Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 20

Ondaka ya Huku ‘Aitwalako Okukula’ Naapa Umwe Ina Onondyale

Ondaka ya Huku ‘Aitwalako Okukula’ Naapa Umwe Ina Onondyale

Ovo Apolu na Paulu vaundapele unene vaivise oviwa ovipe

Okapitulu aka kapolwa momukanda Ovilinga 18:23–19:41

1, 2. (a) Otyitateka patyi ovo Paulu nomundyila yae vakalele natyo pokuli mo Efesu? (b) Oityi okapitulu aka makapopi?

 MOMATAPALO o Efesu mwiivalela ovanthu vaywela, vekahi nokutyama-tyama. Muna ovanthu vamwe ovanyingi vahangayala. Ovanthu ovo avakwate ovomundyila vevali ya Paulu, tyokwahanda umwe okuveveta. Ovanthu ovanyingi vokuli popalasa avai nomotyila, omu ovanthu vanyanena, avahonyo novanthu vana ovanyingi-nyingi ankho vekahi nokuyaya. Motyila tyatyo omo, ankho mufwa umwe ovanthu vakalamba po 25.000. Ovanyingi veli motyila omo, ankho kavetyii oityi tyahangayalesa ovanthu. Mahi ankho vasoka okuti ondywo yavo yokufendela notyikahuku tyavo tyitiwa o Aletemisi maviteywapo. Ankho vekahi nokuliyavela otyo vati: “Aletemisi yova Efesu Omunene!” — Ovil. 19:34.

2 Apa tutyimona umwe nawa okuti Satanasi oe waeta onondyaya ombo mepunda-umbo opo ovanthu vahatehelele oviwa ovipe Viouhamba. Onondyaya ngoombo hambo vala Satanasi aundapa nambo opo atyike ovanthu veheive oviwa ovipe. Mokapitulu aka, matulilongesa ovipuka Satanasi alinga opo atyike ovilinga viokwivisa, nokweta onondyaya pokati kovanthu va Huku opo velitipauke. Otyipuka otyiwa vali matutale okuti Satanasi ovipuka alinga opo atyike ovanthu va Huku kaviende-ale nawa, mokonda “ondaka ya Siovaa aimono ononkhono otyo iya, otyo ikula.” (Ovil. 19:20) Oityi tyakwatesileko ovalongwa va Sesusi avatwalako novilinga viavo? Tyevekwatesileko otyetyi umwe noonthwe hono tyiya nokutukwatesako. Onthwe tutyivila umwe vala okutwalako novilinga viokwivisa mokonda Siovaa oe ukahi nokutukwatesako. Mahi namphila Siovaa oe ukahi nokutukwatesako, noonthwe tuna-vo tyimwe tuna okulinga. Ononkhono mba Siovaa ombo mbutukwatesako atukala novituwa oviwa movilinga viokwivisa. Tete matulilongesa etyi tyalingaile Apolu.

“Ankho . . . Upopia Umwe Tyokwii Ovihonekwa” (Ovilinga 18:24-28)

3, 4. Oityi ovo Akila na Pilisila vamona etyi Apolu ankho eli nokupopia, ya oityi valingile?

3 Etyi Paulu moungendi wae wa tatu ekahi nokweenda noko Efesu, Apolu ankho oko eli-ale. Apolu ankho omu Sundaa ukala mepunda-umbo limwe liankhimana liomo Isitu litiwa Alesandiliya. Apolu ankho omunthu ukahi nawa. Ankho upopia umwe nawa. Apolu tupu ankho ‘wii umwe nawa Ovihonekwa.’ Ankho “watokota mopamphepo.” Apolu ankho ulongesila ova Sundaa mondywo yokufendela tyehena owoma. — Ovil. 18:24, 25.

4 Tyina Apolu ankho ekahi nokulongesila mondywo yokufendela, ovo Akila na Pilisila ankho opo veli. Etyi vemwiiva ukahi nokulongesa “otyili tyayemba ku Sesusi,” avahambukwa unene. Etyi apopia otyo umwe. Mahi ovo Akila na Pilisila avamono okuti Apolu ankho wii vala vimwe viayemba ku Sesusi, mokonda ankho wii vala ombatisimu ya Swau. Namphila ovo Akila na Pilisila havahona-ko, valinga omakaka, avahatili owoma Apolu mokonda vala watanga unene, upopia nawa. Mahi, “avaende nae avekemuhangununina vali nawa ondyila ya Huku.” (Ovil. 18:25, 26) Oñgeni omulume oo wokwatanga unene, wokwanoñgonoka ovipuka akalele? Otyipuka alingile, tyamoneka umwe nawa okuti welikondola koututu.

5, 6. Oityi tyakwatesileko Apolu, aundapa unene movilinga vya Siovaa? Oityi tulilongesila-ko?

5 Etyi Apolu etavela okukwatesiwako novo Akila na Pilisila, etyivili okuundapela vali unene Siovaa. Aende noko Akaya, “akwatesako unene” ovalanduli va Sesusi vooko. Etyivili okulongesa ova Sundaa ankho vakala kotyilongo otyo, ankho vehetavela okuti Sesusi o Mesiya. Luka wahoneka okuti: “Ankho utyipopila umwe povanthu, tyehena-le otyinkhe okuti ova Sundaa vapengesa, otyo evelekesa-tyo umwe Movihonekwa tyokuti Sesusi o Kilisitu.” (Ovil. 18:27, 28) Apolu wakwatesileko unene vakwavo! Mokonda ankho uundapa unene, ovanthu ovanyingi avanoñgonoka “ondaka ya Siovaa.” Oityi tulilongesila ku Apolu?

6 Ovanthu vafenda Siovaa vena yokulikondola koututu. Pwoonthwe tyati umwe ou uvila etyi, ou uvila etyi, mahi ovipuka tuvila, tuvivila vala mokonda o Siovaa utukwatesako. Namphila tuna ovipuka tuvila okulinga, mahi nongootyo tuna okulikondola koututu. Ine katulikondola koututu, ovipuka tuvila okulinga, vipondola okutulingisisa okukala nomalityindailo. (1 Kol. 4:7; Tia. 4:6) Ine tulikondola koututu, matulingi ononkhono mbokutala vakwetu ngatyina ovanene vali kwoonthwe. (Fili. 2:3) Tyina tuviyulwa kamatunumana. Tyina vakwetu vetulongesa otyipuka tyimwe atutavela. Tyina twamanoñgonoka okuti otyipuka tyimwe katyilingwa vali ngeetyi ankho tutyilinga, kamatukakanyena vala mweetyi onthwe tusoka. Ine tulikondola koututu, Siovaa na Sesusi mavetuyeke tulinge ovilinga viavo. — Luka 1:51, 52.

7. Oityi ovo Paulu na Apolu valingile tyimoneka umwe nawa okuti ankho velikondola koututu?

7 Ovanthu vokwelikondola koututu kavelilolela. Mahi soka, Satanasi ankho wahanda ovalanduli va Sesusi valinge okalolela. Satanasi ankho wahanda ovo Paulu na Apolu, ovanthu ankho vapama umwe motyili, velilwe onkhi, avahimbika okulinga okalolela opo vatale olie vali ovanthu vewaneno vehole. Tyili ankho vapondola umwe okulilwa onkhi, mokonda mo Kolindu vamwe ankho vati, “Ame ndyiwa Paulu,” vakwavo ankho vati, “Ame ndyiwa Apolu.” Mahi okuti ovo Paulu na Apolu ankho vahanda ovanthu mewaneno veliyapauke? Au! Paulu ankho welikondola koututu, apandula ovilinga Apolu alingile, atee umwe emwaavela vali ovilinga ovikwavo. Apolu ankho utavela umwe ovipuka Paulu emupopila. (1 Kol. 1:10-12; 3:6, 9; Titu 3:12, 13) Otyipuka otyo tyalingile ovo Paulu na Apolu tyokulikondola koututu avaundapela kumwe, noonthwe hono otyo twesukisa okulinga opo tutyivile okuundapa na vakwetu.

“Otyo Alongesa Ovanthu Vetavela Ouhamba” (Ovilinga 18:23; 19:1-10)

8. Opi Paulu akwatele pokukondoka ko Efesu, ya omokonda yatyi?

8 Paulu wapopile okuti makondoka ko Efesu, ya ngatyo umwe alinga. a (Ovil. 18:20, 21) Mahi nkhele soka kondyila akwatele pokukondoka ko Efesu. Ngwe ankho uli ko Andiokiya yoko Silia, opo tyimupepukile ehelisete ankho una okwenda ko Seleusia, avelama mombapolo iviuka vala ko Efesu. Mahi ngwe “akwate monohika mbo pokati kotyilongo.” Ngeetyi tyipopia omukanda Ovilinga 18:23 no 19:1, tyipondola Paulu waendele umwe onokilometulu mbuhika po 1.600! Omokonda yatyi Paulu akwatelele mondyila oyo iliseta? Omokonda ankho wahanda ‘okukapameka ovalongwa aveho.’ (Ovil. 18:23) Paulu ankho utyii okuti makala novitateka moungendi wae wa tatu ngeetyi akalele novitateka moungendi wo tete no wa vali. Mahi elikwatehila umwe mokonda ankho utyii okuti makutundilila oviwa. Na hono, ovatalelipo vomawaneno novahikwena vavo otyo valinga. Tupandula unene ovilinga valinga nomutima auho!

9. Omokonda yatyi ovalongwa va Swau vambatisalelelwe vali, oityi tulilongesila kweetyi valingile?

9 Etyi Paulu ehika mo Efesu, avasi-mo ovalongwa va Swau Mbatisita, vena 12. Ankho vambatisalwa mombatisimu ya Swau. Mahi omokonda ovanthu pahe ankho kavambatisalwa vali mombatisimu ya Swau. Mahi mokutala, tyokuti ovanthu vatambula ononkhono mba Huku pokumbatisalwa ankho kavetyii. Paulu evepopila okuti ankho vena yokumbatisalwa menyina lya Sesusi. Ovanthu ovo avelikondola koututu ngeetyi tyalingile Apolu, avahande okunoñgonoka vali ovipuka ovikwavo. Etyi pahe vambatisalwa menyina lya Sesusi, avatambula omphepo ikola, avahimbika okupopia omalaka ovilongo ovikwavo. Otyo tyitulongesa okuti Siovaa uyamba vana valinga ononkhono mbokweendela mweetyi vapopilwa neongano liae. — Ovil. 19:1-7.

10. Oityi Paulu atundilile mondywo yokufendela, akalongesila kosikola ya Tilanu, ya oityi tulilongesila-ko tyina tuli movilinga viokwivisa?

10 Apamoneka vali otyipuka otyikwavo. Monohanyi ononthatu Paulu ankho ulongesila mondywo yokufendela. Namphila ‘walongesile umwe tyehena otyinkhe Ouhamba wa Huku,’ mahi vamwe avehetavela, avemuyale umwe. Paulu ahapesela omuvo novanthu ovo ankho “vapopia omapita Ondyila,” mahi akalongesa ovanthu ovakwavo, evelongesila mosikola ya umwe utiwa o Tilanu. (Ovil. 19:8, 9) Omunthu ankho wahanda umwe okufenda Siovaa, ankho una umwe okutunda mondywo yokufendela, aende no mosikola omo muli nokulongesila Paulu. Noonthwe tulingei nga Paulu, twahapeselei omuvo novanthu vahanda vala okuyaya, vetutesa vala onkhango. Nkhele pena ovanthu ovanyingi vekahi ngonongi mbavomba vahanda okunoñgonoka otyili!

11, 12. (a) Okutyi tutalela okuti Paulu ankho una ombili tupu wapola pokati? (b) Oñgeni Onombangi mba Siovaa vata ombili ovilinga viokwivisa tupu vapola pokati?

11 Tyipondola Paulu ankho ulongesila mosikola omo ononthiki ambuho okuhimbikila umwe ko 11 ola atee ko 16. (Tala okatoi mo Mbimbiliya yokulilongeswa momukanda Ovilinga 19:9.) Namphila onoola ombo omutenya ankho watokota unene, mahi onoola ovanthu ankho vaombapo. Ine Paulu otyo ankho alinga ononthiki ambuho, opo momanima evali waundapele onoola mbuna 3.000 otyo alongesa vala Ondaka ya Siovaa. b Otyo umwe tyalingisisile Ondaka ya Huku itwaleko okukula nokuliyandyana. Namphila Paulu ankho ena ombili, mahi ankho wapola pokati. Ankho utala apa makaivisa, noola yatyo maivisa. Otyo atyeeta-tyi? Ombimbiliya yati: “Aveho umwe ankho vakala motyilongo tyo Asiya, nova Sundaa nova Ngeleku aveivi ondaka ya Tatekulu.” (Ovil. 19:10) Tutyimona umwe nawa okuti Paulu waavele oumbangi waoya!

Onthwe tulikwatehila umwe tupopie novanthu vatyo aveho

12 Na hono, namphila Onombangi mba Siovaa vaivisa nombili, mahi vapola pokati. Tulikwatehila umwe twende apa ovanthu vekahi tuvelongese Ondaka ya Huku. Twivisa momatapalo, no monopalasa, naapa twii okuti pakala ovanthu ovanyingi. Pamwe tulikalela ovanthu, okuti hatyo tuvehonekela omikanda. Tyina twivisa umbo na umbo twenda oola tutyii okuti ovanthu matuvevasi momaumbo avo.

“Ondaka . . . Otyo Iya, Otyo Ikula” Namphila Ankho Pena Ovilulu (Ovilinga 19:11-22)

13, 14. (a) Kononkhono mba Siovaa, oityi Paulu etyivilile okulinga? (b) Oityi ovana va Seva valingile tyapenga tyilinga hono ovanthu ovanyingi vo monongeleya?

13 Luka tupu wapopia okuti Siovaa wakwatesileko Paulu, alingi “omaelema omanene.” Ovavei ankho vayamekwa vala ovikutu vya Paulu novinyanga viae, avaveluka, vokwatulwa novilulu avivetundu. c (Ovil. 19:11, 12) Etyi ovanthu vamona ovilulu vina nokutunda movanthu, avahuvu unene mahi vamwe avanumana.

14 “Ova Sundaa vamwe, navo ankho vaenda-enda otyo vataata ovilulu movanthu,” avahetekela okulinga ngeetyi tyalingile Paulu. Vamwe pova Sundaa vatyo ovo, avahetekela okutaata ovilulu menyina lya Sesusi no lya Paulu. Luka wapopia ovana epandu-vali va Seva, vatuka movanakwa, navo vahetekelele okutaata ovilulu. Mahi otyilulu atyivepopila okuti: “Ame Sesusi ndyimwii, na Paulu ndyimwii; mahi onwe, onwe valie?” Otyilulu atyivehombokela, ngwe avatundu-ko muhoyo, avakahateka tyavetwa-vetwa ovipute. (Ovil. 19:13-16) Ovanthu avetyimono umwe nawa okuti Siovaa waavela Paulu ononkhono mbae, kembwavelele ovanthu vana vonongeleya mbomatutu. Ovanthu ovanyingi-nyingi hono vasoka okuti opo vetavelwe na Huku vena vala okutumbula enyina lya Sesusi, nokuliti tuvalanduli va Kilisitu. Mahi Sesusi wapopia umwe nawa okuti mavakamona vala omwenyo ovovana valinga etyi Tate yae ahanda. — Mat. 7:21-23.

15. Ine tuna otyipuka tyimwe tyelikwata novilulu, oñgeni tupondola okulinga ngeetyi tyalingile ova Efesu?

15 Etyi tyalingilwe ovana va Seva tyakwatesileko ovanthu ovanyingi okuyekapo ovipuka ovivi ankho valinga, avafende Siovaa. Mepunda-umbo lyo Efesu ankho muna unene ovanthu vatambula, novimbanda, nononganga, novitapi, atee umwe ankho vena omikanda vipopia ovilulu. Ova Efesu ovanyingi avakongolola omikanda viavo vipopia ovilulu, aveviyoko otyo ovanthu vatala. d Luka wahoneka okuti: “Ondaka ya Siovaa aimono ononkhono otyo iya, otyo ikula.” (Ovil. 19:17-20) Otyo tyapele omunkhima Siovaa nondaka yae, ovilulu aviahamono vali ononkhono! Etyi tyalingile ovanthu vana tyitulongesa otyipuka tyimwe otyiwa, mokonda noonthwe hono tuli mouye mweyula ovanthu velipaka movilulu. Ine noonthwe tuna okapuka kamwe kelikwata novilulu, tuna okulipolako liwa ngeetyi tyalingile ova Efesu. Twehelipakei movipuka viovilulu namphila pamwe tyahapepukile.

“Ondyila Ayeeta Onondaka” (Ovilinga 19:23-41)

“Valume vakwetu, moniñgoso omu onthwe omo tulia.” — Ovilinga 19:25

16, 17. (a) Oityi Ndemetiliyu alingile ankhindule onondyaya? (b) Oityi ova Efesu valingile tyilekesa okuti ankho vakakanyena vala mweetyi valongeswa?

16 Pahe matupopi otyipuka otyikwavo Satanasi alinga, tyapopiwa konthyimbi yokapitulu aka. Luka wahoneka okuti: “Ondyila ayeeta onondaka.” Hakuti Luka uya vala nokupopia, tyaendelepo umwe. e (Ovil. 19:23) Omunthili umwe utiwa o Ndemetiliyu oe wahimbikile onondyaya. Opo ahongiliye vakwavo, wapopile okuti onombongo mbetu mbutunda vala kokulandesa ovilolo. Pahe apopi okuti ovipuka Paulu eli nokulongesa mavityopola oniñgoso yetu mokonda ovalanduli va Kilisitu kavafende ovilolo. Ndemetiliyu ankho utyii okuti ovanthu vomo Efesu velimphandela unene otyilongo tyavo, pahe apopi okuti ine ovanthu vatehelela ku Paulu, ondywo ya huku yavo Aletemisi ovanthu maveitombo, “omunkhima wae meupolwa.” — Ovil. 19:24-27.

17 Ndemetiliyu wetyivilile umwe, ovanthu avehetavela etyi Paulu apopia. Ovanthili pahe avahimbika okupopia okuti: “Aletemisi yova Efesu Omunene!” Mepunda-umbo pahe amukwate ondyakato onene, ngeetyi tyapopiwa-le konthyimbi yokapitulu aka. f Mahi Paulu ankho utupu owoma, ankho wahanda umwe okunyingila motyila akapopie novanthu ovo, mahi ovalongwa ovakwavo avehemuyeke, avati weheliyumbehi. Umwe utiwa o Alesandele atalama pokati kovanthu, ankho wahanda okupopia. Mokonda omu Sundaa, tyipondola ankho wahanda okupopia okuti ovalanduli va Kilisitu velikalela nova Sundaa. Mahi ovanthu avehesuku-ale natyo. Etyi vemumona okuti omu Sundaa, avahimbika okupopila peulu otyo vati: “Aletemisi yova Efesu Omunene!” Etyi Alesandele apopia atyeheivala-le. Avakala umwe onoola onombali otyo vapopia vala okuti: “Aletemisi yova Efesu Omunene!” Na hono kuna ovanthu ovanyingi vakakanyena mweetyi valongesiwa mongeleya yavo. Mokonda yootyo, pamwe valinga vala ovipuka viahatiwa ovievi. — Ovil. 19:28-34.

18, 19. (a) Oityi omuhoneki wo mepunda-umbo lyo Efesu alingile opo onondyaya mbutule? (b) Oityi ovatumini vehole okulinga opo vaamene Onombangi mba Siovaa, ya omokonda yatyi otyiwa tukale ovanthu vekahi nawa?

18 Omuhoneki wo mepunda-umbo lyo Efesu ngae utulisa ovanthu. Omukulu oo wokuna onondunge, apopila ovanthu okuti ovalanduli va Kilisitu vetupu-ale etyi mavalingi ondywo yokufendela, nohuku yavo Aletemisi. Tupu apopi okuti ovo Paulu nomundyila yae vetupu-ale etyi valinga otyivi ondywo yokufendela ya Aletemisi. Pahe evepopila okuti ine kavahande ovo Paulu nomundyila yae, vena okutyipopila ovatumini. Mahi tyipondola, otyipuka otyinene vali evepopila okuti, otyipuka tyina ankho veli nokulinga kovitumino vyo Loma ankho tyapenga, katyilingwa. Etyi ovanthu veiva otyo, pahe avelihandauka. Mokonda yeetyi tyapopia omukulu oo, ovanthu avahasete-ale avatulu. — Ovil. 19:35-41.

19 Ei hayoko onthiki yo tete omutumini wokuna onondunge aamena ovalanduli va Sesusi, tupu hayo onthiki yahulilila. Omutumwa Swau wamwene okuti kononthiki mbahulilila ovanthu vomouye muno ankho mavamonesa umwe unene ononkhumbi ovalanduli va Sesusi mahi vamwe, mo Mbimbiliya vatiwa “eheke,” ankho mavevekwatesako. (Ehol. 12:15, 16) Otyo umwe tuli nokumona hono. Pamwe vokuteta onomphela vehena okapungulula, vaamena umwe Onombangi mba Siovaa. Vapopia okuti Onombangi mba Siovaa vapondola okuliongiya vafende Huku yavo, tupu vapondola okupopila vakwavo oviwa ovipe. Pamwe vetwaamena tupu, okwatala etyi onthwe tukahi, avamono okuti tuvanthu vekahi nawa. Mokonda Paulu ankho omunthu ukahi nawa, ovatumini vomo Efesu avemwaamena. (Ovil. 19:31) Ine noonthwe tukala ovanthu vokuna onthilo, vokupopia otyili, ovanthu mavamono okuti tuvanthu vekahi nawa. Naina, okukala ovanthu vonondunge tyeeta oviwa ovinyingi.

20. (a) Tyina usoka etyi ondaka ya Siovaa yekulile kohale neetyi ili nokukula hono tyikukalesa ñgeni? (b) Oityi wakoya okulinga?

20 Tyituhambukiswa unene okunoñgonoka okuti pononthiki mbovalanduli va Sesusi kohale, ondaka ya Siovaa ankho itwalako okukula. Tupu hono tyituhambukiswa unene okutala okuti Siovaa utukwatesako tyina tutwalwa monombonge. Noove kuhande-vo okulinga tyimwe opo ukwateseko vakwetu Onombangi tyina veli ponombonge? Opo naina, linga ovipuka twelilongesa mokapitulu aka. Likondola koututu, linga etyi tupopilwa neongano lya Siovaa, undapa nombili, wehelipake movipuka viayemba kovilulu, kala omunthu upopia otyili, una onthilo novanthu.

a Tala okakasa kati: “ O Efesu Ombala yo Asiya.”

b Paulu wahoneka omukanda 1 Ova Kolindu etyi ankho eli mo Efesu.

c Tyipondola ovinyanga ovio oviovina Paulu ankho elikuta navio mombamba opo omatukuta eheye no momaiho. Melaka liokonthuko Paulu pokuundapa ankho ulikuta otyinyanga monomanekelo, tyilekesa okuti Paulu tyina nkhele eheneende movilinga viokwivisa, ulimeneka nokutunga onotenda. — Ovil. 20:34, 35.

d Luka wapopia okuti onombongo mbatyo mbutuuka onopalata mbuna 50.000. Ine Luka ankho uli nokupopia ondenaliu, opo omunthu afetwe onombongo mbulifwe opo, ankho una okuundapa ononthiki mbuna 50.000. Ngootyo opo, omanima ena 137, mahi otyo aundapa vala ononthiki ambuho.

e Ovanthu vamwe vapopia okuti etyi Paulu apopila ova Kolindu okuti “nokuti vala matuhupu ankho pahe katutyii-ale vali,” ankho uli nokupopia otyipuka otyo tyaendelepo mo Efesu. (2 Kol. 1:8) Mahi tyipondola hamwe ankho uli nokupopia otyipuka otyinene vali. Etyi Paulu apopia okuti ‘walwile novinyama mo Efesu,’ hamwe ankho uli nokupopia okuti una umwe onthiki alwile novinyama ovikalavi vioko Efesu, okuti hatyo ankho uli nokupopia vala etyi ahukaiswa. (1 Kol. 15:32) Tyilinge ankho uli nokupopia ovinyama tyilinge ankho uli nokupopia ovanthu, onthwe katutyii nawa mahi tyaendelepo umwe.

f Ovanthu ovo ankho vokutyivila okunthila nawa, vetyivilile okuhongilinya ovanthu mokonda ankho vankhimana unene. Etyi palamba omanima 100, ovanthu vamwe vokulinga onombolo navo vankhindulile onondyaya mepunda-umbo lyo Efesu.