Okutauluka omutete

Oityi Tuna Okulikuambelela Menyina Lya Sesusi?

Oityi Tuna Okulikuambelela Menyina Lya Sesusi?

SESUSI wapopile unene etyi tyayemba kelikuambelo. Pomuvo wae, ononkhalamutwe mbonongeleya mbova Sundaa ankho velikuambelela “ponondyapu mbomatapalo.” Omokonda yatyi? “Opo vamonwe novanthu.” Ankho vahanda ovanthu vevepopie okuti vafenda umwe Huku. Ovanyingi ankho valinga omalikuambelo omalaale okupopia vala otyipuka tyike, vati hamwe opo omalikuambelo avo Huku eetehelele ongapana vena okuwana-wana vala onondaka mbwike. (Mateusi 6:5-8) Sesusi wapopile okuti omalikuambelo avo oo, Huku keetehelela, wapopia ngotyo opo akuateseko vokuna omitima vikahi nawa vanoñgonoke oityi vahapandola okulinga tyina veya pokulikuambela. Mahi ehevepopila vala etyi vahapondola okulinga tyina veya pokulikuambela.

Sesusi wetulongesa okuti tyina tuya pokulikuambela tuna okuita opo ovanthu vatale enyina lya Huku okuti likola, atuiti ahimbike okutumina pano pohi, tupu atuiti alinge pano pohi etyi ahanda. Sesusi tupu wati nkhele tuna okuita Huku etukuateseko movitateka tukondya navio. (Mateusi 6:9-13; Luka 11:2-4) Sesusi wapopile ononthengele-popia opo etulongese okuti tyina tulikuambela atuiti otyipuka tyimwe atuehetyipewa, no ngotyo tuna umwe okutualako okulikambela, nonthumbi yokuti Huku wiivite omalikuambelo etu. (Luka 11:5-13; 18:1-14) Sesusi ankho kapopi vala momulungu, tupu ankho utyilinga. — Mateusi 14:23; Maluku 1:35.

Ovipuka ovio Sesusi apopile viakuatesileko ovalongwa vae okulinga omalikuambelo ekahi nawa. Mahi etyi ankho kuakambela katutu aipawe, wevelongesile otyipuka otyinene vali tyayemba kelikuambelo.

“Otyipuka Otyipe”

Etyi kuakambela katutu aipawe, Sesusi wehimamene novalongwa vae, otyo evepameka. Monthiki yatyo oyo, evepopila otyipuka tyimwe otyipe, eveti: “Ame, ame ndyila, ame tyili, ame muenyo. Nawike uya ku Tate ahakuate pu ame.” Pahe konyima apopi onondaka mbumwe mbevepameka ati: “Atyiho muiita menyina liange, mandyityilingi, opo Tate ankhimanekwe mokonda Yomona. Inkha muiita tyimwe menyina liange, ame mandyityilingi.” Etyi pahe ekahi nokumanuhula ati: “Nkhele alo pahetyino, kamuneite otyipuka natyike menyina liange. Itei iya mamutyipewa, opo ehambu lienyi likale enene.” — Suau 14:6, 13, 14; 16:24.

Onondaka ombo ononene! Omukanda umwe wapopia okuti otyo ankho “otyipuka otyipe, tyehenelingwe-ale.” Sesusi ankho keli-ko nokuti pahe tulikuambele kwe, atuehelikuambela vali Huku. Mahi ankho uli vala nokupopia otyipuka ovanthu vena okulinga vafwene ku Siovaa Huku.

Nkhele tya kohale, Huku utehelela omalikuambelo ovanthu vae. (1 Samuel 1:9-19; Salmo 65:2) Pomuvo Huku alinga omphango nova Isilayeli, ovanthu vana ankho vahanda Huku atehele omalikuambelo avo, ankho vena okutavela okuti ova Isilayeli ovanthu Huku akoya valinge ovanthu vae. Pahe pomuvo wa Salomau ankho ovanthu pahe vena okutavela okuti Huku wakoya ondyuo yae opo mulingilwe ovilikutila. (Deuteronômio 9:29; 2 Crônicas 6:32, 33) Mahi ovipuka ovio ovanthu ankho valinga pokufenda Huku, ankho kamaviendeko ehimbwe. Ongetyi omu apositolu Paulu apopia okuti Ovitumino viapelewe ova Isilayeli, novilikutila ankho valingila mondyuo ya Huku, ankho “okahi kovipuka oviwa maviya.” (Ova Hebeleu 10:1, 2) Okahi oko ankho makapingwa. (Ova Kolosu 2:17) Okuhimbikila umwe menima 33 P.K., pahe omunthu opo akale epanga lya Siovaa ketei vali Kovitumino Viapelwe Moisesi. Mahi una okutavela ku etyi Sesusi apopia. — Suau 15:14-16; Ova Galata 3:24, 25.

Enyina “Enene Vali Komanyina Atyo Aeho”

Sesusi wapopile otyipuka tyimwe otyinene tuna okulinga opo tufuene ku Siovaa, wati oe waikula ondyila opo Huku atehele omalikuambelo etu, eekumbulula. Oityi Sesusi alinga aikule ondyila?

Onthwe atuho mokonda tuatyitwa tuvakuankhali, ankho petupu otyipuka natyike tyipondola okutuyovola konkhali oyo, atyitufueneka ku Siovaa Huku yetu. (Ova Loma 3:20, 24; Ova Hebeleu 1:3, 4) Mahi Sesusi waava omwenyo wae ayovole ovanthu aveho konkhali, tutyivile okukala omapanga a Huku. (Ova Loma 5:12, 18, 19) Ovanthu vahanda Huku evepolelepo ononkhali mbavo, vena okutavela okuti Sesusi wetunkhila, avelikuambela menyina liae. Ine otyo valinga ngotyo, kamavatili owoma tyina vapopia na Huku, mokonda ongatyina Huku evekoha ononkhali mbavo. — Ova Efesu 3:11, 12.

Ine tulikuambela menyina lya Sesusi ngotyo tuli nokulekesa okuti tutavela ovilinga Sesusi alinga apewa na Huku: (1) Sesusi oe “Ondyona ya Huku,” tuevelwa tupu ononkhali otyetyi etavela okunkhia. (2) Watutiliswa na Siovaa, ya pahe pehepano “omunene-nakwa,” makaetela oviwa ovanthu. (3) Oe vala “ondyila” itufwenaika ku Siovaa. — Suau 1:29; 14:6; Ova Hebeleu 4:14, 15.

Tyina tulikuambela menyina lya Sesusi, ngotyo tuli nokumunkhimaneka. Ngwe watamo umwe mokunkhimanekwa, mokonda Siovaa wahanda “ovanthu aveho vaikile konongolo kenyina lya Sesusi . . . , ovanthu aveho vanoñgonoke okuti Sesusi Kilisitu o Tatekulu pala omunkhima wa Huku, Tate.” (Ova Filipu 2:10, 11) Otyipuka tyesukisa vali okuti tyina tulikuambela menyina lya Sesusi ngotyo tuli nokunkhimaneka Siovaa, una waava omona wae opo etuyovole. — Suau 3:16.

Tuna okulikuambela “nomutima auho,” atyahalingi vala otyiso

Ombimbiliya ipopia omanyima omanyingi Sesusi ena-o, omanyina oo apopia otyilinga otyinene ena-tyo. Omanyina atyo oo etukwatesako okunoñgonoka etyi Sesusi etulingila-le, nevi eli nokutulingila, nevi meketulingila komutwe wandyila. (Tala okakasa kati “ Ovilinga vya Sesusi”.) Sesusi wapewa ‘enyina enene vali komanyina atyo aeho.’ a Ovipuka aviho vili keulu na pano pohi, oe wevipewa evitumine. — Ova Filipu 2:9; Mateusi 28:18.

Okulikuambela Menyina lya Sesusi Hatyiso-ko

Tuna okulikuambela menyina lya Sesusi ine twahanda Siovaa etutehele. (Suau 14:13, 14) Mahi onthwe kapondola okulikuambela atuti “menyina lya Sesusi” mokonda vala twetyityiliya. Omokonda yatyi?

Nkhele soka ku etyi. Ovanthu vokuhole okulinga ononiñgoso pamwe vehole okutuma omikanda kovanthu, pomukanda watyo opo avahoneka-po onondaka mbumwe mbomunthu una onondunge. Namphila ahoneka umwe onondaka mbomunthu una onondunge, otyo katyilekesa okuti wesuka umwe nove, muene otyo umwe omikanda viatyo vilingwa ngotyo. Hangotyoko tuna okulinga tyina tuya pokulikuambela. Okulikuambela menyina lya Sesusi tyesukisa umwe okupopia onondaka mbutunda komutima, atuahalingi vala ngovanthu vokulinga ononiñgoso. Otyili okuti tuna ‘okutualako okulikuambela,’ mahi tuna okulikuambela “nomutima auho,” atyahalingi vala otyiso. — 1 Ova Tesalonika 5:17; Salmo 119:145.

Oityi molingi opo tyokulikuambela menyina lya Sesusi tyahalinge vala otyiso? Soka kovipuka oviwa Sesusi alinga, osoko ku etyi ekulingila no ku etyi mekekulingila. Tyina ulikuambela hilivika Siovaa, mupandula mokonda yeetyi eli nokukuatesako Omona wae okulinga ovipuka oviwa. Ine otyo ulinga ngotyo, momono umwe nawa okuti Sesusi etyi apopia okuti: “Kese otyipuka muiita ku Tate, memuavela-tyo menyina liange,” otyili. — Suau 16:23.

a Omukanda umwe utiwa Expository Dictionary of New Testament Words (Dicionário Expositivo de Palavras do Novo Testamento) wahonekua nomukulu umwe utiwa o Vine, wati ondaka yo Ngeleku ipopia “enyina” pamwe ihole okupopia “etyi omunthu watyo ekahi, otyilinga aundapa, etyi atuwa, nomunkhima ena-o, novipuka ovikuavo vali.”