukalavi, wovivi, muna ovitateka vionombongo, ngavakuavo. Tupu navo ovakuankhali, mahi vavasa ehambu mokuovola okulinga ehando lia una Wahinda otyinepo. Ngetyi tyapopia Ombimbiliya, Jeova Huku “Oe ukulongesa etyi tyakolela, Una ukuhongolela mondyila una okuendela.”—Isaías 48:17.

²³ Namphila Ombimbiliya yahonekwale omanima 2.000 konyima, onondonga mbayo tyotyili mbakolela. Tupu yahonekwa pala ovanthu aveho. Ombimbiliya hamukanda woko America ine Okoutakelo Wekumbi. Jeova “walinga omalongo aeho ovanthu,” iya wii oñgeni ovanthu aveho vatungwa. (Atos 17:26) Ovitumino Viombimbiliya vikuatesako aveho. Inkha weendelamo, noove monoñgonoka etyi tyieta ehambu mombunga.