Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 24

“Likwatehila!”

“Likwatehila!”

Ova Sundaa vapanga okwiipaa Paulu, ya Paulu watwalwa ku Felisi

Okapitulu aka kapolwa momukanda Ovilinga 23:11–24:27

1, 2. Omokonda yatyi ononkhumbi Paulu ankho eli nokumoneswa mo Selusalei mbehemutilisile owoma?

 PAULU vemupola povanthu vanumana unene vomo Selusalei, avemutwala vali mondywo yomafwalali. Ovipuka Paulu eli nokulingwa, ankho utyii-ale okuti ovio malingwa. Huku wemupopilile-ale okuti mamoneswa “ononkhumbi.” (Ovil. 20:22, 23) Paulu ankho ketyii nawa-nawa etyi malingwa, mahi ankho utyii okuti mamoneswa ononkhumbi mokonda yenyina lya Sesusi. — Ovil. 9:16.

2 Ovauli vamwe ovalanduli va Kilisitu vapopilile-ale Paulu okuti makwatwa, apakulwa “kovanthu vomihoko omikwavo.” (Ovil. 21:4, 10, 11) Ankho kapakalele-ale ononthiki ononyingi etyi ova Sundaa ovanyingi vahandele okumwiipaa. Etyi pakala, Vombonge Onene avahimbika okuyaya mokonda yeetyi Paulu apopia. Ankho tyilinga umwe ngatyina uti ‘mavemutunyauna.’ Pahe ankho Paulu wakwatwa, uyungwa nomafwalali omo Loma. Ankho utyii okuti matwalwa vali mombonge, ovanthu avemuhungu. (Ovil. 21:31; 23:10) Tyili Paulu ankho usukisa umwe okupamekwa!

3. Ovipuka patyi vitupameka opo twahayeke-ko okwivisa?

3 Mononthiki mbuno mbonthyulilo, “aveho vahanda okufenda Huku veli kumwe na Kilisitu Sesusi navo mavakahukaiswa.” (2 Tim. 3:12) Pamwe noonthwe tusukisa okupamekwa opo twahayekepo okwivisa oviwa ovipe. Onthwe tupandula unene ovipuka “omupika omukwatyili, walunguka” etulingila opo etupameke, nomikanda nomaliongiyo etupameka unene. (Mat. 24:45) Siovaa wapopia okuti petupu omunthu metyivili okutalameka oviwa ovipe. Ovanthu kamavetyivili-ale okunyimako ovanthu va Siovaa, tupu kamavetyivili-ale okututalameka twahaivise vali oviwa ovipe. (Isa. 54:17; Sele. 1:19) Pahe omutumwa Paulu okuti wapamekelwe, etyivili okwava oumbangi waoya wayemba Kouhamba wa Huku namphila ovanthu ovanyingi ankho vemuyele? Ine wapamekelwe, olie wemupamekele, ya oñgeni emupamekele? Paulu etyi apamekwa akala ñgeni?

Etyi ‘Velipakela-mo Avaane Vemwiipae,’ Avehetyivili (Ovilinga 23:11-34)

4, 5. Oityi Paulu apopililwe tyemupamekele, ya oityi tutila Sesusi walingile wapopile onondaka mbuna mbapameka Paulu?

4 Monthiki Paulu apolwa Mombonge Onene yova Sundaa, motyinthiki tyatyo wapamekelwe unene. Ombimbiliya ipopia okuti: “Tatekulu atalama ponthele yae ati: ‘Likwatehila! Ove wapale ovanthu oumbangi wamphopia-le mo Selusalei, pahe mokamphopia no ko Loma ukape ovanthu oumbangi.’” (Ovil. 23:11) Onondaka ombo Paulu apopilwa na Sesusi, ambumupe umwe onthumbi yokuti kamaipawa. Ankho utyii okuti mehiki ko Loma, ape ovanthu oumbangi wayemba ku Sesusi.

“Pena ovalume valamba 40 mavemuyolamena.” — Ovilinga 23:21

5 Sesusi walingile umwe etyi apopilile Paulu onondaka mbuna! Pahe tyina tyiti muhuka lya mukwavo, ova Sundaa valamba po 40 “avelipakela-mo vemwiipae, avaane umwe, avati hono katuli, katunu tyahaipaele Paulu.” Ova Sundaa vana ankho vahanda umwe okwiipaa Paulu, avaane umwe, atee avelihingi. (Ovil. 23:12-15) Etyi vapanga atyitavelwa novakulu nononkhalamutwe mbovanakwa. Ankho mavaihana Paulu Mombonge Onene, avemupulu ovipuka ngatyina vena vimwe vahanoñgonokele nawa. Paulu pokuli mondyila okwenda no Kombonge Onene, vamwe ankho mavemuyolamena vemwiipae.

6. Oñgeni Paulu etyinoñgonoka okuti ankho vahanda okumwiipaa? Ya oñgeni ovakwendye vapondola okulinga ngeetyi tyalingile otyimphumba tya Paulu?

6 Etyi otyimphumba tya Paulu eiva okuti Paulu mavemuyolamena vemwiipae, etyipopila Paulu. Paulu emupopila eketyipopile omutumini womafwalali utiwa o Kalaundiu Lisia. (Ovil. 23:16-22) Siovaa uhole unene ovakwendye valinga ngeetyi tyalingile otyimphumba tya Paulu vehena owoma, vakwatesako ovanthu va Huku, velikwatehila umwe vaundape movilinga viae.

7, 8. Oityi Lisia alingile opo Paulu ahaipawe?

7 Kalaundiu Lisia ankho utumina omafwalali ena 1.000. Etyi etyiiva okuti vahanda okwipaa Paulu, atumu omafwalali ena 470, no vokumaneka omaonga, no vokuvelama kononkhambe, vatunde ko Selusalei kounthiki, avatwala Paulu ko Sesaleya. Etyi vehika oko, avemutwala komutumini Felisi. a O Sesaleya ankho ombala yo Sundeya, ankho omo mukala omafwalali o Loma. Namphila mepunda-umbo omo ankho muna ova Sundaa ovanyingi, mahi ovanthu ovanyingi vatyo ankho hava Sundaa-ko. Mo Sesaleya ankho mwelikalela nomo Selusalei, mokonda mo Selusalei ankho muna ovanthu ovanyingi valinga okapungulula, veliyele mokonda yonongeleya. Mahi mo Sesaleya hangotyo-ko ankho mukahi.

8 Lisia alingi ngeetyi tyipopia Ovitumino vyo Loma, ahonekela Felisi omukanda upopia etyi ankho tyili nokulingwa Paulu. Momukanda omo wapopia-mo okuti etyi amona okuti Paulu omu Loma, emwaamena opo ova Sundaa vehemwiipae. Lisia tupu apopi okuti utupu etyi amona Paulu alinga “tyimwipaesa hamwe atyimupakesa mokaleya.” Tupu apopila omutumini Felisi okuti etyi etyiiva okuti Paulu vemupanga omphango, emutumu kwe opo ovanthu vokwahunga Paulu vakapopile ku Felisi etyi alinga, Felisi pahe atale etyi malingi. — Ovil. 23:25-30.

9. (a) Oityi Lisia alingile Paulu ankho tyahapondola okulingwa omunthu omu Loma? (b) Omokonda yatyi pamwe tyesukisila okutwala omphela yetu kombonge?

9 Okuti atyiho Lisia ahonekele momukanda atumine ku Felisi otyili umwe? Au, mokonda kapopile atyiho. Ankho wahanda etyi alinga tyahamonwe. Lisia kahukululile Paulu mokonda yeetyi etyiiva okuti omu Loma. Tupu Lisia momukanda ahoneka kapopile-mo okuti watumine omafwalali ‘akute Paulu opo emuvete.’ (Ovil. 21:30-34; 22:24-29) Ovipuka Lisia alinga ankho waliatela kovitumino mokonda kavilingwa omunthu omu Loma. Satanasi tupu hono otyo alinga. Uhongiliya ovanthu vonongeleya vokutuyele vahongiliye ovatumini vetumonese ononkhumbi, atee umwe pamwe valiatela kovitumino. Mahi ovanthu va Huku valinga ngeetyi tyalingile Paulu. Tyina ovatumini valiatela kovitumino avahimbika okuvehukaisa, vatwala umwe omphela yavo kombonge opo vaamenwe.

“Mandyipopi Mwene Undyive” (Ovilinga 23:35–24:21)

10. Ovipuka patyi Paulu ahungilwe?

10 Etyi Paulu ehika mo Sesaleya, ‘otyo ayungilwa mombala ya Helonde,’ mokukevela vana vokwemutendeleya veye. (Ovil. 23:35) Etyi palamba ononthiki ononthano, aveya. Ankho tyati umwe nomunene-nakwa Ananiya, na umwe utiwa o Teletulu wokupopia ponomphela, novakulu vomotyilongo. Teletulu tete apandula omutumini Felisi mokonda yeetyi ankho ekahi nokulingila ova Sundaa. Mahi hakuti ankho uli umwe nokumupandula. Ankho wahanda vala okupandwa na Felisi. b Pahe apopi etyi tyeveeta, apopi evi tyatiwa Paulu alinga ati: “Omulume ou twemutala umwe ñgaa, ou uti vala omukihi, uli vala nokweeta onondaka mova Sundaa aveho motyilongo, nae oe omunene watyo welongeso liova Nasalee. Maa asilisa-le ondywo ya Huku, atumukwate.” Ova Sundaa ovakwavo ankho vena-e “ngako umwe vahula oko avanamenena umwe ovipuka ovio avati wevilinga.” (Ovil. 24:5, 6, 9) Vatile Paulu weeta onondyaya motyilongo, wasilisa ondywo ya Huku, omunene welongeso liova Nasalee. Ovipuka ovio Paulu ahungwa ovinene, ankho vipondola umwe okumwiipaesa.

11, 12. Oityi Paulu apopile eliamene?

11 Pahe Paulu avemuyeke apopie. Ahimbika okupopia ati: “Mandyipopi mwene undyive.” Apopi okuti ovipuka aviho vemupopia hatyili-ko-ale. Paulu kasilisile ondywo ya Huku nii kaetele-ale onondyaya motyilongo. Wapopile okuti wakalele omanima amwe kovilongo ovikwavo, mo Selusalei ankho kemo. Pahe etyi akondoka, aetelela onombongo mambukwatesako vakwavo vahepa, tyipondola hamwe vahepa mokonda yondyala nokuhukaiswa. Tupu apopi okuti etyi ehenenyingile mondywo ya Huku ankho ‘wasukuka,’ ati ‘ndyitutumba umwe ndyilinge evi viahankhalesa notyikelei kombungo ku Huku, no kovanthu.’ — Ovil. 24:10-13, 16-18.

12 Paulu tupu apopi okuti tyili ulingila ovilinga vikola Huku yonombwale mbavo ‘mondyila oyo vapopia vati elongeso.’ Apopi okuti nae utavela “ovipuka aviho viapopiwa Movitumino, neevi viahonekwa Movauli.” Nae ankho utavela kweetyi vokwemuhunga vetavela, “tyokuti, onondingaviwa mavakatutila naava vehenondingaviwa mavakatutila.” Pahe apopi okuti: “Ine wahanda, novalume ava mwene vapopie otyityi vamona tyapenga nalinga etyi natwailwe Mombonge Onene, etyi tyili nalingile, otyetyi napopila mwene mombonge pokati kavo andyiti: ‘Etyi nakwatelwa ñgaa hono naetelwa pano, okwetavela etutilo liovokwankhia!’” — Ovil. 24:14, 15, 20, 21.

13-15. Oñgeni matulingi ngeetyi tyalingile Paulu tyina tutwalwa monombonge?

13 Paulu walingile otyipuka tyimwe otyiwa noonthwe tuna okulinga ine tutwalwa konombonge mokonda yokufenda Siovaa, na tyina twamatendeleywa okuti tuhongiliya ovanthu okutyitukilapo ovatumini, aa avati tuli melongeso liehekahi nawa. Paulu ankho kekahi nga Teletulu wapopile vala ovipuka oviwa Felisi alingile, mahi wevipopia vala opo apandwe. Paulu ankho wahiliya nawa, apopi nonthilo. Wapopile ovipuka viivala nawa mahi viotyotyili umwe. Tupu wapopile okuti “ova Sundaa votyilongo tyo Asiya” vemutendeleyile okuti wasilisa ondywo ya Huku, ñgeno navo opo veli navo vapopie. — Ovil. 24:18, 19.

14 Otyipuka tyimwe otyiwa Paulu alingile okwahatili owoma wokupopia ovipuka ankho ei. Wapopile okuti utavela okuti makukakala etutilo, ngwe otyo-ale tyaetele onondyaya Mombonge Onene. (Ovil. 23:6-10) Oityi Paulu akapopila etutilo pokuliaamena? Omokonda etutilo lya Sesusi olio umwe ankho lina nokweeta onondaka pokati kovanthu. (Ovil. 26:6-8, 22, 23) Tyakwatesa Paulu okwava oumbangi wayemba ku Sesusi nokulongesa ovanthu okuti Sesusi watutiliswa, ngwe otyipuka otyo ova Sundaa vana vokumuyele ankho kavetyitavela.

15 Ngeetyi tyalingile Paulu, noonthwe tupondola okwava oumbangi tyehena owoma, atupolo ononkhono kweetyi Sesusi apopilile ovalongwa vae okuti: “Onwe, ovanthu aveho mavekemuyala kombanda yenyina liange, mahi ou wamakoleleya umwe avitula, oo makayovolwa.” Okuti matulingi otyiho neetyi matukapopia mombonge? Au, mokonda Sesusi wapopia okuti: “Tyina vemukwata vemutwale kombonge, etyi mamukapopia onwe tyehemulingise otyiho; etyi mamupewa poola yatyo, otyo mupopia, hanwe-ko mamupopi, matyipopi omphepo ikola.” — Malu. 13:9-13.

“Felisi Atili Owoma” (Ovilinga 24:22-27)

16, 17. (a) Oityi Felisi alingile etyi eiva Paulu? (b) Tyipondola oityi ankho Felisi atilila owoma, ya omokonda yatyi apeho ankho aihanena Paulu?

16 Oyo yali onthiki yo tete omutumini Felisi eiva omulanduli umwe wa Kilisitu upopia evi ei. Ombimbiliya yati: “Mokonda una Felisi Ondyila yapopiwa uyii umwe nawa, una evetaata ati: ‘Lisia, omunene womafwalali apa eya, haa ndyitala etyi ondaka yenyi mayeende.’ Pahe atumu onkhalamutwe yomafwalali, ati omulume oo nkhele ahayekwe mahi vimwe ahanda okulinga alinge, ine vakwavo vena etyi vahanda okumulingila veyekei.” — Ovil. 24:22, 23.

17 Etyi pakala ononthiki mbumwe, Felisi eya nomukai wae omu Sundaa utiwa o Ndulusila, “aihana Paulu, atehela etyi apopia tyayemba kokutavela Kilisitu Sesusi.” (Ovil. 24:24) Mahi etyi Paulu apopia, “etyi tyokulinga etyi tyaviuka, no tyokulikondola omutima, no tyomphela maikeya, Felisi atili owoma.” Tyipondola watilile owoma mokonda ankho ulinga ovipuka ovivi. Pahe apopila Paulu aye ati: “Nkhele lupuka enda, tyina haa namamono apa ndyinyingilila mankhwiihana vali.” Pahe ankho Felisi uti vala akala aihana Paulu, akala aihana Paulu. Mahi ankho hakuti wahanda okunoñgonoka otyili, ankho wahanda Paulu emupe onombongo. — Ovil. 24:25, 26.

18. Omokonda yatyi Paulu apopilile Felisi nomukai wae “tyokulinga etyi tyaviuka, no tyokulikondola omutima, no tyomphela maikeya”?

18 Omokonda yatyi Paulu apopilile Felisi nomukai wae “etyi tyokulinga etyi tyaviuka, no tyokulikondola omutima, no tyomphela maikeya”? Omokonda ovo Felisi ankho vahanda okunoñgonoka oityi omunthu wokutavela ku Kilisitu Sesusi ena okulinga. Paulu ankho utyii okuti ovo Felisi na Ndulusila valinga ovipuka ovivi, valinga ovinepo viasila, tupu ankho vena onya. Pahe ankho uli nokupopia umwe nawa oityi vana vahanda okukala ovalanduli va Kilisitu vena okulinga. Etyi Paulu apopia atyilekesa umwe nawa okuti etyi ovo Felisi na Ndulusila ankho vekahi nokulinga tyelikalela unene neetyi tyipopia ovitumino vya Huku. Otyo ñgeno tyevekwatesako okunoñgonoka okuti ovanthu aveho ovipuka valinga mavakapulwa na Huku. Otyipuka otyo ankho otyinene vali, tyapona pweetyi Paulu ankho eli nokuhungwa. Otyo naina Felisi ‘atililile unene owoma’!

19, 20. (a) Movilinga viokwivisa, oityi tuna okulinga tyina tuvasa ovanthu valinga ngoti vahanda umwe okunoñgonoka otyili, mahi kavahande okuyeka-po ovipuka ovivi valinga? (b) Oñgeni tutyii okuti Felisi ankho kesukile-ale nokukwatesako Paulu?

19 Movilinga viokwivisa, pamwe matuvasi ovanthu vekahi nga Felisi. Po tete vapondola okulinga ngatyina vahanda umwe okunoñgonoka otyili, mahi mwene kavahande-ale okuyeka-po ovipuka ovivi valinga. Pokukwatesako ovanthu ngoovo, tuna okulunguka. Mahi ngeetyi tyalingile Paulu, pokuvepopila ovitumino viaviuka vya Huku atupopi umwe nonthilo, atwehevekandukila. Hamwe mavahande umwe okuyeka-po ovipuka ovivi. Mahi ine tumona okuti kavahande okuyeka-po ovipuka ovivi valinga, onthwe kamatuvekuluminya vapiluluke. Kamatunyane nomuvo wetu, mahi matwoovola ovanthu ovakwavo vahanda umwe okunoñgonoka otyili.

20 Etyi Ombimbiliya ipopia tyilekesa umwe nawa oñgeni Felisi ankho ekahi. Ombimbiliya yati: “Apakala omanima evali, pahe kovipundi Felisi atundu-ko akupingi Polisiu Fesitu; Felisi mokonda ankho wahanda ahumbwe nova Sundaa, Paulu emusi mokaleya.” (Ovil. 24:27) Felisi hakuti ankho wahanda okukwatesako Paulu. Felisi ankho utyii okuti vokulandula “Ondyila” kavaeta-le onondyaya motyilongo, tupu kavahongiliya-le ovanthu vatyitukilepo ovatumini. (Ovil. 19:23) Tupu ankho utyii okuti Paulu utupu-ale otyivi alinga kovitumino vyo Loma. Mahi nongootyo, Felisi asi Paulu mokaleya mokonda ankho wahanda “ahumbwe nova Sundaa.”

21. Oityi Paulu alingilwe etyi pahe Polisiu Fesitu akala omutumini? Mokutala oityi tyapamekele Paulu?

21 Ngeetyi tyipopia omukanda Ovilinga 24:27, Paulu ankho uli vala mokaleya etyi Felisi apingwa na Polisiu Fesitu, ngae pahe ankho matete omphela ya Paulu. Pahe Paulu ankho uti vala hono aende komutumini ou, hono aende komutumini ou. Tyili Paulu watwailwe umwe “konohamba no kovatumini.” (Luka 21:12) Mokapitulu makalandulako, matulilongesa okuti Paulu waavele oumbangi komutumini omunene vali wo pononthiki mbae. Movitateka ovio aviho Paulu utupu onthiki ayekele-po Siovaa. Onondaka Sesusi apopilile Paulu mbokwati “Likwatehila!” tyili mbemupamekele unene.

a Tala okakasa kati: “ Felisi Wali Omutumini wo Sundeya.”

b Teletulu wapandulile Felisi etyi aeta “ombembwa motyilongo.” Mahi pomuvo Felisi atumina ankho muna onondyaya, hango pweetyi ankho mutumina ovatumini ovakwavo vatetekelele kwe. Pweetyi apopia okuti ova Sundaa vapandula ovipuka Felisi alinga ankho ukemba vala, mokonda ova Sundaa ovanyingi Felisi ankho kavemuhande mokonda wevelingile unene onya, haunene umwe tyina ankho vamapopi okuti ñgeno otyipuka tyimwe hangotyo-ko tyilingwa. — Ovil. 24:2, 3.