Okutauluka omutete

Ombimbiliya Ipilulula Ovanthu

Ombimbiliya Ipilulula Ovanthu

OITYI tyakwatesileko omulume umwe woko Escócia omuhona, avasi etyi tyikahi vali nawa komalumono? Oityi tyakwatesileko omulume umwe woko Brazil ahalingi vali ovipuka viasila nokusipa omapangwe? Oityi tyakwatesileko omulume umwe woko Eslovênia ayeke-po okunwa unene? Tutalei etyi mwene vapopia.

“Mwene ankho ngoti ndyikahi umwe nawa.” — JOHN RICKETTS

ENIMA ATYITWA: 1958

OTYILONGO ATYITILWA: ESCÓCIA

ETYI ALI: WALI OMUHONA

ETYI NALI KOHALE: Ovo tate ankho vamona. Mokonda tate wali etolopa lioko Britania, ankho tukalaila vala okwilauka. Twakalele ko Escócia, atukakala ko Inglaterra, noko Alemanha, noko Quênia, noko Malásia, noko Irlanda, noko Chipre. Etyi ndyina omanina etyinana, ovo tate avanthwala ko Escócia ngako ndyikatanga. Etyi namana okulongesiwa, andyikalongeswa vali kosikola onene itiwa Cambridge ko Inglaterra.

Etyi ndyina omanima 20, andyinyingila movilinga viokulandesa opitololiu, andyiundapa-mo omanima etyinana. Naundapele ko América do Sul, pahe andyeende ko África, etyi pakala andyeende ko Austrália Ocidental. Etyi nakakala ko Austrália, andyihindi oimbelesa yange. Etyi pakala, andyiilandesa.

Etyi nalandesa oimbelesa yange andyikwate onombongo ononyingi, anahaundapa vali, ngwe ankho ndyina vala omanima 40. Pahe andyihimbika vala okwenda-enda. Andyilisete umwe nouye auho. Nthiki imwe andyikwate omota yange andyeende ko Australia, etyi pakala andyikondoka-ko vali. Mwene ankho ngoti ndyikahi umwe nawa.

OMBIMBILIYA AIMPHILULULA: Etyi nehenelandese ovipuka viange, nahandele okupandula Huku mokonda yovipuka andyavela. Andyihimbika vali okwenda kokapela ankho ndyenda-le pweetyi ndyimona katiwa o Anglicana. Mahi omokonda ankho kavapopi unene Ombimbiliya. Mokapela omo andyitundu-mo andyende mu kamwe katiwa Mormons. Namo andyitundu-mo vali mokonda navo kavalongesa-le etyi Ombimbiliya ipopia.

Nthiki imwe, Onombangi mba Siovaa aveya meumbo liange. Andyityimono umwe okuti etyi valongesa vetyipola m’Ombimbiliya. Vanthangelele omukanda wa 1 Timotiu 2:3, 4 upopia okuti Huku “wahanda ovanthu vatyo aveho vayovoke, veye menoñgonoko liaviuka liotyili.” Avapopi okuti okutanga vala Ombimbiliya katyituuka, mahi tyihanda okwinoñgonoka umwe nawa.

Etyi Onombangi mba Siovaa vahimbika okundongesa Ombimbiliya, andyiinoñgonoka umwe nawa. Nanoñgonoka okuti Huku na Sesusi hamunthu wike-ko, vevali umwe, tyati ou ukahi ñgaa ou ukahi ñgaa. (Swau 14:28; 1 Ova Kolindu 11:3) Etyi nanoñgonoka otyipuka otyo andyihambukwa unene. Mahi tupu andyinkhi ononyengo andyiti: Omokonda yatyi otyipuka otyo nehetyinoñgonokele-ale liwa?

Pahe andyihimbika okwenda komaliongiyo Onombangi mba Siovaa. Vandyakulile nawa, andyityimono umwe okuti ovanthu vekahi nawa, vena onondunge. Okwatala otyipuka velihole, andyiti ei oyo ongeleya yotyotyili ei. — Swau 13:35.

OVIWA NAMONA: Etyi nambatisalwa, atulinoñgonoka nomufikwena umwe omuwa utiwa o Diane. Ovo tate yae Onombangi mba Siovaa. Diane una onondunge, ukahi nawa, andyipopi nae. Etyi pakala, atulinepe. Onthwe na Diane tumapanga, unkhwatesako unene. Diane nemupewa vala na Siovaa.

Onthwe na Diane atulipakailamo tukaivise oku kwesukisa vali ovaivisi. Etyi tyati mo 2010, atwende ko Belize mo América Central. Kuno kuna ovanthu ovanyingi vehole Huku, vahanda umwe okunoñgonoka nawa Ombimbiliya.

Pahe ndyikahi umwe nawa, ndyina ombembwa, mokonda nati umwe ame nanoñgonoka Huku, ame nanoñgonoka Ondaka yae Ombimbiliya. Okulongesa ovanthu Ondaka ya Huku tyinthyambukiswa unene. Otyipuka otyikwavo tyinthyambukiswa vali unene, okutala ovanthu vali ngaame navo pahe vanoñgonoka Ombimbiliya avapiluluka. Ndyipandula Siovaa mokonda yovipuka aviho andingila.

‘Vatompholele umwe nawa naame.’ — MAURÍCIO ARAÚJO

ENIMA ATYITWA: 1967

OTYILONGO ATYITILWA: BRAZIL

ETYI ALI: ANKHO ULINGA VALA OVIPUKA VIASILA

ETYI NALI KOHALE: Natyitilwa ko Avaré mo São Paulo. Muna ovanthu ovanyingi vahepa.

Etyi tate anyima, ame nkhele ankho ndyili vala meimo, mee wemusa omulemi. Pweetyi ndyimututu, tyina mee meumbo ehemo ndyivala movikutu viae. Ankho ndyilinga vala ngoti ndyimukainthu, pahe ankho ovanthu vati ndyihanda vakwendye vakwetu. Etyi pakala, andyihimbika umwe okulala na vakwendye vakwetu.

Etyi pahe ndyina omanima 20, ankho ndyikaovola ovanthu mandyilala navo, tyilinge ovafikwena tyilinge ovakwendye. Ankho ndyikeveovola konombale, nokonofala, no kovikapela. Tyina ndyenda kokalunavale ndyivala umwe ngoti ndyimukai, naame ankho ndyinyana, andyinkhimana.

Pomapanga ange ankho pati umwe naava velihanda na valume vakwavo, nomakunga, novokusipa omapangwe. Avanthyindila naame ndyisipe, pahe naame andyisipi. Pamwe tulala umwe vala nokusipa. Ankho ndyihole okwenda apa pehena ovanthu andyihimama nokusipa. Andyihoko umwe unene-nene, ovanthu avati hamwe ndyina osita.

OMBIMBILIYA AIMPHILULULA: Nthiki imwe, atulivasi n’Onombangi mba Siovaa. Avatomphola umwe nawa naame, avanthangela omukanda Ova Loma 10:13 upopia okuti: “Omunthu ukalavandya enyina lya Siovaa makayovoka.” Andyityimono okuti okutumbula enyina lya Siovaa tyesukisa unene. Pamwe ankho ndyilala umwe nokusipa, nga namana andyiyelula ondyanena, andyitale peulu otyo ndyilila, andyilikwambela ku Siovaa ankhwateseko.

Otyipuka tyina ankho ndyikahi, mee atyehemukalesa nawa. Andyiti etyi tyokusipa hahe ndyityiyeke-po. Pahe andyihimbika okulongeswa Ombimbiliya n’Onombangi mba Siovaa. Avati okulilongesa matyikukwatesako umwe ohasipi vali. Tyili anahasipi umwe vali, andyityiyeke-po.

Mokulilongesa omu, andyityimono okuti ndyina ovipuka ovinyingi ndyina okuyeka-po. Tyemphwiyile vali unene okutyiyeka-po okulala na valume vakwetu, mokonda otyo nekula natyo. Opo ndyityivile, andyiyeke-po omapanga ana ankho ndyina-o, notyokwenda konombale andyityiyeke-po.

Okuyeka-po ovipuka vina tyandemenene umwe. Mahi tyanthulisile omutima okunoñgonoka okuti Siovaa usuka naame, etyi ndyili nokututumba natyo utyii. (1 Swau 3:19, 20) Etyi tyati mo 2002, andyityiyeke-po tyokulala na valume vakwetu, andyimbatisalwa.

OVIWA NAMONA: Etyi mee atala okuti nayeka-po ovipuka vina, ahambukwa unene, nae ahimbika okulilongesa Ombimbiliya. Etyi pakala, mee avele otyintheya, mahi nongootyo ahayeke-po okulilongesa Ombimbiliya.

Pahe ndyili movilinga viomuvo auho omanima etyinana, ndyilongesa ovanthu Ombimbiliya. Pamwe momutima tyiya-mo umwe tyokulinga ovipuka vina viasila. Mahi etyi tyinkhwatesako okusoka okuti, putyina ndyilikwatesila anahalingi ovipuka viasila, ndyihambukiswa Siovaa.

Pahe ndyikahi nawa mokonda ndyipanga lya Siovaa, ndyilinga evi ahanda. Pahe ndyimunthu umwe.

“Ndyinwa ngou utila metamboli.” — LUKA ŠUC

ENIMA ATYITWA: 1975

OTYILONGO ATYITILWA: ESLOVÊNIA

ETYI ALI: WALI ONKHOLWA

ETYI NALI KOHALE: Ame natyitilwa ko Eslovênia kepunda-umbo lyo Luiubliana. Etyi nkhele ndyimututu atee netuukisa omanima 4, ankho ndyikahi vala nawa, pahe etyi tate yange eliipaa mee akala notyilinga otyinene tyokututekula aike ame nomukulu wange.

Etyi ndyina omanima 15 andyikakala na mee mukulukai, ankho ndyihanda umwe vala okukala na mee mukulukai, mokonda oku akala oko kuna omapanga ange. Keumbo lya mee mukulukai ndyilinga vala etyi nahanda hangokukala na mee. Etyi ndyina omanima 16, konthyulilo yosimanu tukaenda-enda nomapanga ange ngwe ankho vetyihole tyokunwa. Andyikulisa onohuki, andyihimbika okusipa, ndyivala vala ngotyifwanga.

Ame nasipile umwe omakaya omanyingi, etyi nakwatele-po umwe vali okunwa. Potete ankho ndyinwa vala kapii ovinyu, pahe andyitokela mokunwa unene, epindi ndyilikwata umwe vala like, anahahupisa-mo vali. Ndyilikwatesila umwe tyahamoneke kovanthu okuti nawa. Vamwe ankho vetyimonena vala kokwanika ovikunwa. Mahi kavetyimono-ale okuti nawa omapindi omanyingi ovinyu ine onoselevesa ononyingi, nokanyome.

Tyina twamatakelelwa nokunwa nomapanga ange, ame ndyivehindaika, ngwe ankho ndyinwa vali unene kuvo. Nthiki umwe ndyikatehela epanga liange, wiivala okumphopia uti, ndyinwa ngou utila metamboli, ondaka oyo ipopia ou unwa vali unene ku vakwavo. Otyipuka otyo amphopile tyandyihamene unene.

Andyisoko umwe nawa kovipuka ndyina nokulinga. Andyityimono okuti hisilivila vali. Evi ankho ndyilinga vitupu-ale oku viapilukila.

OMBIMBILIYA AIMPHILULULA: Kosikola yetu ankho kuna umwe tulongesiwa nae wahalingi ovipuka ngeevi vakwavo valinga, wapunga. Nthiki imwe andyimwiihana tukanwe nae okafe. Amphopila ati uli nokulongeswa Ombimbiliya n’Onombangi mba Siovaa. Anthyipululila-po ovipuka vimwe eli nokulongeswa, ovipuka vina, ame hineviive-ale, nkhele vala nali neetyi tyitiwa okokapela hineendeko-ale. Andyihimbika okweenda komaliongiyo Onombangi mba Siovaa, naame pahe andyilongeswa Ombimbiliya.

Ombimbiliya yankhwatesako okunoñgonoka ovipuka ovinyingi oviwa. Tyimwe nanoñgonoka okuti tuli ‘kononthiki mbahulilila.’ (2 Timotiu 3:1-5) Tupu nanoñgonoka okuti apa katutu Huku makamana-ko ava vokulinga ovivi, vana vokulinga oviwa avakakala-ko apeho pano pohi. (Oviimbo 37:29) Andyisuku umwe natyo tyokuyeka-po ovipuka ovivi, ndyikakale povanthu ovo.

Naame andyipopila omapanga ange otyili ty’Ombimbiliya ankho ndyikahi nokulongeswa. Vamwe avehetavela avandingi omukwele, mahi otyo atyahanthyoyesa. Andyityimono okuti nanyo mwene tyili-tyili hamapanga-ko-ale ange. Ndyihole tupu ovikunwa ovo vandingisisile. Apeho vakevelela vala tyasapalo notyalumingu opo vakanwe.

Avahakala vali omapanga ange, andyikala vala omapanga nava vafenda Siovaa. Okukala novanthu ovo tyankhwatesako unene mokonda ngwe ovanthu vehole Siovaa, velikwatesila valinge etyi ahanda. Otyo ndyilikwatesila umwe andyityivili okuyeka-po okunwa unene.

OVIWA NAMONA: Ndyipandula unene Siovaa, mokonda pahe hitei vali kokunwa opo ndyihambukwe. Hityii okuti ñgeno ndyilipi ine natwaileko vala nokulinga ovipuka vina. Pahetyino ame ndyili umwe nawa.

Ndyili-ale nokuundapa mo Mbetele yoko Eslovênia omanima epandu-vali. Ndyilinga tupu evi vitiwa ovievi, omokonda nanoñgonoka Siovaa oe ndyili nokufenda.