OKAPITULU 32
Oityi Siovaa Alingile Ayakulile Sesusi
SIOVAA ulinga umwe atyiho opo ayakulila ovana navana vehetyivili okuliyakulila. Pamwe ovanthu vetyimona umwe okuti Siovaa wevekwatesako, mahi pamwe nii vala katyimonwa-le.
Soka ñgeno ukahi nokweenda mohika pahe ovasi okaila pohi kamoneka ngoti keliveta. Tyina ove uhika ponthele yako akahimbika okulikoka kende nkholo. Ohateka opo ukekwate mahi nii ohetyivili. Tyina pahe uhika ponthele yako uti umwe ukekwate ngwe akakanthanana. Mwene-mwene ankho kakelivetelia-le. Utyii omokonda yatyi kalingila ngootyo? —
Opo yatyo ankho keli opo pena otyiyu tyina oviilona viatyo. Pahe ngwe tyalinga ngootyo mokonda tyatila owoma, tyati hamwe mokwate oviilona viatyo. Opo wahakwate oviilona viatyo atyilingi ngoti tyeliveta opo ove ufwene pu-tyo ohaende noko-vilona viatyo. Utyii olie utuyakulila ngootyo ngeetyi tyalinga otyiila otyo? — M’ombimbiliya, Siovaa wapopiwa okuti onkhombe ikwatesako ovina viatyo. — Deuteronômio 32:11, 12.
Sesusi omona Huku ehole vali unene. Etyi Sesusi eli keulu ankho oandyu ina ononkhono nga Tate yae. Ankho utyivila okuliyakulila aike. Mahi etyi eya pano pohi, pahe ankho ketyivili vali okuliyakulila. Ankho wesukisa okukwatesiwako.
Opo alinge etyi ankho Huku ahanda alinge pano pohi, ankho wesukisa okukula. Mahi Satanasi ahande okumwiipa etyi nkhele omona. Ovipuka Satanasi alingile aipae Sesusi neetyi Siovaa alingile emuyakulile, vitulongesa ovipuka vimwe oviwa. Okuti wahanda okuvitehelela? —
Etyi Sesusi atyitwa, Satanasi apake meulu otyipuka tyimwe tyilinga ngoti onthungululu. Ovanongo vokutala etyi vamona onthungululu oyo aveilandula atee ko Selusalei. Etyi vehika oko avapulu ovalume vamwe ankho vei nawa etyi Ombimbiliya ipopia okuti: ‘Opi makutyitilwa Ohamba yova Sundeu.’ Ngwe avakumbulula okuti: “Oko Mbelei.” — Mateusi 2:1-6.
Etyi Helonde ohamba imwe ondingavivi yoko Selusalei yeiva okuti ko Mbelei makukala ohamba, aipopila vokutalela kononthungululu okuti: ‘Endei kaovolei omona oo, tyina muamemuvasi, amuya okumphopila apa eli.’ Oityi omokonda yatyi Helonde ankho ahanda okunoñgonoka apa Sesusi eli? — Omokonda ankho wemulwa onkhi pahe ankho uhanda okumwiipa!
Oityi Siovaa alingile ayakulile omona wae? — Etyi Vokutalela kononthungululu vavasa Sesusi avemupe ovipuka ovinyingi. Konyima pahe Huku evepopila monondyoi vakwate ondyila onkhwavo, avahakwate vali mo Selusalei. Etyi Helonde anoñgonoka okuti vokutalela kononthungululu vakwata ondyila onkhwavo, anumana unene. Opo etyivile okwiipa Sesusi apopi okuti ovana aveho vomotyilongo tyo Mbelei vena omanima ehehike pomanima evali vena okwipawa! Mahi Sesusi ina ankho uli-ale kokule no Mbelei.
Utyii omokonda yatyi Sesusi ahaipalwe? — Etyi vokutalela kononthungululu vapita, Siovaa apopila Susee, omulume wa Maliya opo vakahateke noko Esitu. Ngako umwe Sesusi akahupila. Etyi pakala omanima, etyi pahe ovo Maliya na Sesusi vatunda ko Esitu, Siovaa apopi vali etyi Susee ena okulinga. Evepopila vende noko Nasalee, opo vahapake omwenyo wa Sesusi motyiponga. — Mateusi 2:7-23.
Wetyimona etyi Huku alinga ayakulile omona wae? — Hono olie ukahi ngoviilona viyakulilwa notyiina ine nga Sesusi pweetyi omona? Ove yatyo? — Mokonda kuna ovanthu vamwe vahanda okukunyona. Uvei ovalie? —
Ombimbiliya ipopia okuti Satanasi ukahi ngonkhulika ikoma yahanda okutulia. Ngeetyi ononkhulika haunene mbuhupula vali ovinyama ovitutu, Satanasi novilulu viae vahanda okunyona ovana. (1 Petulu 5:8) Mahi Siovaa una vali ononkhono tyipona Satanasi. Ngwe uyakulila nokukwatesako ovana vana valinga etyi ahanda.
Okuti ove uhinangela ovipuka viapopiwa mokapitulu 10 Satansi novilulu vahanda tulinge? — Vahanda tulinge ovinepo viasila, otyipuka tyimwe Huku eyele. Mahi mwene ovalie vena okulinga otyinepo tyopoula? — Otyo umwe, ovanthu vana vala velinepa vena okulinga otyinepo tyopoula.
Mahi, kuna ovakulu vamwe vetyihole tyokulala novana. Omokonda yotyo, pahe ovana vamwe vanoñgonoka okulinga ovipuka ovivi. Tupu vanoñgonoka okulinga ovipuka ovikwavo vali, Huku ahahande. Otyipuka otyo tyamonekele kohale mepunda-umbo lyo Sondoma. Ombimbiliya ipopia okuti ovanthu vomepunda-umbo omo, “ovana ovatutu novakulu,” vahandele okulala novalume ankho veya okupila Lote. — Gênesis 19:4, 5.
Ngeetyi Sesusi esukisile okuyakulilwa, noove tupu wesukisa okuyakulilwa kovakulu atee umwe noko vana vahanda okulala noove. Haunene ovanthu ngo ovo potete nkhele velilekesa ngatyina vahanda vala okukala omapanga ove. Pamwe vapondola okukupa otyipuka tyimwe, avekupopila okuti wehetyipopie kovakulu. Mahi ovanthu ngo ovo vekahi nga Satanasi novilulu viae, vena elungavi, vahanda okulinga omahando avo. Otyo valalela novana ovatutu. Otyipuka otyo tyapenga unene!
Oityi pamwe ovanthu ngo ovo valinga? — Pamwe vekukwata-kwata komapita. Ovakwavo pamwe vahanda umwe omapita enyi eliyame. Mahi ove wahayeke omunthu nawike anyane nounthu wove, katyesukisile ine mulikwae nae aa hamwe ovo tate yove. Ovipuka ovio violutu luove oviove vala wike.
Oityi una okulinga uliyakulile kovanthu valinga ovipuka ovivi? — Tyotete, wahayeke omunthu nawike anyane nounthu wove. Ine pena omunthu umwe uhanda okukulinga-tyo, mupopila liwa-liwa okuti: “Wahankhwate! Ine unkhwata mandyiketyitola kovakulu!” Ine ukupopila okuti ove mwene wemulingisisa wehemutavele. Otyo hatyiliko, omatutu vala! Otyipuka ekulinga tyipopia umwe kovakulu. Ine ukupopila okuti tyikale vala tyetu vevali wehetavele, tyipopia umwe kovakulu. Ankho ukupopila okuti mekwavela ovipuka oviwa, ine hamwe ehimbika okukuhonga, kahateke oketyipopila ovakulu.
Wahatile owoma, mahi apeho lunguka. Tyina ovotate yove vamekupopila okuti wahakale novanthu vamwe ine wahaye pohika imwe, vetavela. Ine otyo ulinga otyo moliyakulila kovanthu vana vahanda okukunyona.
Tanga ovipuka vimwe upondola okulinga ulityilike okulinga ovinepo viasila mu Gênesis 39:7-12; Provérbios 4:14-16; 14:15, 16; 1 Ova Kolindu 6:18; na 2 Petulu 2:14.