Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 28

“Atee Konohika Mbokokule-kule Kombanda Yohi”

“Atee Konohika Mbokokule-kule Kombanda Yohi”

Onombangi mba Siovaa valinga ovilinga ankho vilinga ovalanduli va Kilisitu potyita tyo tete

1. Oityi ankho tyilinga ovalanduli va Kilisitu vo kohale na hono tyilinga Onombangi mba Siovaa?

 OVALANDULI va Kilisitu vo potyita tyo tete ankho vata ombili ovilinga vya Huku. Ankho vahongolelwa nononkhono mba Siovaa, tupu ankho vetavela etyi vamapopilwa. Namphila ankho vamoneswa ononkhumbi, mahi avahayeke-po ovilinga viavo. Ankho Siovaa keveyeke. Na hono, Onombangi mba Siovaa valinga ngeetyi tyalingile ovalanduli va Kilisitu vo kohale.

2, 3. Oityi tyapopiwa vali momukanda Ovilinga?

2 Ovipuka viapopiwa momukanda Ovilinga Viovatumwa mokutala viapameka onthumbi yove mu Siovaa! Omukanda ou upopia ovipuka ovinyingi oviwa. Oo vala upopia etyi ovalanduli va Kilisitu valingaile etyi Sesusi apita keulu.

3 Momukanda Ovilinga mwapopiwa ovanthu vena 95, novilongo 32, nomapunda-umbo 54, noulongo ukala pokati kelunga 9. Momukanda omu mwapopiwa ovanthu ovanyingi, tyati umwe novanthu vahatangele, novanthu vonongeleya mbomatutu vena omalityindailo, novatumini velipakako, novanthu vahukaisile ovalongwa va Sesusi. Mahi haunene mwapopiwa ovalongwa va Kilisitu vo potyita tyo tete vamonesilwe ononkhumbi, mahi nongootyo avahayekeko okwivisa oviwa ovipe.

4. Oityi tulilongesila ku Paulu na Tambita novakwavo vali vali-ko kohale?

4 Momukanda Ovilinga, mwapopiwa omutumwa Petulu nomutumwa Paulu, nomuhakuli Luka, na Mbalanambee ankho wokuna unene otyali, na Sitevau wakolele omutima, na Tambita ankho omunthu wovanthu, na Lindia ankho wokutambula nawa ovaenda, novakwavo vali ankho vena eyumba-nthumbi. Tundee apa ovanthu ovo valingaile ovilinga viavo, palamba-le omanima ehungi po 2.000. Namphila palamba-le omanima oo aeho, na hono tulilongesila unene kweetyi valingile. Omokonda yatyi? Omokonda noonthwe twapewa otyilinga tyokulinga ovalongwa. (Mat. 28:19, 20) Okuundapa motyilinga otyo tyituhambukiswa unene!

“. . . atee konohika mbokokule-kule kombanda yohi.” — Ovilinga 1:8

5. Omovilongo patyi ovalanduli va Kilisitu vahimbikile okwivisa oviwa ovipe?

5 Nkhele soka kotyilinga Sesusi apele ovalanduli vae. Wevepopilile okuti: “Onwe mamupewa ononkhono tyina omphepo ikola yamemulaukila, mamukalinga onombangi mbange mo Selusalei no mo Sundeya no mo Samaliya, amwii atee konohika mbokokule-kule kombanda yohi.” (Ovil. 1:8) Tete, ononkhono mba Huku mbakwatesileko ovalongwa avakala onombangi “mo Selusalei.” (Ovil. 1:1–8:3) Ononkhono ombo ambuvekwatesako vali avaave oumbangi “mo Sundeya no mo Samaliya.” (Ovil. 8:4–13:3) Pahe avahimbika okutwala oviwa ovipe “atee konohika mbokokule-kule kombanda yohi.”Ovil. 13:4 – 28:31.

6, 7. Pokwivisa, ovipuka patyi onthwe hono tuna-vio vakwetu vo potyita tyo tete ankho vehena?

6 Vakwetu vo potyita tyo tete ankho vetupu omikanda aviho vyo Mbimbiliya vakaundape navio movilinga viokwivisa. Atee menima 41 P.K., omukanda wa Mateusi ankho nkhele kaunepwe. Tyina nkhele omukanda Ovilinga wehenepwe menima 61 P.K., ankho nkhele kuna vala omikanda vimwe Paulu ahonekele. Ngokuti, vakwetu vo potyita tyo tete ankho vetupu omikanda vapondola okusila ovanthu vesuka nondaka ya Huku. Ovalanduli va Kilisitu ova Sundaa ankho veiva umwe Ovihonekwa viova Hembeleu tyina vitangwa mondywo yokufendela etyi vehenekale ovalanduli va Kilisitu. (2 Kol. 3:14-16) Mahi pahe ankho vena umwe okulilongesa-vio nawa, avevipake momutwe opo vetyivile okukevipopila vakwavo.

7 Hono onthwe tyina twenda movilinga viokwivisa twati umwe onthwe tuna Ombimbiliya, onthwe tuna vali omikanda omikwavo. Onthwe hono tukahi nokulongesa ovanthu ovanyingi movilongo vilamba po 240, momalaka omanyingi-nyingi.

Tupewa Ononkhono Nomphepo Ikola

8, 9. (a) Kononkhono mba Huku, oityi ovalongwa va Sesusi vevilile okulinga? (b) Kononkhono mba Huku, oityi omupika omukwatyili ekahi nokulinga?

8 Etyi Sesusi apopila ovalanduli vae vakale onombangi, evepopila okuti: “Onwe mamupewa ononkhono tyina omphepo ikola yamemulaukila.” Mokonda ankho ovalanduli va Kilisitu mavakwateswako nononkhono mba Huku, ankho mavaave oumbangi mouye auho. Ononkhono ombo, ombo mbakwatesileko ovo Petulu na Paulu, avahakula ovanthu, avataata ovilulu movanthu, avatutilisa vokwankhia! Mahi pahe ankho ononkhono ombo mambulingi otyilinga tyimwe otyinene. Ankho mambukwatesako ovatumwa novalongwa ovakwavo va Sesusi okuhahanesa enoñgonoko liotyili liondaka ya Huku. — Swau 17:3.

9 Mo Pendekosite yenima 33, ovalongwa va Sesusi “avahimbika okupopia omalaka elikalaila, omphepo ikola yevepa-tyo tyokweepopia.” Mokwalinga ngootyo, avahimbika okupopia “ovipuka ovinene vya Huku.” (Ovil. 2:1-4, 11) Onthwe hono katupopi omalaka elikalaila komahuviso. Mahi hono ononkhono mba Huku mbukahi nokukwatesako omupika okulinga omikanda momalaka omanyingi, ngeetyi Omutala Womulavi no Pahukei!. Omikanda ovio vilingwa onohanyi ambuho. Tupu tuna o site yetu jw.org, muna omikanda nonovindiu momalaka alamba po 1.000. Mokonda tuna ovipuka ovio, tutyivila okupopia “ovipuka ovinene vya Huku” kovanthu vovilongo aviho, vomihoko aviho, vomalaka aeho. — Ehol. 7:9.

10. Okuhimbikila mo 1989, otyilinga patyi omupika ekahi nokulinga?

10 Tundee mo 1989, otyilinga omupika esuka vali natyo okupitiya Ombimbiliya Ikola Yaava Ekevelelo Liouye Omupe momalaka omanyingi. Ombimbiliya oyo ili-ale momalaka alamba po 200. Kwalingwa-le Onombimbiliya ononyingi, nkhele ononkhwavo mbuli vali nokulingwa. Omupika utyivila vala okulinga ovipuka ovio, mokonda yononkhono mba Huku.

11. Oñgeni Onombangi mba Siovaa vetyivila okupitiya omikanda momalaka omanyingi-nyingi?

11 Ovilinga viokupitiya omikanda vyo Nombangi mba Siovaa vikahi nokulingwa novanthu vakala movilongo valamba po 150. Otyo katyituhuvisa mokonda pano pohi, Onombangi mba Siovaa vala vena nokukwateswako nononkhono mba Huku opo vetyivile okwava oumbangi waoya wayemba ku Siovaa no kohamba ina Siovaa apaka-ko maikatumina ouye, Sesusi Kilisitu! — Ovil. 28:23.

12. Oityi tyakwatesileko Paulu novalongwa ovakwavo va Kilisitu vetyivile okwivisa oviwa ovipe?

12 Etyi Paulu apopila oviwa ovipe ova Sundaa naava veheva Sundaa voko Andiokiya yoko Pisindia, “aveho ankho vesuka umwe natyo vehiwa omwenyo wahapu avetavela.” (Ovil. 13:48) Luka pokumanuhula okuhoneka omukanda Ovilinga wapopia okuti Paulu ankho upopila ovanthu “Ouhamba wa Huku . . . tyehena-le otyinkhe pokupopia, apehena-le ou ankho umutyika.” (Ovil. 28:31) Paulu ankho uli-pi? Ankho uli mo Loma. O Loma pomuvo opo ankho epunda-umbo enene vali mouye auho. Ovalongwa va Sesusi pokwivisa ankho valinga omalongomona, pamwe ankho venda umwe momaumbo ovanthu, ya pamwe ankho vapopia vala naava velivasa navo. Mahi tyevekwatesileko avetyivili okulinga ovilinga ovio, ononkhono mba Huku.

Onthwe Tukoleleya Namphila Tumoneswa Ononkhumbi

13. Omokonda yatyi twesukisila okulikwambela tyina tumoneswa ononkhumbi?

13 Putyina ankho ovalanduli va Sesusi vamoneswa ononkhumbi, vaitile ku Siovaa evekwateseko vapopie ondaka yae tyehena owoma. Etyi velikwambela avakala ñgeni? Aveyulwa nomphepo ikola, pahe avapopi umwe ondaka ya Huku tyehena owoma. (Ovil. 4:18-31) Hono, noonthwe opo tutyivile okwivisa oviwa ovipe namphila tumoneswa ononkhumbi, tuna okwiita Huku etwavele ononkhono mbae tukole omutima. (Tia. 1:2-8) Onthwe kamatuyeke-ko okwivisa mokonda Siovaa utwavela ononkhono mbae mbutukwateseko. Ovanthu nga vetumonaisa umwe ononkhumbi, kamavetyivili okutalameka ovilinga viokwivisa. Tyina onthwe tumoneswa ononkhumbi twiita Siovaa etwavele ounongo nononkhono mbae opo tutyivile okukoleleya, atutwalako okwivisa oviwa ovipe Viouhamba. — Luka 11:13.

14, 15. (a) Oityi tyatundililila-ko etyi ovalanduli va Kilisitu vahimbika okuhukaiswa vali unene? (b) Oñgeni ovanthu ovanyingi voko Siberia vanoñgonokele otyili?

14 Etyi Sitevau eheneipawe, wetyivilile okupopia ondaka ya Huku tyakola omutima, tyehena owoma. (Ovil. 6:5; 7:54-60) Pweetyi ovalanduli va Kilisitu ankho vekahi nokuhukaiswa unene, aveliyandyana mo Sundeya no mo Samaliya, ovatumwa vala vesalele mo Selusalei. Mahi otyo katyatalamekele ovilinga viokwivisa. Filipi waile ko Samaliya, “ahimbika okupopila ovanthu Kilisitu,” ovanthu ovanyingi avetavela. (Ovil. 8:1-8, 14, 15, 25) Tupu Ombimbiliya ipopia okuti: “Vana pahe vokwelihanyaukile vala kombanda yokuhukaiswa, tyakatukile umwe pu Sitevau, avaende umwe, atyiti ava vaya no ko Fenisia, ava vaya no ko Sipele, no ko Andiokiya, mahi ankho ondaka veipopila vala ova Sundaa. Mahi vamwe ankho vatunda ko Sipele no vo ko Silene aveya ko Andiokiya, avahimbika okupopila vokupopia elaka lyo Ngeleku, avaivisa oviwa ovipe vipopia Tatekulu Sesusi.” (Ovil. 11:19, 20) Pomuvo pana, etyi ovalanduli va Kilisitu vahahaneswa movilongo, oviwa ovipe navio pahe avihahana umwe.

15 Otyipuka otyo mononthiki mbuno tyalingilwe ko União Soviética. Momanima 1950, Onombangi mba Siovaa ovanyingi vakwatelwe avatwalwa ko Siberia. Pokwatwalwa no mo Siberia, atyiti ou watwalwa nooku ou watwalwa nooku. Otyipuka otyo valinga atyikwatesako okuyandyanesa oviwa ovipe Viouhamba, mokonda ankho Onombangi mba Siovaa ovanyingi ñgeno ankho kavetyivilile okuhika kovilongo ovio viokokule, ngwe otyo ankho paendwa onokilometulu 10.000. Mahi ovatumini avevetwala kovilongo oko. Omukulu umwe Ombangi ya Siovaa wati: “Otyipuka otyo tyalingile ovatumini atyikwatesako umwe ovanthu voko Siberia avanoñgonoka otyili.”

Twayambwa Unene na Siovaa

16, 17. Ovipuka patyi viapopiwa momukanda Ovilinga vilekesa umwe okuti Siovaa ankho ukahi nokukwatesako ovanthu vae okwaava oumbangi?

16 Ovalanduli va Kilisitu vo potyita tyo tete vakwatesilweko na Siovaa. Ovo Paulu novalongwa ovakwavo ankho vatwika vala nokutapelela, “mahi ou wekulisa o Huku.” (1 Kol. 3:5, 6) Ovipuka viapopiwa momukanda Ovilinga vilekesa umwe nawa okuti ovilinga ovio viokwava oumbangi ovalongwa va Kilisitu vevivilile vala mokonda vakwatesilweko nononkhono mba Siovaa. Ombimbiliya yati: “Ondaka ya Huku aihahana motyilongo, ombalulo yovalongwa otyo pahe iliyawisa mo Selusalei.” (Ovil. 6:7) Mokonda oviwa ovipe ankho vikahi nokuliyandyana, “aveho vomewaneno lyo mo Sundeya aiho no mo Ngalileya no mo Samaliya avamono umwe ombembwa nkhele, avapamekwa; putyina ankho vaendela mowoma na Siovaa otyo vapamekwa nomphepo ikola, ankho valinga vala ovanyingi.” — Ovil. 9:31.

17 Ova Sundaa aveho vakala mo Andiokiya yo Silia naava vapopia o Ngeleku, veivile oviwa ovipe kwaava ankho vakola omutima. Ombimbiliya yati: “Mahi ngwe tupu ankho okuvoko kwa Siovaa kunavo umwe, apetavela ovanthu ovanyingi avahulu ku Tatekulu.” (Ovil. 11:21) Tupu Ombimbiliya yapopia okuti mo Andiokiya yoko Silia “ondaka ya Siovaa otyo ikula, otyo ihahana.” (Ovil. 12:24) Etyi Paulu na vakwavo vakaivisile kovanthu veheva Sundaa, “ondaka ya Siovaa aimono ononkhono otyo iya, otyo ikula.” — Ovil. 19:20.

18, 19. (a) Okutyi tutalela okuti “okuvoko kwa Siovaa kuna onthwe”? (b) Popia otyipuka tyimwe tyaendele-po tyilekesa okuti Siovaa kayeke ovanthu vae vemufenda.

18 “Okuvoko kwa Siovaa” tupu kuna onthwe. Otyo ovanthu ovanyingi veli nokutavelela otyili, avelipakula ku Siovaa avambatisalwa. Tupu tutyivila vala okukoleleya tyina tumoneswa ononkhumbi omokonda Siovaa ukahi nokutukwatesako. Otyo tupu tutyivilila okwivisa oviwa ovipe Viouhamba ngeetyi tyalingile Paulu na vakwetu vo potyita tyo tete. (Ovil. 14:19-21) Siovaa Huku apeho metukwatesako. “Omavoko ae akala-ko apeho” apeho maetukwatesako. (Epal. 33:27) Apeho tuhinangelei okuti mokonda yenyina liae, Siovaa utupu onthiki naike mayekepo ovanthu vae. — 1 Sam. 12:22; Ovii. 94:14.

19 Tutalei etyi tyaendele mombunga yomukulu umwe utiwa o Harald Abt. Movilwa vya Vali Viouye Auho omafwalali o Alemanha aemutwala kotyipembe tyononkhwatwa ko Sachsenhausen mokonda yokwivisa. Mohanyi ya Kapepo yo 1942, onopulisa ambwende pondywo yae, avavasi-po omukai wae utiwa o Elsa nomona wavo omukainthu, avatyindi-po omona wavo. Elsa akwatwa avemutwala kotyipembe tyononkhwatwa, avati avemutwala motyipembe etyi avemutwala motyipembe etyi. Ngwe wati: “Momanima nakala movipembe viononkhwatwa ko Alemanha, nelilongesila-ko otyipuka otyinene nahamalimbwa. Nelilongesila-ko okuti ononkhono mba Siovaa mbutukwatesako tyina tumoneswa unene ononkhumbi. Putyina nkhele ankho nehenekwatwe natangele omukanda umwe wahonekwa nomuhikwena umwe nae Ombangi wapopia okuti tyina tumoneswa ononkhumbi, ononkhono mba Huku mbututulisa omutima. Andyisoko okuti etyi omuhikwena oo apopia hatyili-ko-ale. Mahi etyi pahe naame nahimbika okuhukaiswa andyityimono umwe okuti etyi apopile naina otyili umwe. Ovipuka otyo umwe vienda-le ngootyo. Katyitavela-le okulisokela motyitateka ove wehena-tyo. Naame mwene pahe nelimonenako umwe.”

Twalako Okwava Oumbangi Waoya!

20. Oityi Paulu alingile etyi akwatwa, ya oñgeni otyo tyipondola okupameka vakwetu vakulupa oo hamwe vavela?

20 Omukanda Ovilinga pokumanuhula upopia okuti Paulu ankho wata ombili ovilinga vya Huku, otyo apopila ovanthu “Ouhamba wa Huku.” (Ovil. 28:31) Etyi Paulu eli mo Loma tyakwatwa, ankho ketyivili okwivisa umbo na umbo. Mahi nongootyo, ankho ulikwatehila umwe aivise kovanthu ankho veya okumutalelapo. Mononthiki mbuno, mokonda vamwe po Nombangi mba Siovaa vavela, kavetyivili okutunda momaumbo avo. Vamwe mokonda vakulupa unene, vakala monondywo mokukala vokwakulupa. Mahi mokonda vehole unene Siovaa, velikwatehila vaivise oviwa ovipe. Tupondola okuveitilako momalikwambelo, atwiiti Siovaa evekwateseko vetyivile okupopia novanthu vesuka umwe notyili, vahanda okunoñgonoka etyi Siovaa meketulingila komutwe wandyila.

21. Omokonda yatyi otyiwa tuundape nondyanga movilinga viokwivisa?

21 Onthwe atuho tupondola okuundapa movilinga viokulinga ovalongwa mokwivisa umbo na umbo nokulongesa ovanthu apa twamevevasi. Mwaina, tulikwatehilei umwe tuundape unene movilinga viokwivisa Ouhamba nokwava oumbangi “atee konohika mbokokule-kule kombanda yohi.” Tuundapei nondyanga movilinga evi mokonda tweete-ale ovipuka ovinyingi vilekesa okuti Kilisitu “weya-le.” (Mat. 24:3-14) Ou hamuvo wokunyana. Nkhele tuna ovipuka ovinyingi tupondola okulinga “movilinga vya Tatekulu.” — 1 Kol. 15:58.

22. Oityi tuna okulinga tyina nkhele tukevelela onthiki ya Siovaa?

22 “Tyina onthiki onene ya Siovaa, onthiki itilisa unene owoma yeheneye,” tulikwatehilei umwe tuundape unene movilinga viokwava oumbangi. (Sowe. 2:31) Nkhele matuvasi ovanthu ovanyingi vekahi ngovanthu voko Mbeleya “vetavelele ondaka tyesuka umwe natyo.” (Ovil. 17:10, 11) Twivisei umwe atee twiiva ondaka itupopila okuti: “Waundapa, mupika omuwa, ove uyumbwa onthumbi!” (Mat. 25:23) Ine pehepano tuundapa nombili movilinga viokulinga ovalongwa, atwahayekepo Siovaa, matukahambukwa apeho mokonda twaundapele unene movilinga viokwava oumbangi waoya wayemba Kouhamba wa Huku!