Okutauluka omutete

Mandyilingi Ñgeni Ndyikale Nomapanga Omawa?

Mandyilingi Ñgeni Ndyikale Nomapanga Omawa?

OKAPITULU 8

Mandyilingi Ñgeni Ndyikale Nomapanga Omawa?

Omukwendye umwe utiwa o Brittany, wati: “Tyina nanumana ndyihanda ñgeno pena ou ndyityipopila. Tyina naihamenwa ndyihanda ñgeno pena-vo ou unkhengelela. Tyina nahambukwa ndyihanda ñgeno pena ou tutomphola nae. Pala ame, omapanga esukisa umwe unene.”

Ovakulu vehole okupopia okuti ovana vahanda ovana vakwavo pala vanyane, mahi ovakwendye vesukisa omapanga. Okukala epanga lyo munthu nokunyana vala nae tyelikalela.

Okunyana nomunthu opala vala wahakale awike.

Mahi epanga omunthu una ulinga ovipuka nove uhole.

Ombimbiliya yapopia okuti: “Epanga liotyotyili oyouna umwe ukuhole omuvo auho, Ulinga umwe ondenge yove, omukulu wove, putyina una ovitateka”. (Provérbios 17:17) Otesitu oyo kaipopi omapanga ana ukala nao tyina umona, ipopia oupanga wapama vali.!

Otyili: Tyina ukula uhanda omapanga ekahi ñga:

1. Ena onondunge

2. Alinga ovipuka uhole

3. Ekukwatesako okukala no nondunge

Epulo: Opi movasi omapanga ena umwe ovituwa ngevi twapopia peulu apa? Tutalei.

Tyotete: Ena onondunge

Etyi una okunoñgonoka. Haveho vahanda okukala omapanga ove tyitavela umwe mukale omapanga. Ombimbiliya yapopia okuti: “Kuna omapanga amwe ahanda vala okunyona vakwavo.” (Provérbios 18:24) Etyi Ombimbiliya yapopia apa otyili umwe. Nkhele soka: ‘Ove kunekale “nepanga” limwe lihanda vala tyove? Lipopia vala omatutu? likutendeleya vala netyi wahalingile-ale? Likwaamba vala?’ Ovipuka ovio pamwe ovio vitulingisisa umwe atuhetyivili vali okuyumba onthumbi momapanga etu. a Etyi tuhanda hakukala vala nomapanga omanyingi, mahi tuhanda okukala nomapanga ena onondunge.

Etyi una okulinga. Kala nomapanga ena onondunge alinga ovipuka uhanda-vo okuhetekela.

“Omufikwena umwe utiwa o Yvette, una omanima 17, wati: Ovanthu aveho vapopia nawa epanga liange utiwa o Fiona. Na ame nahanda okukala ngae, nahanda ovanthu vamphopie-vo nawa.”

Linga ñga.

1. Tanga Ova Galata 5:22, 23

2. Lipula okuti: ‘Omapanga ange alinga etyi tyapopiwa mo tesitu ei?’

3. Honeka omanyina omapanga ove. Ohoneka ovipuka uhole kuvo.

Enyina

․․․․․

Ovipuka uhole

․․․․․

Etyi una okutala nawa: Ine uhinangela vala ovipuka ovivi valinga, tyilekesa okuti omapanga oo kaekahi nawa, wesukisa okuovola omakwavo!

Tyavali: Alinga ovipuka uhole

Etyi una okunoñgonoka. Ine tyina uti pokukoya omapanga ulumbana vala, kumavasi omapanga omawa. Ombimbiliya yati: “Una ulinga oupanga novityova nae makala otyova.” (Provérbios 13:20) Ondaka yapopiwa apa okuti “ovityova” kaipopi ovanthu vana vokuhevili okulinga nawa ovipuka ine ovahima. Mahi ipopia vana vehena onondunge, vana vatena omitwe. Ovanthu ovo, havoko uhanda vakale omapanga ove!

Etyi una okulinga. Koya olie makala epanga liove, wahakale vala epanga liovanthu aveho. (Salmo 26:4) Otyo katyilekesa okuti una okapungulula. Mahi tyilekesa okuti wii “okuelikalela kukahi pokati komuviuki nondingavivi, no pokati ka una uumbila Huku na una uhemuumbila”. — Malaquias 3:18.

Christopher una omanima 13, wati: “Ndyipandula unene ovo tate vankhwatesileko okuvasa omapanga ekahi nawa, ehole Huku.”

Kumbulula omapulo aa:

Tyina ndyina omapanga ange ndyikala notyiho tyokuti hamwe mavankhuluminya okulinga ovipuka ovivi?

□ Yoo

□ Au

Ndyina owoma wokulekesa omapanga ange kovo tate mokonda ine vevemona mavamphopi?

□ Yoo

□ Au

Etyi una okutala nawa: Ine wakumbulula okuti “yoo” omapulo aa, opo naina ovola vali omapanga ekahi nawa maekukwatesako okukala epanga lya Huku.

Tyatatu: Ekukwatesako okukala no nondunge

Etyi una okunoñgonoka. Ombimbiliya yati: “Omapanga omavi anyona ovituwa oviwa.” (1 Ova Kolindu 15:33) Omufikwena umwe utiwa o Lauren wati: “Ava tulongeswa navo kosikola ankho kavahande ndyikale epanga liavo, mokonda hilingi ovipuka valinga. Mokonda pahe ankho ndyikala vala andyike, andyihimbika okulinga ovipuka valinga, opo ndyikale umwe vala epanga liavo.” Lauren wamona okuti tyina omunthu alinga vala ovipuka pala okuhambukiswa vakwavo, ukala ngatyina omamanya owela. omunthu mayumbu oe utyii opi meepake naapa malupulila. Mahi onthwe hatyoko tuhanda okulingwa ngotyo!

Etyi una okulinga. Yekapo omapanga ana ahanda vala ulinge ovipuka vahanda. Ine weeyeka-po tyipondola mokala nomapanga ehehi, okukala nomapanga ehehi mahi ena onondunge hahe vali tyipona okukala nomapanga omanyingi ekahi omapita. — Ova Loma 12:2.

Jason, una omanima 21, wati: “Epanga liange Clint, ukahi nawa una onondunge, unkhwatesako umwe unene.”

Lipula Okuti:

‘Okuti ndyilinga umwe vala ovipuka ovivi opo ndyihambukiswe omapanga ange?’

□ Yoo

□ Au

‘Apa ndyihole okwenda okuti ndyendapo vala mokonda yomapanga ange?’

□ Yoo

□ Au

Etyi una okutala nawa: Ine wakumbulula okuti “yoo” omapulo aa, opo popia novo tate yove vekukwateeko okutaindya omapanga omakwavo, okuti hatyo, opopi nomunthu umwe omukulu weete okuti mekukwatesako. Okuti umbangi ya Siovaa, opo upondola okukapopia nomukulu wewaneno ekukwateseko okutaindya omapanga maekukwatesako okupameka oupanga wove na Huku.

TANGA VALI MO VOLUME 2, OKAPITULU 9

ETYI TYILI MOKAPITULU KALANDULAKO

Ine una epanga liokuhongiliya okulinga etyi tyapenga oo hamwe ove usoka okulinga etyi tyapenga, okapitulu makalandulako makekukwatesako.

[Okatoi]

a Tutyii okuti atuho tupengesa (Ova Loma 3:23) Naina, ine epanga liove limwe lilinga tyimwe tyekwihama, mahi ekuiiti otyiponyo, mweevela. Mokonda Ombimbiliya yati: “Wokuna ohole apeho uhanda okuevela vakuavo.” — 1 Petulu 4:8.

OTESITU OMU YAPOLWA

“Kuna epanga enene lipona vali una mulikwai nae.” Provérbios 18:24.

HETEKELA ETYI

Ine ulinga etyi tyaviuka vana vahanda okulinga ngoove mavahande okukala epanga liove, amukala umwe omapanga omanene!

OKUTI OVE INKHA UTYII-ALE . . . ?

Huku utupu okapungulula, mahi ngwe utala nawa olie metavela opo ‘akala mondywo yae.’ — Salmos 15:1-5.

SOKA ETYI UPONDOLA OKULINGA!

Opo ndyivase omapanga ekahi nawa ndyina ․․․․․

Ovanthu vamwe ovakulu ame nahanda okunoñgonoka tyati umwe ․․․․․

Oityi ame nahanda okupula kovo tate tyayemba ko ․․․․․

OITYI OVE USOKA?

● Ovituwa patyi ove uhole vali kepanga, omokonda yatyi?

● Oityi Wesukisa okulinga opo ukale epanga likahi nawa?

[Onondaka Mbavilapo]

Etyi ovo tate vamphopila ndyiyekepo omapanga ange, ankho hahandele, mokonda kwame omapanga ange ekahi vala nawa. Mahi etyi netavela pahe andyikala nomapanga ekahi vali nawa ku ana nayekapo. — Tyapopiwa na Cole.

[Okakasa]

Hetekela okulinga ñgaa

Popila ovo ho etyi omapanga ove ekahi. Vepula oepi ankho omapanga avo pweetyi ankho ovakwendye. Okuti velivela mokonda yomapanga oo vakalele nao? Ine velivela, omokonda yatyi? Vepula oityi ove una okulinga opo wahawile motyitateka ngoo tyavo.

Lekesa omapanga ove kovo ho. Ine kuhande okulekesa omapanga ove kovo ho lipula okuti , Omokonda Yatyi Nahahandela?’ Okuti vena ovipuka vimwe valinga ovo ho vahahande ? Ine otyo valinga, ove wesukisa okutala nawa olie makala epanga liove.

Tehelela nawa tyina vakwenyi. Lekesa okuti usuka nomapanga ove.’ — Ova Filipu 2:4.

Evela vakwenyi. Wahakevela vakwenyi vaviukise. “Mokonda onthue atuho ovikando ovinyingi tulinga oviponyo.” — Tiaku 3:2.

Wahakale notyitilisa. Otyo katyilekesa vala okuti tuna okulikakatela. Omapanga omanene apeho elikwatesako. — Eclesiastes 4:9, 10.

[Olutalatu]

Tyina omunthu alinga vala ovipuka pala okuhambukiswa vakwavo, ukala ngatyina omamanya owela. Omunthu mayumbu oe utyii opi meepake naapa malupulila.