Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Oityi Mandyilingi Ndyikale Epanga Lya Huku?

Oityi Mandyilingi Ndyikale Epanga Lya Huku?

OKAPITULO 35

Oityi Mandyilingi Ndyikale Epanga Lya Huku?

Jeremias wali notyitateka tyimwe otyinene, ati nalingile nelikuatehilile ndyikale epanga lya Huku. Wati: “Puetyi ankho ndyina omanima 12, tate etusipo atutundu-mo meumbo, atusala vala na mee. Nthiki imwe kongulohi, andyilikuambela ku Siovaa, andyimuiti akondole tate meumbo.”

Otyipuka tyina nokweihamenwa, akwate Ombimbiliya eitange. Mokutanga omo, avasi-mo omukanda wa Salmo 10:14 wati: “Vokwehulilwa ukelipopia ku ove. Ove wokukwatesako omapongo.” Jeremias wati: “Onondaka ombo ambumphameka. Ankho o Siovaa uli nokumphopila okuti: ‘Tula omutima mona wange, mankhukuatesako, ame Tate yove.’ Kutupu he yovana ukahi nga Siovaa.”

HAMWE nkhele kuneka-le novitateka ngo vya Jeremias, mahi no ngotyo Siovaa wahanda ove ulinge epanga liae. Ondaka yae Ombimbiliya yati: “Fuenei ku Huku, nae mafuene ku onwe.” (Tiaku 4:8) Nkhele soka vala ku etyi onondaka ombo mbahanda okupopia. Namphila Siovaa kamonwa komaiho, omukulu unene, mahi wahanda ove ulinge epanga liae. Otyo katyihuvisa?

Mahi okulinga epanga lya Huku tyesukisa okulikuatehila. Tyikahi ngokutwika omuti. Ine watwika omuti, opo ukule, una okuutila-tila omaande. Noupanga wetu na Huku otyo ukahi ngotyo. Oityi una okulinga opo oupanga wenyi na Huku ukule ngomuti?

Una Okulilongesa Ombimbiliya

Omapanga vena okutomphola. Naina opo ulinge epanga lya Huku, no ove una okutomphola nae. Opo utehelele etyi epanga liove Siovaa mekupopila, una okutanga Ombimbiliya. — Salmo 1:2, 3.

Vamwe tyina vasoka umwe okutanga, vaponwa. Vamwe vetyihole tyokutala o televisau, nokutomphola na vakuavo, nokulinga ovipuka ovikwavo. Mahi ine wahanda umwe okukala epanga lya Huku, una okutanga Ondaka yae utehelele etyi mekupopila.

Ine tyokutanga kutyihande, wahalinge otyiho. Tyokutanga Ombimbiliya katyiponeswa-le, matyikuhivilwa-po umwe no ove ohande okutanga Ombimbiliya namphila ankho wehetyihande. Otyipuka tyo tete una okulinga, okusoka oola motanga-tanga. Omuhikuena umwe utiwa o Lais wati: “Ame ndyina umwe oola ndyitanga Ombimbiliya. Ndyiitanga ononthiki ambuho tyina ndyipinduka-po.” Omuhikuena omukuavo una omanima 15, utiwa o Maliya, wati: “Ame ndyitanga Ombimbiliya ononthiki ambuho kounthiki tyina nehenelangale-po.”

Otyipuka tyimwe matyikukuatesako okuhimbika okutanga Ombimbiliya, tyili apa pokuati:  “Ovola Okunoñgonoka Nawa Etyi Uli Nokutanga.” Pahe honeka oola motanga-tanga Ombimbiliya ononthiki ambuho. Upondola okupanga okutanga vala mono minutu 30.

․․․․․

Mahi okusoka vala oola motanga-tanga Ombimbiliya katyituuka. Pokutanga motyimono okuti ovipuka vimwe vili mo Mbimbiliya, kaviapepukile okuvinoñgonoka. Hamwe haa kumbi mopopi etyi tyapopia Jezreel, una omanima 11, wati: “Ovipuka vimwe vili mo Mbimbiliya vipuiya okuvinoñgonoka, nkhele vimwe viponeswa.” Ine pokutanga uvasa ononthele ngo ombo, wahaponwe. Tyimwe matyikukuatesako okuahasoyo, okuhinangela okuti tyina uli nokutanga Ombimbiliya, ngotyo uli nokutehelela epanga liove enene Siovaa Huku. Okutanga Ombimbiliya oipande, muene tyitei vala ku ove, kononkhono molingi!

Likuambela

Tyina tulikuambela, ngotyo tuli nokupopia na Huku. Nkhele soka vala: Ove upondola okulikuambela ku Siovaa Huku oola muene wahanda, tyilinge komutenya, tyilinge kounthiki. Siovaa wahanda okutehelela etyi wahanda okumupopila, apeho mekwivi, kamapopi okuti nkhele nakwata omapita. Otyo Ombimbiliya yatila: “Mu kese tyipuka likuambelei, amulivondela ku Huku kumwe nokupandula, amunoñgonokesa Huku etyi muiita.” — Ova Filipu 4:6.

Onondaka mbo tesitu oyo mbulekesa okuti una ovipuka ovinyingi upondola okupopila Siovaa. Upondola okumupopila ovipuka aviho vikulingisa otyiho, ovitateka una-vyo. Upondola okumupandula etyi ekulingila. Tyina omapanga ove ekulingila-ko otyipuka tyimwe otyiwa, uhole okuvepandula, ine hatyo? Opo tupu pandula Siovaa. Petupu omunthu wekulingila-ko vali ovipuka ovinyingi oviwa tyipona Siovaa. — Salmo 106:1.

Apa honeka-po vimwe wahanda okupandula Siovaa.

․․․․․

Pamwe ukala notyitateka atyikulingisa unene otyiho, etyi motyilingi utupu. Tyina otyo tyameyapo, hinangela onondaka mbuli mo Salmo 55:22 mbati: “Pakula omulemo wove ku Siovaa, ngwe mekukuatesako. Kamayeke omunthu wokulinga oviwa atoke.”

Apa honeka-po vimwe viekutokotesa omutwe wahanda okupopila Siovaa.

․․․․․

Tyina Huku Ekukuatesako

Tyina tumapanga a Siovaa, tuna otyipuka tyimwe tuna okuhinangela apeho. Daviti wati: “Makelei mutale okuti Siovaa ukahi nawa.” (Salmo 34:8) Daviti wahoneka omukanda wa Salmo 34 konyima yetyi alambela movitateka vimwe ovinene. Ohamba Saulu ankho wahanda okumuipaa. Etyi Daviti etyimona ñgaa, akahateka. Mahi pahe waile-pi? Mokonda Saulu ankho una-tyo umwe tyokumuovola emuipae, Daviti aende kotyilongo tyova Filisiteu. Mahi ngwe soka ova Filisiteu ankho kavalila tyilindo tyike nova Isilayeli. Etyi ehika oko, amono okuti ova Filisiteu navo ankho vahanda okumuipaa. Pahe elilingisa ngoti wavela komutwe, ngwe avasoko okuti otyova, avemuyeke vala ngotyo. — 1 Samuel 21:10-15.

Daviti ankho upondola okulimphanda, asoko okuti wetyivila kononkhono mbae muene. Mahi hatyo-ko alingile. Wapandulile unene Siovaa etyi emukuatesako ahaipawa. Mo Salmo 34:4 ngwe wati: “Andyiiti ku Siovaa, ngwe ankhumbulula, ampholo umwe ovipuka aviho vinthilisa owoma.” Mokutala Daviti wapumphamene umwe pohi, asoko otyipuka Siovaa emukuatesileko. Etyi etyisoka umwe nawa, apopila vakuavo ‘vamakele vatale okuti Siovaa ukahi nawa.’

Pahe no ove soka kotyipuka tyimwe wamuene, oti umwe otyipuka etyi, o Siovaa umwe vala wankhuatesako. Ine pahetyino ñgaa wahinangela vimwe Siovaa ekulingila, vihoneka pombuelo apa. Kuesukisile okusoka kotyipuka tyimwe otyinene, soka umwe vala ku evi Siovaa ehole okukulingila ononthiki ambuho, vikahi ngoti kavisilivila-le.

․․․․․

Hamwe ovoho vekulongesa Ombimbiliya. Otyo otyipuka tyikahi nawa, valinga ovilinga! Mahi no ove muene una okulikuatehila ulinge epanga lya Huku. Ine tyina ulitala ñgaa ngoti kamumapanga-ko na Huku, linga etyi watanga mokapitulu aka uhimbike okukala epanga lya Huku. Tutyii okuti Siovaa memukuatesako mononkhono molingi mokonda Ombimbiliya yati: “Tualeiko okuita, mamupewa; tualeiko okuovola, mamuvasi; tualeiko okutotola mamuikulwa.” — Mateusi 7:7.

OMUKANDA 1, MOKAPITULU 38 NO 39, NAO UTYIPOPIA

ETYI TYILI MOKAPITULU MAKALANDULAKO

Okuti pamwe tyikupuiya okupopila vakwenyi evi viayemba ku Huku? Tala etyi upondola okulinga utyivile okupopila vakwenyi etyi utavela.

OTESITU OMU YAPOLWA

“Vena ehambu ovo vana vetyii okuti vesukisa okuhongolelwa na Huku.” Mateusi 5:3.

LINGA NGETYI

Ine ononthiki ambuho utanga omafolia ekuana, motyivili okutanga Ombimbiliya aiho menima like vala.

OKUTI ANKHO UTYII-ALE . . . ?

Otyipuka etyi uli nokulinga, okutanga omukanda ou, nokukumbulula omapulo atyo, tyilekesa okuti Siovaa ukuhole,  wahanda ulinge epanga liae. — Suau 6:44

ETYI UPONDOLA OKULINGA!

Opo ndyinoñgonoke nawa Ombimbiliya tyina ndyiitanga ․․․․․

Opo ndyilikuambele apeho ․․․․․

Etyi mandyikapula kovo tate ․․․․․

OITYI USOKA?

● Oityi ndyipondola okulinga ndyihambukilwe okutanga Ombimbiliya?

● Oityi Siovaa esukila nokutehelela etyi ovanthu vena onkhali vahanda okumupopila?

● Oityi upondola okulinga opo tyina ulikuambela opopi umwe etyi tyili komutima?

[Onondaka Mbavilapo]

“Puetyi ndyimona, pokulikuambela ankho ndyiwana-wana umwe vala otyipuka tyike. Mahi pehepano tyina ndyiti pokulikuambela, ndyipopila Siovaa ovipuka oviwa, novipuka nahahandele mokueenda kuonthiki. Mokonda ononthiki kambelifwile, tyati umwe hono wamona etyi, muhuka omono vali otyikwavo, apeho ndyina ovipuka ovipe ndyipopila Siovaa.’’ — Eva

[Okakasa/​Olutalatu]

Ovola okunoñgonoka nawa etyi uli nokutanga

  1. Holovona omunthu umwe wapopiwa mo Mbimbiliya wahanda okunoñgonoka nawa evi alingaile. Likuambela oiti Siovaa ekukuateseko okunoñgonoka etyi motange.

2. Tanga okulipulukwa. Wahatange vala okukulumiya umane liwa. Tyina utanga, otyo usoka ku etyi uli nokutanga. Ovola okusoka etyi ovanthu ankho veli nokulinga, netyi ankho veli nokupopia, nominiko ankho veivite, nokulia ankho veli nokulia. Linga umwe ngatyina no ove ankho opo uli.

3. Talama osoko ku etyi uli nokutanga. Tyina utanga, otyo ulilinga omapulo aa:

● Otyipuka etyi, oityi Siovaa etyipakela mo Mbimbiliya?

● Ovanthu patyi vapopiwa apa ndyipondola okuhetekela, ovalie nahapondola okuhetekela?

● Etyi natanga, tyandongesa-tyi?

● Etyi natanga tyandongesa okuti Siovaa ukahi ñgeni? Etyi natanga tyandongesa okuti Siovaa ulinga ñgeni ovipuka?

4. Likuambela ku Siovaa. Nga wamana okutanga, popila Siovaa etyi welilongesa. Mupopila oñgeni wahanda okulinga etyi watanga. Apeho pandula Siovaa etyi ekuavela Ombimbiliya, Ondaka yae Ikola.

[Olutalatu]

“Ondaka ya Huku otyimimi tyonomphai mbange, otyimimi tyondyila yange.” — Salmo 119:105.

[Okakasa/Olutalatu]

Tete linga ovipuka viesukisa vali

Okuti pamwe utupu omuvo wokulikuambela nokulilongesa Ombimbiliya? Opo una okutala nawa evi ulinga ine vili nokukupola omuvo.

Hetekela okulinga ñgaa: Kwata ombaliti opake-mo omamanya. Pahe mombaliti omo otyokela-mo eheke atee umwe iyula. Motale okuti aviho vivali, omamanya neheke, vifwa-mo vala nawa.

Ombaliti yuyula otyihetekela vali, mahi pahe opake-mo eheke tete. Momono okuti omamaya kamaafu-mo aeho.

Oityi tuhanda apa? Ombimbiliya yati tuna ‘okutala nawa ovipuka viesukisa vali.’ (Ova Filipu 1:10) Ine ulinga tete ovipuka viehena-le etyi vikupa, molingi vala ngoti utupu-ale omuvo wokulinga ovipuka viesukisa vali, vipameka oupanga wove na Huku. Mahi ine ulinga tete ovipuka viesukisa vali, evi viayemba kefendelo lietu, nkhele makuhupu omuvo wokulinga ovipuka ovikwavo. Tyitei umwe vala ku etyi upaka tete mombaliti yove!

[Olutalatu]

Opo omuti ukule, una okuutila-tila omaande, tupu otyo una okulinga noupanga wove na Huku.