Okutauluka omutete

Ombimbiliya Ipilulula Omwenyo Wovanthu

Ombimbiliya Ipilulula Omwenyo Wovanthu

Omukai umwe ankho una onombongo, mahi ankho kesukile-ale na Huku. Mahi pahe wapopia okuti ukahi nawa. Omukwendye umwe wekulila vala mo katolika, mahi etyi anoñgonoka umwe nawa opi kwatuka ononkhia atundu-mo. Omukwendye umwe ankho walovola omwenyo, mahi pahe epanga lya Huku. Tanga onthele ei utale etyi tyakuatesako ovanthu ovo.

“Ankho Ndyilipula ‘Oityi Tueya Okulinga Kouye?’” — ROSALIND JOHN

  • ENIMA ATYITWA: 1963

  • OTYILONGO ATYITILWA: GRA-BRETANHA

  • EHIPULULO: EHAMBU MOVILINGA NAKALA NAVIO

OMUENYO WANGE KOHALE:

Ame natyitilwa mepunda-umbo lyo Croydon ko Londres. Onthwe twatyitwa etyive, ame ndyiwatano. Ovo tate ovo ko São Vicente, ko Caribe. Mee ankho uli mokapela kamwe katiwa metodista. Ankho ndyihanda umwe okunoñgonoka ovipuka ovinyingi, mahi ankho hesukile-ale nokunoñgonoka ine kouye kuna Omutungi. Tyina nkhele tuli monofelia ankho ndyikala vala petala limwe lili ponthele peumbo lietu nokutanga vala omikanda napola kosikola.

Etyi namana okutanga mosikola imwe, andyikatanga vali kosikola onkhwavo opo ndyikale omuhakuli. Ankho ndyihanda okukwatesako ovanthu, haunene umwe vana vehena apa vakwatelela, novilema, na vana vehena omaumbo, na vana veheli nokulongeswa mokonda yokuhena onombongo. Andyiovola ovilinga, tyilinga ovipuka andyimono umwe ovilinga vifeta umwe nawa, andyikala umwe no nombongo ononyingi. Pahe andyikala umwe novilinga viange mwene, vitei umwe ku ame. Ankho ndyiundapa vala no computador. Ame ankho ndyina ovipuka aviho ndyesukisa, pamwe onosimanu mbumwe ankho ndyenda kovilongo ovikwavo, andyikalala monondyuo mbukahi nawa, omu mwene ame nahanda, muna umwe ovipuka aviho. Ku ame otyipuka tyina ankho tyikahi nawa. Mahi no ngotyo nkhele ankho ndyisoka unene ku vana vehena apa vakwatelela.

OÑGENI OMBIMBILIYA YAPILULULA OMWENYO WANGE:

Nakala umwe omanima omanyingi nokulipula vala okuti: ‘Kouye tueya okulingako-tyi?’ Mahi ankho hiovola-vo mo Mbimbiliya opo ndyinoñgonoke ovipuka ovio. Ndyina ondenge yange umwe utiwa o Margaret, Ombangi ya Siovaa. Nthiki imwe mo 1999, aveya meumbo liange nepanga liae. Epanga liae anthehelela umwe nawa. Andyitavela okulongaiswa Ombimbiliya, mahi opo ndyikale Ombangi ya Siovaa pakalele ehimbwe, mokonda ankho ndyikala vali unene kovilinga.

Mo 2002, andyiilukila ko Inglaterra. Etyi nehika-ko, nkhele andyilongeswa vali, opo pahe ndyikale umwe ondotolo. Po kuli oko andyihimbika umwe okweenda komaliongiyo nomona wange. Namphila mosikola omo nalongeswa umwe ovipuka ovinyingi, mahi nanoñgonoka vala nawa opi kwatuka ononkhumbi, iya onalupi mambupu pweetyi nahimbika okulongeswa Ombimbiliya. Etyi natanga Mateusi 6:24, andyityimono okuti naina hipondola okukala omupika wovahona vevali. Hipondola okukala omupika wa Huku nomupika womalumono. Pahe okutuka umwe opo, ankho ndyina okusoka nawa oñgeni mandyilingi ovipuka.

Na ame ankho ndyenda komaliongiyo Onombangi mba Siovaa, pomuvo opo ankho velilongesa momukanda wokuati: Existe um Criador Que Se Importa com Você? a Andyihambukwa unene etyi nanoñgonoka okuti omutungi wetu Siovaa, oe vala meya okumanako ovipuka aviho ovivi vimonesa ovanthu ononkhumbi. Kosikola nalongesilwe okuti opo omunthu akale nehambu kesukisile-ale okunoñgonoka ine kouye kuna Omutungi, otyipuka otyo pehepano nokutyisoka vala tyinumanesa. Etyi pakala, andyiyekepo okulongeswa opo ndyityivile okulinga ovipuka mavipameka oupanga wange na Huku.

Otesitu imwe yankhwatesileko unene o Provérbios 3:5, 6, yokwati: “Yumba onthumbi mu Siovaa nomutima wove auho, uhapamene menoñgonoko liove muene. Landula etyi ekupopila monondyila mbove ambuho, opo aviukise onomphai mbove.” Okulilongesa Ombimbiliya, onoñgonoka umwe nawa Huku, katyeelekwa nomalumono. Etyi nanoñgonoka umwe nawa ovipuka oviwa Huku makalinga pano pohi, netyi Sesusi etulingila tyokunkhila umwe ononkhali mbetu na tuyovoke andyihambukwa unene. Mo 2003, mohanyi ya Abril andyilipakula ku Siovaa andyimbatisalwa. Okutuka umwe apa nambatisalwa andyilipolo ovipuka vimwe opo ndyifende vali nawa Siovaa.

OUWA PATYI NAPOLA-KO:

Hikumana oupanga ndyina na Siovaa notyipuka natyike. Ndyina ehambu nombembwa mokonda yokwanoñgonoka Siovaa. Tupu ndyina ehambu mokonda tufendela kumwe na vakwetu Huku yotyotyili Siovaa.

Okulilongesa Ombimbiliya nokwenda komaliongiyo tyikahi ngatyina uti omaande atwala ohunga. Pahe ndyipopila vakwetu ovipuka nelilongesa mo Mbimbiliya. Otyo pahe, otyo otyilinga tyange. Pahe ndyilongesa vakwetu ovipuka vena okulinga vakale nomwenyo ukahi nawa pehepano, komutwe wandyila avakakala mouye omupe. Mohanyi ya Junho yo 2008, andyikala omukokoli-ndyila, andyikala vali nehambu limwe enene. Pahe nanoñgonoka umwe oityi tweila kouye. Ndyipandula unene Siovaa mokonda yokwanoñgonoka otyipuka otyo.

“Etyi epanga liange anyima atyinkhalesa unene omapita.” — ROMAN IRNESBERGER

  • ENIMA ATYITWA: 1973

  • OTYILONGO ATYITILWA: ÁUSTRIA

  • EHIPULULO: ANKHO UTYIHOLE TYOKUYUMBA

OMUENYO WANGE KOHALE:

Ame natyitilwa ko Braunau, ko Áustria. Motyilongo omo muna ovanthu vamona, mukahi vala nawa. Ovo tate ankho ovo katolika, na ame omo nekulila.

Mo 1984 etyi ankho ndyina vala omanima 11, apamoneka otyipuka tyimwe tyandyihamene unene nahalimbwa. Nthiki imwe ankho tukahi nokuyumba ombola nepanga liange. Monthiki yatyo umwe omo, apumwa netuku-tuku anyimi. Etyi epanga liange anyima atyinkhalesa unene omapita. Namphila palambale omanima omanyingi apa epanga liange anyima, mahi nkhele ndyihole okulipula okuti: ‘Omunthu nga ankhia wenda napi?’

Etyi namana okulongeswa mosikola, pahe ankho otyilinga tyange okupangiya omalwisi. Ankho tuyumba ovipuka vimwe papakwa onombongo ononyingi, Mahi ame ankho ndyinale onombongo ononyingi, ankho hisukisale vali okukayumba opo ndyimone onombongo. Ankho ndyitehelela unene oviimbo vimwe ovivi. Tupu ankho ndyityihole tyokwenda kovipito. Mwene ankho ndyilinga vala etyi nahanda, ndyilinga vala ovipuka viasila. Mahi ngoti ankho pena etyi nakamba.

OÑGENI OMBIMBILIYA YAPILULULA OMWENYO WANGE:

Mo 1995, omukulu umwe Ombangi ya Siovaa eya meumbo lietu amphe omukanda umwe una epulo liokwati: Omunthu nga ankhia wenda napi? Mokonda nkhele ononkhia mbepanga liange ankho mbundyihama vala, andyitambula omukanda oo. Anahatange vala okapitulu ankho kapopia ononkhia, andyitange umwe omukanda watyo auho.

Ovipuka natangele momukanda una viakumbululile umwe epulo ankho ndyilipula liokwati: Omunthu nga ankhia wenda napi? Mahi nanoñgonoka-mo vali ovipuka ovikwavo. Mokonda ame ankho nekulila vala mo katolika, ankho ndyii umwe vala Sesusi. Mahi etyi nelilongesa umwe nawa-nawa Ombimbiliya andyinoñgonoka Siovaa Huku Tate ya Sesusi, andyikala umwe epanga liae. Etyi nanoñgonoka okuti Siovaa wesuka nonthwe, uhanda umwe tumunoñgonoke nawa atyinkhalesa nawa. (Mateusi 7:7-11) Tupu etyi nanoñgonoka okuti Siovaa apeho ufuisapo etyi apopia, atyinkhwatesako okuyumba vali onthumbi movipuka viapopiwa mo Mbimbiliya. Ovipuka ovio aviho, ovio viapameka onthumbi yange mu Huku.

Namona okuti Onombangi mba Siovaa ovo vala vakwatesako ovanthu okunoñgonoka Ombimbiliya. Ono tesitu ambuho ankho ndyivasa momikanda vyo Nombangi mba Siovaa, ndyimbutala mo Mbimbiliya yange yokatolika. Tyina ndyililongesa vali nawa Ombimbiliya ndyityimona umwe nawa okuti navasa otyili.

Etyi nelilongesa Ombimbiliya andyimono okuti Siovaa uhanda ndyilinge etyi ahanda. Omukanda Ova Efesu 4:22-24, wankhwatesako okutala okuti nesukisa okulipola ‘ontheto onkhulu yelikuata nonkhalelo ankho ndyikahi kohale’, andyilivaleka “ontheto omphe yalingwa ngetyi Huku ahanda.” Etyi nanoñgonoka otesitu oyo, andyiyekepo ovipuka ovivi ankho ndyilinga. Tupu mokonda ovipuka vina ankho ndyiyumba vikalesa nelungavi, andyiviyeke-po. (1 Ova Kolindu 6:9, 10) Nayekelepo omapanga ange, andyiovola omapanga omakwavo opo ndyityivile umwe okuyekapo ovipuka ovivi.

Okuyekapo ovipuka ovivi tyempwilisile unene. Mahi etyi pahe nahimbika okweenda komaliongiyo o Nombangi mba Siovaa andyivasi-ko omapanga ekahi nawa. Tupu nelilongesile umwe unene Ombimbiliya. Ovipuka ovio nalingile viankhwatesileko unene, andyiyekepo okutehelela oviimbo vina ankho ndyihole, novikutu vimwe ankho ndyivala vihekahi nawa andyiviyumbuhi. Etyi tyati mo 1995, andyimbatisalwa.

OUWA PATYI NAPOLA-KO:

Pahepano hesukile vali unene nomalumono. Pana ankho hisete okunumana, mahi pahe ndyikahi nawa, hinumana vali liwa. Kohale ankho ndyisuka unene netyi matyikamoneka komutwe wandyila, ankho ndyisoka unene kovokwankhia, ankho ndyilipula okuti, ‘Omunthu nga ankhia wenda napi?’ Mahi pahe hisuku vali natyo.

Pahe na ame ndyifenda Huku, ndyili mombunga ya Siovaa. Ovanthu va Huku ngavakala-kala novitateka kavayekepo Huku yavo. Ndyikwatesako vakwetu, hipeselela vali omuvo wange movipuka viahasilivila.

“Pahe ndyityii okuti ouye maukala nawa.” — IAN KING

  • ENIMA ATYITWA: 1963

  • OTYILONGO ATYITILWA: INGLATERRA

  • EHIPULULO: ANKHO NALOVOLA OMWENYO WANGE

OMUENYO WANGE KOHALE:

Natyitilwa ko Inglaterra, mahi etyi ndyina omanima 7, ovo tate availukila ko Austrália. Eumbo lietu ankho likala mepunda-umbo litiwa Gold Coast, ko Estado de Queensland. Onthwe ankho katuvahona, mahi apeho ankho tuna umwe etyi twesukisa.

Namphila ankho tuna umwe atyiho, tuna onombongo ononyingi, mahi ankho ndyitupu-ale ehambu. Ankho nalovola omwenyo wange. Ankho ndyitupu-ale oupanga omuwa na tate mokonda unwa vala unene, nga anwa ankho uveta vala mee umutekula vala onya. Pahe etyi nanoñgonoka ovipuka alingilwe etyi efwalali lyo ko Malásia andyiti naina omo umwe.

Pomuvo nahimbika okunwa nkhele ankho ndyili vala nokulongeswa kosikola. Etyi ndyina omanima 16, kosikola yatyo andyitundu-ko umwe, andyiundapa movilinga vyo melunga. Andyihimbika okupwena nokunwa unene, ononthiki ambuho ankho ndyikolwa vala.

Pahe etyi ndyina omanima 20, nokuti vala kouye kuna Huku ankho hityitavela. Ankho ndyiti: ‘ine Kouye kuna umwe Huku, opo oityi ovanthu vamonena onkhumbi? Oityi vankhila?’ Atee pamwe ankho ndyihoneka okuti Huku oe utumonesa ononkhumbi, ankho oe umwe ndyivela onombei.

Etyi natuukisa omanima 23, ovilinga viange andyiviyeke-po. Pahe ankho ndyiti vala andyiundapa apa kapii, andyiundapa apa, andyikala umwe enima tyienda-enda vala. Mahi natyo vala ankho tyitupu-ale, mwene ankho ndyitupu-ale etyi ndyihanda-vo okulinga. Ankho ndyina eumbo, ndyina ovilinga vikahi nawa, mahi ku ame tyina, ankho katyisilivila-le. Otyipuka mwene ankho tyinkhalesa umwe nawa, okunwa vala, nokutehela oviimbo.

Ndyihinangela onthiki imwe ankho ndyili umwe nokusoka okuti, ñgeno ndyilinga-vo otyipuka tyimwe matyinkhalesa-vo nawa. Nthiki imwe natangele-ale omukanda ankho upopia ononkhumbi ovanthu vamonesilwe ko Polônia. Mahi etyi nthiki imwe napita-ko andyitale umwe nawa apa ankho vamonesilwa ononkhumbi, otyipuka tyina atyinkhalesa omapita. Ankho hityii oityi ovanthu vamonesila vakwavo ononkhumbi ngatyina. Andyienda-enda motyipembe muna atyiho tyilila, otyo ndyilipula vala okuti: ‘Ñga omokonda yatyi?’

OÑGENI OMBIMBILIYA YAPILULULA OMWENYO WANGE:

Menima lyo 1993, etyi natunda kumwe naile, andyihimbika umwe okutanga Ombimbiliya ndyivase etyi ankho ndyilipula. Etyi pakala ovakulu ñgaa vevali Onombangi mba Siovaa aveya meumbo liange, avankhongo ndyende kotyonge tyimwe mavalingi. Andyitavela.

Motyipembe mwalingililwe otyonge otyo, nthiki imwe nailemo-ale nakatalele ovanthu mavasane ombola. Onombangi mba Siovaa velikalela unene novanthu vana vokusana ombola. Vena onondunge, vavala nawa, ovana vatyo vahiliya vala nawa. Soka ankho ovanyingi-mo umwe, mahi tyina vati pokulia nii vala pohi kuvasipo otyinyanya, kutiale palilwa. Ankho tyina ndyivetala ñgaa, vahambukwa vala nawa vena ombembwa. Okupopia umwe otyili, ame hihinangela etyi tyapopilwe motyonge muna, ndyihinangela-ko vala etyi ankho tyikahi ovanthu vatyo.

Etyi natunda-ko, andyisoko unene kweetyi tyihole okupopia tyepwa tyange. Ankho utyihole tyokutanga Ombimbiliya nokulilongesa evi vilingwa movikapela. Wamphopilile okuti elongeso liotyotyili litalelwa kovipuka vilingwa-mo. (Mateusi 7:15-20) Pahe andyisoko andyiti, ‘otyipuka Onombangi mba Siovaa vekahi, tyafwa ovo umwe veli melongeso liotyotyili.’ Onthiki oyo, oyo umwe namona okuti mwaina, nthiki imwe ouye maukala nawa.

Ovakulu ovo Onombangi mba Siovaa avakondoka vali. Avamphulu ine ndyihanda okulongeswa Ombimbiliya, andyiti ndyihanda. Pahe andyihimbika umwe okweenda komaliongiyo.

Okulilongesa Ombimbiliya tyankhwatesako unene, pahe hisoko vali okuti Huku oe utumonesa ononkhumbi, naina tyina tumona ononkhumbi nae tyimwihama unene. Kahande okutala ovipuka ovivi ovanthu valinga. (Gênesis 6:6; Salmo 78:40, 41) Andyiti okutuka umwe hono hilinga-linga vali natyike matyinumanesa Huku. (Provérbios 27:11) Mokonda ankho nahanda umwe vala okulinga etyi matyihambukiswa Huku, andyiyekepo okupwena, nokunwa unene, novipuka ovikwavo ovivi ankho ndyilinga. Mohanyi ya Março yo 1994 andyimbatisalwa.

OUWA PATYI NAPOLA-KO:

Pahe ndyikahi nawa, ndyina ehambu. Tyina naponwa natyina ndyina ovitateka hesukisa vali okunwa opo ndyivilimbwe, ‘ndyivipakula vala ku Siovaa.’ — Salmo 55:22.

Apa twelinepa na Karen penale omanima 10. Karen una omona umwe omuwa utiwa o Nella. Atuho vetatu tukwatesako vakwetu okunoñgonoka Huku yetu Siovaa. Pahe ndyikahi nawa.

a Walingwa no Nombangi mba Siovaa.