1, 2. Oñgeni Satanasi aundapesa otyiponga nouvela opo anyone ekolelo lia Job?

 JOB tyafuile ankho omulume una ombunga ina ehambu. Ombimbiliya imuihana okuti “omunene kovanthu aveho vo koutundilo.” Oe ankho una ovana epandu ovakuendye no vahikuena vetatu. Tupu ankho una olumono olunyingi lumuvatela okututekula ombunga yae. Otyipuka tyakolela vali, Job ankho uhongolela ombunga nokuvekuatesako opo vapandwe na Jeova. Atyiho otyo tyapameka oupanga omuwa wombunga yae.—Jó 1:1-5.

² Ondyale onene ya Jeova, Satanasi ankho uluete onkhalelo ongwa ya Job. Mokonda Satanasi apeho wovola ononkhalelo mbokunyona ekolelo liovaumbili va Huku, wautukila Job nokuhanya ombunga yae yehambu. Konyima “avange Job novinthimba ovinene, okupolelela konomphai alo komutwe.” Ngotyo Satanasi ankho ukevelela otyiponga nouvela vinyone ekolelo lia Job.—Jó 2:6, 7.

3. Ouvela wa Job ankho umuetela oluihamo patyi?

³ Ombimbiliya kaipopi enyina liouvela wa Job. Mahi ipopia omaluihamo ali nao. Ohitu yae ankho yeyula omativa, otyikova tyae tyeyula omakakava nokuavola. Ankho unika omapita momulungu,  nomolutu. Ankho una omuihamo omunene. (Jó 7:5; 19:17; 30:17, 30) Nokuaihamenwa, Job ankho upumphama metwe otyo elipela novikakava. (Jó 2:8) Tyotyili, onkhalelo imwe ililisa!

4. Oityi pamwe tyimoneka monombunga ambuho?

⁴ Oñgeni ove ñgeno wakala ankho uvela unene ngotyo? Hono, Satanasi kautukila ovaumbili va Huku nouvela, ngetyi alingile Job. Nongotyo mokonda tuvakuankhali, nonkhalelo yomuenyo yepuiya, nokukahi mouye wovivi, pamwe umwe mombunga upondola okuvela. Namphila tupondola okuliyakulila komauvela, kese umwe puonthue upondola okuvela, namphila kamamono ononkhumbi nga Job. Tutalei oñgeni Ombimbiliya itukuatesako okufinda ondyale oyo yovanthu.—Eclesiastes 9:11; 2 Timóteo 3:16.

5. Oñgeni onombunga mbuhole okulinga tyina umwe avasiwa nouvela?

⁵ Omuenyo omuwa okunyonwa, tyiihama unene, haunene inkha o nouvela utualako. Alo umwe ouvela uhasete okuveluka wesukisa okulinga omapiluluko, nononkhono. Ovanthu mombunga muna una uvela pamwe vesukisa okuhayuele opo omuvei apululukuepo. Hamwe vesukisa okuyekapo ovilinga vimwe. Nongotyo monombunga ononyingi alo umwe ovana tyiveihama tyina umwe avela, namphila hamwe vesukisa okukuatesuako opo vakale nesuko nomuvei. (Colossenses 3:12) Tyina omunthu amavasiwa nouvela uhasete okuveluka, ombunga ityii oityi ina okulinga. Tupu, aveho mombunga vakevelela okutekulwa  nawa tyina umwe amavele.—Mateus 7:12.

6. Oñgeni ombunga ikala tyina umwe avasiwa nouvela utualako?

⁶ Iya inkha omunthu uvasiwa nouvela uhaveluka liwa, ehetyivili vali okulinga etyi ankho alinga? Mongeleka, inkha umwe ukuatwa nouvela utiwa Alzheimer (ouvela uveta owongo nokulimbuisako ovipuka) ine ouvela omukuavo? Ine inkha umwe mombunga uhimbika okuvela komutwe, alingi otyova? Tete tuesukisa okukala nokankhenda, okunumana mokonda yononkhumbi omunthu tuhole ekahi nokumona. Mahi okankhenda kapondola okulandulwa novituwa ovikuavo. Tyina umwe mombunga avela, vakuavo vakala tyeihamenwa nokuanumana mokonda youvela ukahi nokuvepola ehambu. Hamwe velipula, okuti: “Omokonda yatyi tumonena ononkhumbi ombu?”

7. Etyi Job avela, oityi omukai wae alinga, iya oityi alimbwa?

⁷ Omalusoke ngoo akalele nomukai wa Job. Hinangela okuti ankho wanyimisa ovana vae aveho. Ovipuka ovio viaendele momuenyo wae viemunumanesile unene. Konyima, etyi amona omulume wae  ankho wapama pahe wavasiwa nouvela umwe omuvi, utoyesa, alimbwako kuetyi tyimupameka okukoleleya movitateka—oupanga wae nomulume wae na Huku. Ombimbiliya yati: “Konyima, omukai wa [Job] emupopi, okuti: ‘Nkhele waanyena vala mekolelo liove? Hingana Huku iya onkhi!’”—Jó 2:9.

8. Tyina umwe mombunga avela, onotestu patyi Mombimbiliya mbukuatesako vakuavo okukala nolusoke luaviuka?

⁸ Vamwe vangwangwana unene, nokunumana, tyina omuenyo wavo wapiluluka mokonda yaumue wavela. Mahi Omukristau usokolola nawa utala okuti oyo omphitilo yokulekesa ohole yotyotyili. Ohole yotyotyili “yapwa elundo no kuna omutima omuwa . . . nokuhaovola okulinga omahando ayo muene . . . ilikuatesila movipuka aviho, itavela ovipuka aviho, ikevelela ovipuka aviho, ikoleleya movipuka aviho.” (1 Coríntios 13:4-7) Tuhayekei omalusoke omavi etusoyese mahi tulingei ononkhono mbokuefinda.—Provérbios 3:21.

9. Oityi tyipondola okutukuatesako mopamphepo no momutima tyina umwe mombunga avela?

⁹ Oityi tyipondola okulingwa tyina umwe avela, opo ombunga itualeko nehambu nekongoko mopamphepo? Tyotyili, omauvela aeho ahakulwa mononkhalelo mbelikalaila, katyaviuke tuhoneke momukanda ou ononkhalelo mbumwe mbokuhakula, no nosipitali ine onondyuo mbokupangela. Mahi, Jeova ‘ukatula mopamphepo aveho velipeta.’ (Salmo 145:14) Ohamba David wahoneka okuti: “Una wasuka novahepi una ombembwa. Jeova memuyovola monthiki yononkhumbi. Jeova memupameka tyina ekahi poula nokuvela. . . . Jeova muene mayake una ukahi poula wavela.”  (Salmo 41:1-3) Jeova ukuatesako mopaspilitu ovaumbili vae, alo tyina vavasiwa novitateka vivenumanesa alo vehetyivili vali. (2 Coríntios 4:7) Ovanyingi, tyina umwe mombunga amavele vehole okupitulula onondaka mbo muhoneki wono Salmu, wati: “Namoneswa ononkhumbi ononene. Jeova nthupise, ngetyi wapopia.”—Salmo 119:107.

10, 11. (a) Oityi tyesukisa opo ombunga etyivile okulikuatehila tyina umwe avela? (b) Oñgeni omukai umwe elikuatehila etyi omulume wae avela?

¹⁰ Onthengele-popia imwe Yombimbiliya yati: “Otyituwa tyomunthu tyipondola okumuvatela akoleleya mouvela, mahi, omutima weliunga, olie upondola okuukoleleya?” (Provérbios 18:14) Ouvela upondola okunumanesa ombunga “nomutima womunthu.” Mahi “Omutima wahiliya omuenyo wolutu.” (Provérbios 14:30) Opo ombunga ityivile okutualako nomuenyo omuwa tyina umwe avela, tyitei konkhalelo vatala otyitateka otyo.—Tala Provérbios 17:22.

¹¹ Konyima yomanima epandu otyinepo, omukai umwe Omukristau watuaileko okukoleleya etyi omulume wae alemanekwa nouvela, wati: “Omulume wange kapopi vali nawa, iya tyitupuilisa okutomphola. Ndyilinga ononkhono onene opo ndyityivile okunoñgonoka etyi ahanda okupopia.” Tupu, soka komuihamo no nonuma omulume ankho ena. Oityi ovalinepi ovo valinga? Namphila ankho vakala kokule newaneno, omukai walinga ononkhono opo atualeko tyapama mopaspilitu, mokuendela kumwe neongano lia Jeova, mokutanga apeho omikanda Nomutala Womulavi  no Despertai!. Otyo tyemuavela ononkhono mbokutekula omulume wae alo ankhia konyima yomanima ekuana.

12. Ngetyi tuetyimona konthele ya Job, oñgeni omuvei apondola okukuatesako?

¹² Job oe watuaileko okukoleleya etyi avela. Apulu omukai wae okuti: “Tuna vala okutavela otyiwa tyitunda ku Huku [yotyotyili] atuhetavela otyivi?” (Jó 2:10) Otyo omulongwa Tiagu konyima apopila okuti Job ongeleka ongwa youmphua-lundo nekoleleyo! Mu Tiago 5:11 tutangamo okuti: “Mueiva ekoleleyo lia Job, nokuamona etyi Jeova emuavela, okuti Jeova o woluembia olunene nokankhenda.” Tupu hono, tyina omuvei elikuatehila tyipameka unene ombunga okuenda nokomutue.

13. Inkha mombunga muna omunthu wavela unene, ovalie vahapondola okulieleka navo?

¹³ Ovanyingi vakala nomuvei mombunga, vapopia okuti, ponthyimbi vakuavo kavetyitale ngatyina tyipwilisa. Tupu, vapopia okuti tyakolela unene, onkhalelo ovanthu vatala otyitateka otyo. Ponthyimbi omapiluluko mombunga apondola okupuilisa unene. Mahi, inkha omunthu ulinga ononkhono utyiliya onkhalelo oyo omphe. Pokulinga otyo, otyiwa tuhelieleke na vana vehena omuvei, okusoka okuti omuenyo wavo wapepuka vali, okulinga ‘ngotyo katyaviukile!’ Tyotyili, nawike wii omulemo vakuetu vena yokutyinda. Ovakristau aveho vavasa eungumaneso monondaka mba Jesus, mbati: “Endyuei kuame amuho mukahi nokututumba, nokualemenwa, iya ame mandyimupameka.”—Mateus 11:28.

14. Oñgeni tupondola okupaka komutwe evi viesukisa vali?

¹⁴ Tyina omunthu avela unene, otyiwa ombunga ihinangele onondaka ombu mba Huku, mbati: “Mahi pana pena ovaviyuli ovanyingi, ovipuka vifuisuapo.” (Provérbios 15:22) Okuti ombunga ipondola okuliongiya opo ipopie konthele yotyitateka tyatuka kouvela? Tyotyili otyiwa okuhimbika etompho olio nelikuambelo, nokuovola ehongolelo liondaka ya Huku. (Salmo 25:4) Oityi tyipondola okupopiwa peliongiyo olio? Otyiwa okulinga omatokolo konthele yehaku, no yonombongo, nombunga. Olie makala vali notyilinga tyokuyunga omuvei? Oñgeni ombunga ipondola okuundapela kumwe? Oñgeni omatokolo oo maakalesa kese umwe mombunga? Oñgeni una makala vali nomuvei matekulwa mopamphepo novikuavo esukisa?

15. Oñgeni Jeova akuatesako ombunga tyina umwe avela?

¹⁵ Okuovola ehongolelo lia Jeova nelikuambelo, nokusokolola Mondaka yae, nokulandula nombili ondyila etulekesa Nombimbiliya, tyieta ononkhano onongwa ankho tuhasoko. Omunthu wavela unene pamwe kapinduka liwa. Mahi okuyumba onthumbi mu Jeova, apeho tyitukuatesako. (Salmo 55:22) Omuhoneki wo no salmu, wati: “Jeova okankhenda kove kandyakulila. Tyina omalusoke ange asukalalesa alinga omanyingi momutima wange, eungumaneso liove liahimbika okukalesa nawa ohande yange.”—Salmo 94:18, 19; tupu tala Salmo 63:6-8.

16, 17. Oityi omona esukisa okupopilwa tyina una velilandula nae avela?

¹⁶ Ouvela mombunga upondola okuetela ovana ovitateka. Otyiwa ovohe vakuateseko ovana okunoñgonoka etyi tyesukisa okulingwa, noñgeni vapondola okukuatesako ombunga. Inkha omona umwe wavela, vakuavo vesukisa okukuatesuako okunoñgonoka okuti onkhalelo ekahi nokutekulwa kailekesa okuti uholwe vali tyipona vakuavo. Ovohe vesukisa okukuatesako ovana okukala noupanga omuwa, avahakala nonkhongo ine oundyale tyina vakuatesako omona wavela okukoleleya movitateka viatuka kouvela.

¹⁷ Ovikando ovinyingi ovana vetavela vali, ankho ovohe vakala nohole navo, tyipona okuvepopila ovipuka ovinyingi viepuiya konthele youvela. Ngotyo, ovana mavanoñgonoka oñgeni tyikahi omuvei. Inkha ovana vakongoka vaimbuka oñgeni ouvela utyilika omuvei okulinga ovipuka vasoka okuti kavipuiya, mavakala vali “nohole youkuatate” ‘nonkhenda.’—1 Pedro 3:8.

18. Oñgeni ovana vekula vakuateswako okunoñgonoka otyitateka tyatuka kouvela, iya oñgeni otyo tyipondola okueta ouwa?

¹⁸ Ovana ovakulu vesukisa okupopilwa okuti vekahi motyitateka tyimwe tyepuiya iya aveho mombunga vesukisa okulinga ononkhono. Mokonda yokuhakulisa una uvela nokulanda ovihemba, pamwe ovohe kavetyivili vali okulandela atyiho ovana vahanda. Okuti ovana mavanumana avasoko okuti vanuminwa? Ine mavaimbuka okuti tyotyili vekahi motyitateka nokuesukisa okuhambukilwa etyi vena? Otyo tyitei konkhalelo  ovohe vatomphola navo notyituwa ombunga ina. Tyotyili, momaumbo omanyingi, tyina umwe avela tyikuatesako ovana okulandula elondolo lia Paulu, liati: “[Muhalingei] na tyimwe novilwa ine okulipakako. Mahi, tyilingei nomutima weliola, okutala vakuenyi ngatyina ovanene vali kuonwe. Amuhatale vala komasuka-suka enyi muene, mahi tupu otyo mutala no komasuka-suka avakuenyi.”—Filipenses 2:3, 4.

19, 20. (a) Otyilinga patyi tyina ononkhalamutwe mbo mbunga tyina umwe avela? (b) Namphila Ombimbiliya hamukanda wehaku, omonkhalelo patyi ihongolela konthele yomauvela?

¹⁹ Ovakristau vapola pokati kavaanye okuhakulwa kosipitali, inkha ehaku olio lielikuata novitumino via Huku. Tyina umwe avela, ombunga imuhakulisa opo vatepulule komuihamo womuvei. Nongotyo, papondola okumoneka omalusoke elikalela onondotolo esukisa okutalwa nawa. Tupu, momanima ano kukahi nokumoneka omauvela omape, omanyingi etupu ovihemba. Alo umwe okuehakula tyipondola okupuiya. Ngotyo, oityi Omukristau ena okulinga?

²⁰ Namphila omuhoneki umwe Wombimbiliya ankho ondotolo, na apostolu Paulu wavelele ondonga onongwa epanga liae Timoteo konthele yekongoko, Ovihonekwa vituhongolela konthele yovituwa noupanga wetu na Huku, hamukanda wehaku. (Colossenses 4:14; 1 Timóteo 5:23) Ngotyo, konthele yokuhakulwa, ononkhalamutwe mo nombunga mbo Vakristau vena okulinga omatokolo apola pokati. Hamwe vesukisa okupula  onondotolo mbelikalaila. (Tala Provérbios 18:17.) Mokonda vahanda okuhakulwa nawa, iya vaovola onondotolo mbuhakula nawa. Vamwe vayumba vali onthumbi mononkhalelo ononkhuavo mbokuhakula. Otyo tyitei ku kese munthu. Nongotyo, tyina Ovakristau vena ovitateka viekongoko, vayeka “Ondaka ya Huku ikale otyimimi tyondyila yavo.” (Salmo 119:105) Apeho valandula ehongolelo Liombimbiliya. (Isaías 55:8, 9) Ngotyo, velityilika okuhakulwa mononkhalelo mbakutikinya omaumbanda nokuhelikuatele novitumino Viombimbiliya.—Salmo 36:9; Atos 15:28, 29; Revelação 21:8.

21, 22. Oñgeni otestu imwe Yombimbiliya yakuatesako omukai umwe ko Asia? Oityi tyilekesa okuti walinga etokolo liaviuka?

 ²¹ Tala ongeleka yo mukai umwe ko Asia. Etyi ehimbika okulilongesa Ombimbiliya no nombangi mba Jeova, wakutula omona wahakolele, ankho uhaleme onokilu onombali. Anumana unene etyi ondotolo imwe yemupopila okuti omona makala novitateka ovinene, kametyivili okuenda. Aimupopila emutuale keongano liokutekula ovana. Omulume wae anguanguana unene. Opi ankho vapondola okuhatekela?

²² Omukai wati: “Ndyihinangela etyi nelilongesa mo Mbimbiliya okuti ‘ovana epingo konthele ya Jeova. Otyinyango tyomeimo ondyambi.’” (Salmo 127:3) Aholovona okutyindila “epingo” keumbo opo ekeliyunge. Ponthyimbi ankho katyapepukile mahi nombatelo yovakuatate Ovakristau veuaneno lio Nombangi mba Jeova, etyivili okukuatesako omona kuaviho esukisa. Etyi palamba omanima 12 omona ankho wenda komaliongiyo nokunyana navakuavo. Ina wati: “Ndyipandula unene mokonda ovitumino vio Mbimbiliya viankhuatesako okulinga etyi tyaviuka. Ombimbiliya yankhuatesako okukala nomutima wasukuka komaiho a Jeova Huku nokulityilika okulivela ononthiki ambuho.”

23. Onondaka patyi onongwa Ombimbiliya ipopila ovavei na vana vemukalela?

²³ Ouvela kamautualako. Omuuli Isaia wapopia omuwo “omunthu nawike makati: “Ame ndyivela.’” (Isaías 33:24) Omulao oo maufuiswapo mouye omupe ukahi popepi. Mahi tyina  uhenehikepo, nkhele tuvela, nokunkhia. Nongotyo Ondaka ya Huku ituhongolela nokutukuatesako. Onondonga mbo Mbimbiliya konthele yovituwa mbaviuka, tupu mbavilapo omalusoke ovanthu ovakuankhali apilauluka. Ngotyo omunthu omunongo utavela onondaka mbomuhoneki wo no Salmu, wati: “Ovitumino via Jeova viafuapo, vitulisa omutima. Elondolo lia Jeova oliotyotyili, liavela onondunge una uhenambo. . . . Omatokolo a Jeova ekoyeso oo tyotyili, alekesa nawa oukuatyili. . . . Okuetavela tyieta ondyambi onene.”—Salmo 19:7, 9, 11.