Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 7

Okuti Mombunga Muna Omphuki?

Okuti Mombunga Muna Omphuki?

1, 2. (a) Ongeleka patyi ya Jesus ilekesa okuti ononkhalamutwe mbo va Judeu ankho ha vakuatyili? (b) Oityi tupondola okulilongesila kongeleka oyo, konthele yovakuandye novahikuena?

 M ONONTHIKI mbahulililako etyi Jesus eheneipawe, walingile epulo limwe liepuiya ononkhalamutwe mbonongeleya mbova Judeu. Oe wati: “Oityi musoka? Omulume umwe ankho una ovana vevali. Apopila wotete, okuti: ‘Mona wange enda kepia kaundape.’ Omona akumbulula okuti: ‘Ewa mandyiende, tatekulu,’ mahi ahaende. Tupu apopila ngotyo, omona wavali, iya oo akumbulula okuti: ‘Himaende.’ Konyima elivele aende. Olie puvo walingwa etyi he ahanda?” Ononkhalamutwe mbo va Judeu avakumbulula okuti: “O wokuahulililako.”—Mateus 21:28-31.

2 Ngotyo, Jesus ankho ukahi nokulekesa okuti ononkhalamutwe mbo va Judeu ha vakuatyili. Ankho vekahi ngomona wotete, valaa okuti mavalingi ehando lia Huku, mahi avehetyilingi. Ovohe ovanyingi mavetyimono okuti ongeleka ya Jesus ilekesa nawa okuti wanoñgonoka nawa omuenyo wombunga. Ngetyi etyilekesa nawa, katyapepukile okunoñgonoka etyi ovakuendye vasoka ine etyi vahanda okulinga. Omona umwe hamwe upondola okueta ovitateka tyina ekula, mahi tyina amakolo apiluluka akala omona wonondunge nonthilo. Otyiwa okutyihinangela, tyina tupopia konthele yovitateka vimoneka tyina ovana vehika meti lioukuendye.

OUMPHUKI OITYI?

3. Omokonda yatyi ovohe kavapondola okusoka liawa okuti omona wavo omphuki?

3 Ovikando vimwe mupondola okuiva ovakuendye ine ovahikuena vatyitukilapo ovohe. Tyipondola wii ombunga imwe ina omona umwe uhetavela. Mahi, ha apeho tyapepuka okuimbuka okuti omona tyotyili omphuki. Nongotyo, tyipondola okupuiya okunoñgonoka omokonda yatyi ovana vamwe onomphuki—mombunga ike—vakuavo ha nomphuki. Inkha ovohe vaimbuka okuti povana vavo umwe ukahi nokukala omphuki, oityi vena okulinga? Tete, vesukisa okunoñgonoka oityi omphuki.

4-6. (a) Oityi Omphuki? (b) Oityi ovohe vena okusoka inkha omona umwe ovikando vimwe ketavela?

4 Monondaka mbehehi omphuki, omunthu wanya tyawina, nokuatomba, nokutyitukilapo etumino liavilapo. Tyotyili, ‘oumphuki ukahi komutima womona.’ (Provérbios 22:15) Ngotyo, ovikando vimwe ovana kavetavela etumino liovohe. Haunene otyo tyimoneka tyina ovana vekahi nokukula. Kese munthu tyina avasiwa nomapiluluko tyimutokotesa omutwe, iya ovakuendye novahikuena vapita momapiluluko omanene. Omona wove ukahi nokutunda kouna okukala omukulu. Moluotyo, pomuvo opo pamwe ovohe novana kavelivili. Pamwe ovohe nkhele vatala omona ngatyina omututu, mahi omona ulitehela okuti pahe wekula.

5 Ovakuendye onomphuki kavetavela okulongwa novohe. Mahi hinangela okuti okuhetavela ovipuka vimwe katyilekesa okuti ovana onomphuki. Konthele yokuumbila Huku ovana vamwe ponthyimbi kavesuku notyili tyo Mbimbiliya, mahi otyo katyilekesa okuti onomphuki. Ovohe kavapondola okusoka liwa-liwa okuti ovana onomphuki.

6 Okuti ovana aveho tyina vekula kavetavela okutuminwa novohe? Au. Mahi, omaovololo alekesa okuti ovana ovanyingi tyina vekula kavetavela. Iya ovana vana vatualako nokuhetavela, onomphuki? Oityi tyivetuala koumphuki oo?

ETYI TYIETA OUMPHUKI

7. Oñgeni ouye wa Satanasi uhongiliya ovakuendye okukala onomphuki?

7 Otyipuka tyimwe haunene tyieta oumphuki ouye uno wa Satanasi. “Ouye auho ukahi pomaoko ondingavivi.” (1 João 5:19) Ovakristau valwa, notyituwa tyokuyekelela tyikahi mouye uno utuminwa na Satanasi. (João 17:15) Komihoko ominyingi tyimoneka vali unene, nokuepuiya nokueyula omahongiliyo omanyingi tyipona kohale. (2 Timóteo 3:1-5, 13) Inkha ovohe kavalongo ovana nokuvelondola, nokuveamena, vapondola okuhindilwa “nomphepo ikahi movanthu vehetavela.” (Efésios 2:2) Tupu kuna okuhongiliyua na vana valongeswa navo. Ombimbiliya yati: “Una ulinga oupanga nomalai nae makala elai.” (Provérbios 13:20) Tupu, una uliwaneka apeho na vana vena omphepo youye nae mahongiliyua okukala nomphepo oyo. Ovakuendye novahikuena vesukisa okunoñgonoka okuti okutavela ovitumino via Huku otyo tyeta onkhalelo ongwa yomuenyo.—Isaías 48:17, 18.

8. Ovipuka patyi vipondola okutuala omona koumphuki?

8 Otyipuka otyikuavo tyeeta oumphuki, onkhalelo yeumbo. Mongeleka, inkha umwe povohe, onkholwa, upuena epangwe ine uhanda vala ovilwa, olusoke luovana lupondola okunyonwa. Alo umwe pomaumbo pena ombembwa yehehi ovana vapondola okukala onomphuki inkha vatala okuti ovohe kavesukile navo. Mahi oumphuki wovana hapeho vahongiliyua na vakuavo. Ovana vamwe vaanya elongeso liovohe namphila vena ovohe valandula ovitumino via Huku nokuveyakulila, komphepo youye. Omokonda yatyi? Hamwe mokonda youkuankhali wetu. Paulu wati: “Mokonda yomunthu wike vala [Andau] onkhali yanyingila mouye, iya onkhali yaeta ononkhia. Moluotyo ononkhia mbeliyandyana kovanthu vatyo aveho, mokonda aveho valinga onkhali.” (Romanos 5:12) Andau wali omphuki ulihandela vala ouwa, wasila ononkhumbi ovanthu aveho. Ovakuendye vamwe vafueva okukala onomphuki, ngetyi tyalingile Andau.

OMUYEKELELI ELI NOMUTENI ROBOAU

9. Ononkhalelo patyi mbokulongesa mbahaviukile mbupondola okutuala ovana koumphuki?

9 Otyipuka otyikuavo tyeta oumphuki ovohe okukala nolusoke luhaviukile konthele yokulonga ovana. (Colossenses 3:21) Ovohe vamwe vatyilika nokuviyula ovana vavo kononkhono. Vakuavo vayekelela, kavaave ovitumino vipondola okuamena ovana. Katyapepukile okupola pokati konthele oyo. Ovana velikalela kovipuka vesukisa. Umwe hamwe wesukisa okuyungwa vali tyipona mukuavo. Nongotyo, Ombimbiliya ilekesa onongeleka onombali mbahaviukile konthele yokuyekelela nokukuluminya ovana.

10. Omokonda yatyi Eli kakalele he omuwa namphila ankho Omunene-nakwa wekolelo?

10 Eli omunene-nakwa wo Isilayeli kohale ankho una ovana. Wakalele notyilinga otyo omanima 40, tyotyili ankho wanoñgonoka nawa Huku. Mokutala ankho ufuisapo nawa otyilinga tyae, tupu tyafuile walongesile ovana vae Hofeni na Fineia Ovitumino via Huku. Mahi, Eli ankho uyekelela ovivi. Hofeni na Fineia ankho vaundapa ngo vanakwa, mahi ankho “ovalume vahasilivila” ankho vasuka vala nomahando avo omavi. Tupu, tyina ankho valingila ovipuka ovivi pomphangu ikola, Eli utupu omutima wakola pala okuvepola otyilinga otyo. Ankho uveviyula vala katutu. Mokonda yokuyekelela, Eli ankho wahumba vali ovana vae tyipona Huku. Moluotyo, ovana vae avatyitukilapo efendelo liotyotyili lia Jeova iya ombunga aiho ya Eli aihitiswa.—1 Samuel 2:12-17, 22-25, 29; 3:13, 14; 4:11-22.

11. Oityi ovohe vapondola okulilongesila kongeleka ya Eli?

11 Ovana va Eli ankho vekulale etyi ovipuka ovio viamoneka, mahi ehipululo olio lilekesa nawa otyiponga tyokuhaviyula ovana. (Tala Provérbios 29:21.) Ovohe vamwe vasoka okuti ohole okuyekelela ovana iya avayekepo okulonga ovana nokuveavela ovitumino viaviuka nokuapepuka. Vatomba okuviyula nohole, alo umwe tyina omunthu ekahi nokutauluka ovitumino via Huku. Mokonda yokuyekelela, ovana avahimbika okutomba outumini wovohe ine outumini oukuavo.—Tala Eclesiastes 8:11.

12. Oityi Roboau apengesa pokuundapesa outumini?

12 Roboau ongeleka onkhuavo yahaviukile konthele yokuava outumini. Wali ohamba yehulililako yova Isilayeli, mahi ankho ha hamba ongwa. Roboau wapiñganene otyilongo tyovanthu vanumana notyilinga tyalema ankho vapewa na Salomau tate ya Roboau. Okuti Roboau walekesile okuti unoñgonoka oñgeni velitehelela? Au. Etyi aitwa atepulule ovilinga vimwe vialema, ketavelele eviyulo ewa liatundilila kovaviyuli ovakulu iya atumu opo ovilinga viovanthu vilemeswe vali. Mokonda ketavelele otyo atyieta oumphuki mouhamba womihoko ekwi, iya auliyapuka pokati. —1 Reis 12:1-21; 2 Crônicas 10:19.

13. Oñgeni ovohe vena okulityilika okupengesa nga Roboau?

13 Ovohe vapondola okulilongesila kongeleka Yombimbiliya ya Roboau. Ovohe vesukisa ‘okuovola Jeova’ melikuambelo nokuovola ononkhalelo mbokulongesa ovana otyili tyovitumino Viombimbiliya. (Salmo 105:4) Eclesiastes 7:7 yati: “Ononkhumbi mbupondola okuhindila alo wonondunge okulinga owova.” Okuilika ovipuka vimwe komona tyimuavela omuwo wokukula nokumuamena kovivi. Ngotyo, ovana kavapondola okuilikwa unene, avehetyivili okulinga etyi vahanda nokukala ovanongo nonthumbi. Tyina ovohe vapola pokati nokuava ovitumino viayandyuluka nawa, ovana ovanyingi mavakala neyembelo lihehi liokukala onomphuki.

OKUAVELA OVANA ETYI VESUKISA TYIPONDOLA OKUVETYILIKA KOUMPHUKI

Ovana mavapame vali inkha ovohe vevekuatesako okufinda ovitateka viavo

14, 15. Oñgeni ovohe vena okutala okukula kuovana?

14 Namphila ovohe vahambukua okutala ovana vekahi nokukula, mahi kavahambukwa tyina ovana vahimbika okukala notyituwa tyokulitumina. Pomuwo opo, uhahaluluke inkha pamwe omona uhimbika okuhetavela tyina atumwa. Kala tyityii okuti ehando liovohe Ovakristau okutekula ovana Ovakristau avekulu no nonondunge.—Tala 1 Coríntios 13:11; Efésios 4:13, 14.

15 Namphila katyapepukile, ovohe vena okulityilika okuanya ovana vekula tyina vahanda okulitumina. Onkhalelo yaviuka, okutekula omona monkhalelo elitehela okuti omunthu. Mokueenda kuomanima ovana vamwe, vahimbika okukala nounongo wokusoka ngovakulu. Mongeleka Ombimbiliya ipopia omukuendye Ohamba Josia okuti: “Puetyi nkhele omukuendye [womanima 15], ahimbika okuovola Huku ya David.” Tyotyili omukwendye oo omututu ankho una onondunge.—2 Crônicas 34:1-3.

16. Tyina omona apewa otyilinga otyinene oityi ena okunoñgonoka?

16 Mahi, okulitumina tyieta ovilinga ovinene. Ngotyo, tyiavela omunthu wekula omphitilo yokulinga omatokolo nokutala etyi tyitundililako. Otyitumino tyokuati “etyi omunthu akuna, tupu otyo makateya,” tyipopia tyilinge ovakulu ine ovana. (Gálatas 6:7) Ovana kavapondola okutualako okuamenwa. Mahi, inkha omukuendye ine omuhikuena uhanda okulinga etyi tyahaviukile? Ovohe ovana-ndunge vapopia okuti “Au”. Namphila omona apopia omahunga ovohe kavapondola okupiluluka pahe avati “Ewa” vena okutualako okuti “Au.” (Tala Mateus 5:37.) Anthi, popia okuti “Au” nokuapoleya nokuapola pokati, mokonda “ekumbululo liapoleya, likondola onyengo.”—Provérbios 15:1.

17. Ovipuka patyi ovakuendye novahikuena vesukisa ovohe vena okuvekuatesako?

17 Ovakuendye novahikuena vesukisa eameno litundilila kokulongwa, namphila pamwe kavetavela ovitumino nokuilikwa. Tyivenumanesa okupilulula liwa ovitumino tyina vaimbuka okuti ovohe kavetyihandele. Tupu, inkha ovakuendye novahikuena vaavelwa ondundo vesukisa, opo vafinde owoma nokukala nonthumbi, matyivekuatesako avakala tyapama. Ovakuendye vesukisa okuimbuka okuti vayumbwa onthumbi novohe.—Tala Isaías 35:3, 4; Lucas 16:10; 19:17.

18. Otyili patyi tyimwe tyipameka ovakuendye?

18 Tyipondola okukuatesako ovohe okunoñgonoka okuti inkha mombunga muna ombembwa, nonkhalelo ongwa nohole, ovana mavekulu nekongoko nehambu. (Efésios 4:31, 32; Tiago 3:17, 18) Ovakuendye ovanyingi novahikuena namphila vekulila mombunga ankho munuwa unene, muna ovilwa ine ovipuka ovikuavo vinyona, vakala ovakulu ovana-ndunge. Ngotyo, inkha ove ulinga atyiho opo eumbo liove likale omphangu muna ovakuendye novahikuena velitehelela okuti vapama nokuimbuka okuti vekahi nokutekulwa nohole nokuahumbwa—namphila vailikwa nokulongwa monkhalelo yapola pokati, ngetyi Ovihonekwa vitavela—otyo tyipondola okuvekuatesako okukala ovakulu vekuhambukiswa.—Tala Provérbios 27:11.

TYINA OVANA VAPENGESA

19. Namphila ovohe vena okulongesa omukuendye mondyila yaviuka, otyilinga patyi omona ena?

19 Okukala ovohe ovawa otyiwa unene. Provérbios 22:6 yati: “Longesa omukuendye ondyila yaviuka, opo ahayapukemo tyina amakulupa.” Mahi ya ovana vokuna ovitateka ovinene, namphila vena ovohe vekahi nawa? Okuti otyo tyipondola okumoneka? Eenga. O Provérbios oyo ipondola okunoñgonokwa okutalela kono versikulu ononkhuavo mbupopia okuti ovana vesukisa ‘okutehelela’ nokutavela kovohe. (Provérbios 1:8) Ovohe novana vesukisa aveho okulandula ovitumino vio Mbimbiliya, opo ombunga ikale nomuenyo omuwa. Inkha ovohe novana kavaundapela kumwe mavakala novitateka ovinyingi.

20. Tyina ovana vapengesa tyihasokele, oñgeni ovohe mavevekuatesako monkhalelo yaviuka?

20 Oityi ovohe vena okulinga tyina omona amapengesa elietela ovitateka ovinyingi? Opopo omona esukisa vali okukuatehiwako. Inkha ovohe vaimbuka okuti omona nkhele ha munongo, matyivekuatesako okulityilika okunumana liwa-liwa. Paulu walondola vana vanoñgonoka nawa ovihonekwa, okuti: “Inkha omunthu umwe wapengesa, tyina nkhele ehenetyimbuke, onwe vokuapama mopamphepo, ovolei okumukondola nomutima wapoleya.” (Gálatas 6:1) Ovohe vapondola okulinga ngotyo tyina vaviyula omona wapengesa tyihasokele. Namphila vahangununa nawa-nawa okuti etyi alinga tyapenga, nokumukuatesako okuhetyilingi vali, ovohe vena okulekesa okuti omona haeko omukalavi, mahi etyi alinga otyo otyivi.—Tala Judas 22, 23.

21. Okuhetekela ewaneno lio Vakristau, oñgeni ovohe vena okulinga tyina omona wavo alinga onkhali?

21 Mahi inkha omona ulinga onkhali onene? Monkhalelo oyo, wesukisa okukuatesuako unene, nombatelo onkhuavo. Tyina omunthu umwe meuaneno alinga onkhali onene, waavelua ondundo opo elivele nokuovola okukuatehiwako novakulu vewaneno. (Tiago 5:14-16) Tyina amelivele ovakulu veuaneno vaovola okumukuatesako okukala vali noupanga na Jeova. Mombunga, otyilinga tyokukuatesako ovana vapengesa otyo vohe, namphila ena okupumphama novakulu veuaneno. Ovohe kavapondola okuholeka onkhali onene yomona wavo kovakulu veuaneno.

22. Okuhetekela Jeova, ovituwa patyi ovohe vesukisa okukala navio inkha omona umwe ulinga onkhali?

22 Okukala novitateka ovinene novana vove muene katyapepukile. Nokuanumana ovohe, vapondola okupopia omapita omona wapengesa, mahi otyo tyipondola vala okunumanesa. Kala tyityi okuti etyi omona oo makakala komutwe wandyila tyitei kuetyi atekulwa pomuvo oo. Hinangela okuti Jeova apeho ankho wevela ovanthu vae tyina vapengesa—inkha velivela. Tehelela onondaka Mbae mbohole: “‘Endyuei pahe tutetulule onondaka pokati ketu’, otyo tyapopia Jeova. ‘Namphila ononkhali mbenyi mbakuhuka unene, ngo nguvo ikuhuka, mambutueleswa ngo ngandyi, namphila mbukahi ngotyinyanga tyayawa mohonde, mambutuele ambukala ngomainya onongi.’” (Isaías 1:18) Oyo ongeleka ongwa pala ovohe!

23. Inkha omona umwe ulinga onkhali, oityi ovohe vena okulinga netyi vahapondola okulinga?

23 Ngotyo, avela ondundo omunthu walinga onkhali opo apilulule omuenyo wae. Ovola onongonga onongwa ko vohe ovanongo no kovakulu veuaneno. (Provérbios 11:14) Uhakale omukalavi ine okupopia ovipuka vipondola okulunda omona okukala nowoma nove. Lityilika onyengo onene. (Colossenses 3:8) Uhasoye liwa-liwa. (1 Coríntios 13:4, 7) Namphila uyele ovivi uhanumane unene ine okukala nonyengo nomona wove. Otyipuka tyesukisa vali, ovohe okulikuatesila okuava ongeleka ongwa, nokutualako nekolelo liapamena mu Huku.

OÑGENI MOLINGI OMPHUKI IHAVIYULWA

24. Oityi tyihahambukiswa tyipondola okumoneka mombunga Yovakristau, iya oñgeni ovohe vena okulinga?

24 Pamwe omona ukala omphuki nokuanya omalongeso Ovakristau. Otyilinga tyesukisa vali okupameka ombunga yahupapo. Uhasoye mokonda yomphuki oyo, oyekepo okutekula nawa ovana ovakuavo. Uhaholeke otyitateka kombunga, tomphola navo konthele yotyitateka otyo monkhalelo yaviuka nokuahambukwa.—Tala Provérbios 20:18.

25. (a) Okuhetekela ewaneno lio Vakristau, oñgeni ovohe vena okulinga inkha omona umwe ukala omphuki ihaviyulwa? (b) Oityi ovohe vena okuhinangela inkha omona umwe wakala omphuki?

25 Apostolu João wapopia konthele ya una wakala omphuki ihaviyulua meuaneno, okuti: “Muhemutambulei nalumwe momaumbo enyi, tupu muhemukukunyei.” (2 João 10) Ovohe hamwe vapondola okuholovona okulinga ngotyo nomona wavo muene, inkha omukulu, nomphuki onene. Namphila otyo tyepuiya nokuhahambukiswa, tyipondola okuviuka pala okuamena ovanthu ovakuavo mombunga. Ombunga yove yesukisa okuamenwa nokuyungwa apeho. Ngotyo, tualako okuava ovitumino viayandyuluka nawa, nokuapola pokati. Tomphola novana ovakuavo. Sukalala netyi vekahi nokulinga kosikola, nomewaneno. Tupu, yeka vaimbuke okuti namphila ove uhahande oumphuki, mahi omona umuhole. Yala ovituwa ovivi uhayale omona. Etyi ovana vevali va Jako vaeta ovitateka mombunga mokonda yovituwa viavo ovivi, Jako atela onkhano ombi onyengo yavo, mahi ha vana.—Gênesis 34:1-31; 49:5-7.

26. Oityi tyipondola okukuatesako ovohe inkha pomona umwe wakala omphuki?

26 Ove hamwe uhimbika okulivela onombei mokonda yetyi tyaenda mombunga. Mahi ankho ove walinga atyiho uvila, okuendela monondonga mba Jeova, utupu ehunga liokulivela onombei. Hinangela okuti kutupu omunthu uhemukuankhali, ove walinga atyiho opo ukale he ine ina omuwa. (Tala Atos 20:26.) Okukala nomphuki onene mombunga tyinumanesa, mahi ankho tyimoneka mombunga yove, kala nonthumbi yokuti Huku utyii iya kamayekepo ovaumbili vae vekolelo. (Salmo 27:10) Ngotyo, tokola okulinga eumbo liove otyiholamo tyopaspilitu tyapama pala ovana ovakuavo.

27. Okuhinangela onthengele-popia yomona omupeseli, oityi ovohe vena omona omphuki vapondola okukevelela?

27 Tupu uhakale tyihena ekevelelo. Ononkhono ulinga mbokulonga nawa omona walinga otyivi matyimulundu okulivela. (Eclesiastes 11:6) Onombunga ononyingi mbo Vakristau vavasiwa novitateka ngovio, iya vamwe ovana vavo vakalele onomphuki pahe vakondoka, nga he wapopiwa monthengele-popia ya Jesus, yomona omupeseli. (Lucas 15:11-32) Otyo tyipondola okuenda nove.