Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 23

“Nthehelelei Naame-vo Ndyipopie”

“Nthehelelei Naame-vo Ndyipopie”

Paulu waamena otyili kovanthu vanumana Nomombonge Onene yova Sundaa

Okapitulu aka kapolwa momukanda Ovilinga 21:18–23:10

1, 2. Oityi tyatwaile Paulu ko Selusalei ya ovitateka patyi ankho makamona?

 PAULU uli nokwenda noko Selusalei, momatapalo ahita mukwata ovanthu ovanyingi! Ankho pena-le omanima omanyingi ovanthu venda ko Selusalei vakafende Siovaa, mokonda oko kuna ondywo yokumufendela. Ovanthu ovanyingi vomo Selusalei ankho velimphanda unene mokonda yotyipuka otyo. Paulu ankho utyii okuti ovalanduli ovanyingi va Kilisitu vakala mo Selusalei nkhele vakakatela vala Movitumino vya Mwisesi. Kavetavela okuti pahe Siovaa kafendwa vali ngeetyi ankho vemufenda kohale. Paulu wevetwailile onombongo mbuvekwateseko okumona etyi mavali, mahi etyimono okuti tupu ankho vesukisa okukwateswako moupanga wavo na Huku. (Ovil. 19:21) Namphila Paulu ankho etyii okuti mamoneswa ononkhumbi, mahi aende umwe ko Selusalei.

2 Ovitateka patyi Paulu ankho makamona ko Selusalei? Otyitateka tyimwe, ovanthu vomewaneno ankho vetavela kovipuka Paulu atendeleywa. Tupu vamwe vokuyele Kilisitu, avahungu Paulu, avapopi umwe okuti mavemwiipaa. Ovipuka ovio Paulu amwene, viemupele omphitilo yokwaamena onthumbi yae mu Siovaa. Movitateka ovio aviho Paulu akalele navio, welikondolele koututu, akolo omutima, ayumbu onthumbi mu Siovaa. Etyi alingile tyitulongesa etyi noonthwe hono tupondola okulinga.

“Avahimbika Okunkhimaneka Huku” (Ovilinga 21:18-20a)

3-5. (a) Ovalie ovo Paulu vakatompholele navo etyi vehika ko Selusalei ya oityi vapopile? (b) Oityi tulilongesila kweetyi ovo Paulu vatompholele novakulu vomo Selusalei?

3 Etyi ovo Paulu novomundyila yae vehika ko Selusalei, avakapopia novakulu ankho vakalela komutwe ovilinga. Ovatumwa kavatumbulilwe mokonda tyipondola pomuvo opo aveho ankho vakaivisa oviwa ovipe kovilongo ovikwavo. Mahi Tiaku ondenge ya Sesusi nkhele ankho uli mo Selusalei. (Ngal. 2:9) Mokutala Tiaku oe waendesile eliongiyo etyi ovakulu aveho vomo Selusalei veliongiya na Paulu. — Ovil. 21:18.

4 Paulu akukunya ovakulu “ahimbika okuveendehila ovipuka aviho Huku alinga, evi alingila movilinga viae pokati kovanthu vovilongo.” (Ovil. 21:19) Otyipuka otyo Paulu apopile mokutala tyevepamekele unene. Noonthwe, hono tyina twiiva okuti ovilinga viokwivisa movilongo ovikwavo vikahi nokuliyawisa, tyitupameka unene. — Omih. 25:25.

5 Etyi Paulu ekahi nokulinga elongomona liae, tyipondola wapopile onombongo vomawaneno oko Europa vayekele mbukakwateseko vakwavo voko Selusalei. Etyi ovakulu vomo Selusalei veiva okuti vakwavo vovilongo ovikwavo vatuma onombongo avahambukwa avetyimono umwe okuti vakwavo vevehole unene. Ovakulu ovo “avahimbika okunkhimaneka Huku”! (Ovil. 21:20a) Na hono, ovanthu ovanyingi vatumbukilwa novihuna, novokuvela, vahambukwa unene tyina vakwavo vevepopila onondaka mbuvepameka nokuvekwatesako.

Ovanyingi Ankho “Vetyipakako Umwe Unene Tyovitumino” (Ovilinga 21:20b, 21)

6. Oityi ovakulu vapopilile Paulu?

6 Ovakulu avapopila Paulu okuti ovanthu vomo Sundeya ankho veli nokumupopia. Avemupopila okuti: “Utyeete, ovanyingi ankho veli vala mova Sundaa, valinga ovataveli, vetyipakako umwe unene Tyovitumino. Mahi pahe veiva momaalo-alo okuti ove uli nokulongesa ova Sundaa aveho veli movilongo etyi tyahatundile ku Mwisesi, uli nokuveti vahapitise ekwendye ovana vavo, vahalandule oviso viavahiwa-le.” aOvil. 21:20b, 21.

7, 8. (a) Otyipuka patyi tyapenga ovalanduli va Kilisitu voko Selusalei ankho vasoka? (b) Mokonda vala ovalanduli va Kilisitu ova Sundaa kavanoñgonokele nawa ovipuka, otyo tyilekesa okuti ankho kavapondola vali okukala ovalanduli va Kilisitu?

7 Ankho palambale omanima alamba po 20 tundee apa Ovitumino vya Mwisesi viahalandulwa vali. Opo naina omokonda yatyi ovalanduli ovanyingi va Sesusi ankho vapopila okuti ovanthu vena okulandula Ovitumino vya Mwisesi? (Kolo. 2:14) Menima 49 P.K., ovatumwa novakulu veliongiyile mo Selusalei avatumu omukanda komawaneno aeho, avapopi okuti ovalanduli va Sesusi vehe va Sundaa kavesukisile vali okupita ekwendye nokulandula Ovitumino vya Mwisesi. (Ovil. 15:23-29) Omukanda kawapopile ovalanduli va Kilisitu ova Sundaa, ovanyingi puvo ankho vahanoñgonokele okuti pahe Ovitumino vya Mwisesi kavilandulwa vali.

8 Mokonda vala ova Sundaa ovo ankho kavanoñgonokele nawa ovipuka, otyo tyilekesa okuti ankho kavapondola vali okukala ovalanduli va Kilisitu? Au, hatyoko. Hakuti kohale ankho vafenda onohuku mbomatutu ya pahe ankho vahanda okumbufenda vali. Ova Sundaa vana ankho vena onthilo na Huku, ankho vehole unene Ovitumino Siovaa apele Mwisesi. Hakuti Ovitumino ovio ankho viatuka kovilulu, aa muna etyi tyapenga. Mahi Ovitumino viahindilwe etyi Huku alinga omphango nova Isilayeli. Mahi pahe ovalanduli va Kilisitu valandula etyi tyalingilwa omphango omphe. Pahe ovanthu ankho kavesukisile vali okulandula Ovitumino viapelwe Mwisesi pokufenda Siovaa. Mahi ovalanduli va Kilisitu ova Hembeleu, ankho vehole unene Ovitumino, otyipuka otyo ankho kavetyinoñgonoka nawa, tupu ankho kavetavela okuti omunthu pahe una okulandula Kilisitu opo etavelwe na Huku. Ankho vena okutavela otyipuka otyo otyipe Siovaa evenoñgonokesa. bSele. 31:31-34; Luka 22:20.

“Ovipuka Veivite Tyatiwa Ove Ulinga, Hatyili-ko” (Ovilinga 21:22-26)

9. Oityi Paulu ankho alongesa tyayemba Kovitumino vya Mwisesi?

9 Mahi okuti tyili Paulu ankho uli nokupopila ova Sundaa vomovilongo “vahapitise ekwendye ovana vavo avahalandula ovitumino”? Paulu ankho omutumwa wovanthu vehe va Sundaa ya ankho uvepopila umwe nawa okuti ovanthu vehe va Sundaa kavesukisile okulandula Ovitumino vya Mwisesi. Tupu ankho upopia okuti vana vokupopila vakwavo okuti opo vetavelwe na Huku vena okupita ekwendye, tyapenga. (Ngal. 5:1-7) Kovilongo Paulu amaile nako, tupu ankho wivisa oviwa ovipe kova Sundaa. Ova Sundaa vokuna omutima omuwa ankho uvepopila okuti etyi Sesusi ankhia wanyima-ko ovitumino, ya opo omunthu apandwe na Huku kesukisa vali okulandula Ovitumino vya Mwisesi, mahi una okuyumba onthumbi mu Sesusi. — Loma 2:28, 29; 3:21-26.

10. Oñgeni Paulu ankho atala ovanthu valandula Ovitumino vya Mwisesi, nokupita ekwendye?

10 Mahi Paulu ankho kapopi omapita ova Sundaa vana ankho nkhele vahanda okulandula Ovitumino vya Mwisesi, ngeetyi okwahaundapa mo Tyasapalo, nokwahali ovikulia vimwe. (Loma 14:1-6) Mahi tupu ahapakeko otyitumino tyokuti ovanthu kavapondola okupita ekwendye. Ngwe Paulu yatyo wapitisile ekwendye Timotiu, opo ahanumanese ova Sundaa, mokonda ankho vetyii okuti tate ya Timotiu omu Ngeleku. (Ovil. 16:3) Okupita ekwendye mwene ankho tyitei komunthu na munthu. Paulu wahonekelele Ova Ngalasiya okuti: “Tyiti vala nokupita ekwendye, nokwahapiti ekwendye tyitupu ovilinga, tyahandwa onthumbi yeendela monthyole.” (Ngal. 5:6) Mahi omunthu okupita ekwendye mokonda tyatiwa uli nokutavela Ovitumino, okuti hatyo, apiti ekwendye opo etavelwe na Siovaa, ankho tyapenga. Omunthu ulinga ngootyo, ankho utupu eyumba-nthumbi.

11. Oityi ovakulu vapopilile Paulu, mahi oityi Paulu ahalingile? (Tupu tala okatoi.)

11 Namphila ovipuka ankho vili nokupopiwa novanthu omatutu vala, mahi etyi ovalanduli va Sesusi ova Sundaa veiva ovipuka ovio, atyivekalesa omapita. Otyo ovakulu vapopilile Paulu okuti: “Tuna apa ovalume vekwana, valinga omphango, avaane. Endei novalume ava noove okelikoha tyotyiso, ovefetela-ko vakululwe umwe onohuki ambuho. Ovanthu aveho vetyimone okuti ovipuka veivite tyatiwa ove ulinga, hatyili-ko, ove uli nokweendela momululi, uli vala Movitumino.” cOvil. 21:23, 24.

12. Oityi Paulu alingile tyilekesa okuti ankho utavela kovakulu?

12 Paulu ankho upondola okupopia okuti evi ovanthu veli nokwiiva tyatiwa ndyilinga hatyitateka, mwene otyitateka ovalongwa va Sesusi ova Sundaa nkhele vakakatela vala Movitumino vya Mwisesi. Mahi Paulu hatyoko apopile. Wetavelele etyi ovakulu vemupopila, mokonda ankho katyiliatela kovitumino vya Siovaa. Ngwe ankho pomuvo opo wahonekale okuti: “Pwaava veheli motyitumino, naame nalinga lwo ou weheli motyitumino, namphila ame mwene ndyili motyitumino opo ndyeete ava veheli motyitumino.” (1 Kol. 9:20) Paulu alingi umwe ngeetyi apopile etavela etyi apopilwa novakulu vomo Selusalei alingi umwe ngou ‘weheli motyitumino.’ Etyi tyalingile Paulu tyitukwatesako okulinga etyi tupopilwa novakulu vewaneno, atwahalingi vala ovipuka ngeetyi onthwe mwene tuhanda. — Hemb. 13:17.

Paulu wetavelele etyi ovakulu vemupopilile, mokonda ankho katyiliatela kovitumino vya Huku. Okuti noove ongootyo ulinga?

“Ou ha Wokukala Nomwenyo!” (Ovilinga 21:27–22:30)

13. (a) Omokonda yatyi ova Sundaa vamwe vankhindulilile onondyaya mondywo ya Huku? (b) Oñgeni Paulu ahupile etyi ovanthu ankho vahanda okumwiipaa?

13 Etyi ovo Paulu vehika mondywo ya Huku, ovipuka aviahaende nawa. Etyi ononthiki mbomphango yalingile ovalume vana mbuhungi kokupwa, ova Sundaa voko Asia avamono Paulu, avapopi okuti utwala ovanthu ova Sundaa mondywo ya Huku, pahe avahimbika okuyaya. Ine hatyetyi pali omunene womafwalali o Loma, Paulu ñgeno vemuvetele avemwiipaa. Mahi nongootyo, omunene womafwalali akutu umwe Paulu. Okutuka opo, Paulu akala omanima ekwana tyakwatwa. Namphila Paulu ankho akwatwa, ovanthu ankho veli vala nokumuyeva vemwiipae. Etyi omunene womafwalali apula ova Sundaa oityi vekahi nokuyevela Paulu, avapopi vala ovipuka ovinyingi okumutendeleya. Mokonda yovanthu ovanyingi ankho vekahi nokuywela, omunene womafwalali etyi vapopia ehetyiivi. Pahe Paulu avemupolo povanthu ovo avemutwala no kondywo yomafwalali. Etyi pahe ovo Paulu nomafwalali o Loma vekahi nokunyingila mondywo yomafwalali, Paulu apopila omunene womafwalali ati: “Nkhele mbaa ndyipopie-vo vala, ovanthu vendyive.” (Ovil. 21:39) Omunene womafwalali etavela, Paulu ahatili owoma pahe ahimbika okupopia.

14, 15. (a) Oityi Paulu apopilile ova Sundaa? (b) Oityi omutumini una alingile anoñgonoke etyi ova Sundaa veyelelele Paulu?

14 Paulu pokuhimbika, wapopile okuti: “Nthehelelei naame-vo ndyipopie.” (Ovil. 22:1) Paulu apopi melaka lyo Hembeleu, etyi vetyiiva avati umwe filuu. Wapopile omokonda yatyi akalela omulanduli wa Kilisitu. Paulu apopi ovipuka ova Sundaa ankho vapondola okukaovola nawa. Wapopile okuti walongesilwe na Ngamaliyeli, omulongesi ankho wankhimana, ahukaisa ovalanduli va Kilisitu. Otyipuka otyo, vamwe veli-po ankho vetyii umwe nawa. Pahe apopi okuti etyi ankho eli nokwenda ko Ndamasiku, amono Sesusi movilelenya wapopia nae. Ava ankho veli nokueenda na Paulu vamwene vala otyitei aveivi ondaka yomunthu waihana, mahi avahanoñgonoka etyi apopia. (Tala okatoi mo Mbimbiliya yokulilongeswa momukanda Ovilinga 9:7; 22:9) Paulu akala omumphoki, akwatwa mokuvoko novomundyila yae avemutwala noko Ndamasiku. Etyi vehika oko, omulume umwe utiwa o Ananiya ankho wiiwe nova Sundaa vakala ko Ndamasiku, apatula omaiho a Paulu.

15 Pahe Paulu apopi okuti etyi akondoka mo Selusalei, Sesusi emumonekela etyi ankho eli mondywo ya Huku. Etyi amana okupopia, ova Sundaa avanumana, avakaluluka, avati: “Omulume oo kouye mupolei-ko, ou ha wokukala nomwenyo!” (Ovil. 22:22) Mokonda ankho vahanda okwiipaa Paulu, omunene womafwalali emupolopo, atumu vemutwale mondywo yomafwalali. Mokwahanda okunoñgonoka oityi ova Sundaa veyelele unene Paulu, omunene womafwalali atumu Paulu apulwe otyo avetwa. Pahe etyi vahanda umwe okuveta Paulu, Paulu pahe apopila omafwalali okuti omu Loma. Pahe apulu ine tyaviuka movitumino viomo Loma okuveta omunthu omu Loma. Mononthiki mbuno, tyina Onombangi mba Siovaa vamahungwa otyipuka tyimwe, vatwala umwe ondaka yavo kombonge opo vetyivile okuliamena. (Tala okakasa kati: “ Ovitumino Viomo Loma Nova Loma Vatyo” naaka kati: “ Onomphela Mbovanthu va Huku Mononthiki Mbuno.”) Etyi omutumini una anoñgonoka okuti Paulu omu Loma, pahe aovola vali okutala nawa oñgeni omphela ya Paulu mayeendekwa. Monthiki onkhwavo, omutumini oo atwala Paulu Mombonge Onene yova Sundaa, ngwe vomombonge oyo aveliongiya vatale oñgeni omphela mayeendekwa.

“Ame Ndyimu Faliseu” (Ovilinga 23:1-10)

16, 17. (a) Popia oñgeni ovanthu vakalele etyi Paulu apopia Mombonge Onene. (b) Etyi Paulu avetwa, oñgeni alekesile okuti welikondola koututu?

16 Paulu ahimbika okupopia Mombonge Onene, ati: “Vanthu vetu, vakulu vange, ame evi ndyilinga komutima wange kakunekale-ale otyikelei komaiho a Huku no hono vala.” (Ovil. 23:1) Paulu utupu vali etyi apopile, otyo umwe vala otyo. Ombimbiliya ipopia okuti: “Okwiiva otyo, Ananiya omunene-nakwa atumu ava vetai ponthele yae vemuvete komulungu.” (Ovil. 23:2) Otyipuka otyo valinga ankho otyivi unene! Otyipuka otyo omunene-nakwa alingile ankho otyivi umwe unene, mokonda watendeleya vala Paulu nkhele tyehenenoñgonoke-vo nawa ovipuka! Otyo naina Paulu emupopila okuti: “Huku mekuvange wemphinia ove. Ove upumphama kotyipundi tyonomphela, pahe opengesa umwe Otyitumino, ove umwe pahe uti ndyivetwe?” — Ovil. 23:3.

17 Ovanyingi ankho veli-po avanumana umwe unene, mahi hakuti ankho vanumanena etyi Paulu avetwa komulungu. Ankho vanumanena etyi apopia! Avahimbika okumupopila okuti: “Ovee, utañgunina omunene-nakwa wa Huku?” Paulu elikondola koututu ya etyi apopia ankho tyilekesa okuti una onthilo Novitumino vya Mwisesi. Wapopia okuti: “Vakulu vange, ame hetyikolele okuti omunene-nakwa. Tyahonekwa: ‘Wahapopie omapita ohongoi yotyilongo.’” d (Ovil. 23:4, 5; Oku. 22:28) Paulu alingi vali otyipuka otyikwavo. Mokonda wetyimona okuti Mombonge Onene ankho vokukoya onomphela ova Faliseu nova Sanduseu, apopi okuti: “Vakwe, vanthu vetu, ame ndyimu Faliseu, ndyimona wova Faliseu. Etyi nakwatelwa ñgaa okwetavela etutilo liovokwankhia.” — Ovil. 23:6.

Ngeetyi tyalingile Paulu, tyina tuli movilinga viokwivisa atuvasi ovanthu vonongeleya ononkhwavo, tupopia navo okutalela oku vayemba

18. Oityi Paulu apopilile okuti ndyimu Faliseu, ya oityi onthwe hono tulilongesila-ko tyina tuli movilinga viokwivsa?

18 Oityi Paulu apopilile okuti omu Faliseu? Omokonda ovo “tate yae ovo ngeleya yova Faliseu.” Otyo ovanthu ovanyingi vatila Paulu omu Faliseu. e Opo naina omokonda yatyi Paulu akatila ndyimu Faliseu, ngwe ova Faliseu vatyo etyi valongesa tyayemba ketutilo, mwankhinga omatutu? Ova Faliseu ankho vetavela okuti omunthu ngaankhia, ohande yae kainkhi, ya vokulinga ovipuka oviwa ngavankhia mavakapewa vali olutu olukwavo. Paulu ankho ketavela komatutu oo. Ngwe ankho utyii okuti tyina omunthu amankhi makatutiliswa, ngeetyi Sesusi ankho alongesa. (Swau 5:25-29) Nongootyo, Paulu ankho utavela kweetyi ova Faliseu valongesa okuti omunthu tyina amankhi, makondoka vali komwenyo, ngwe ankho ova Sanduseu otyipuka otyo kavetyitavela. Ngwe mwene ankho valongesa okuti tyina omunthu amankhi, ngootyo kwapwa umwe. Noonthwe tyina tupopia novanthu vonongeleya vetavela okuti kouye kuna Huku, otyiwa tulinge ngeetyi tyalingile Paulu. Tupondola okupopia okuti noonthwe tutavela okuti kouye kuna Huku. Namphila pamwe ngwe vetavela Koutatu Ukola, ya onthwe tutavela ku Huku wapopiwa mo Mbimbiliya, nongootyo atuho tutavela okuti kouye kuna Huku.

19. Omokonda yatyi ovanthu vo Mombonge Onene vayayelele unene?

19 Etyi Paulu apopia atyeeta onondyaya Mombonge Onene. Ombimbiliya ipopia okuti: “Ovanthu avahimbika vala okuviela, vamwe vokwahula kova Faliseu avakatuka, avemwaamena avati: ‘Omulume ou utupu-ale etyi alinga tyapenga; mwene hamwe una omphepo yapopia nae, hamwe tupu oandyu — .’” (Ovil. 23:9) Ova Sanduseu mwene ankho kavetavela-le okuti kouye kuna onoandyu. Pahe etyi veiva umwe otyipuka otyo vakwavo vapopia, atyivenumanesa unene! (Tala okakasa kati: “ Ova Sanduseu Nova Faliseu.”) Ovanthu avahimbika umwe okuyaya unene, pahe omunene womafwalali apolo Paulu pokati kovanthu ovo emutwala mokati. (Ovil. 23:10) Nongootyo, ankho nkhele vahanda umwe vala okwiipaa Paulu. Pahe Paulu oityi ankho malingi? Otyo matulilongesa mokapitulu makalandulako.

a Mokonda mo Selusalei ankho muna ova Sundaa ovanyingi vakala ovalanduli va Kilisitu, tyipondola hamwe ankho muna omawaneno omanyingi eliongiyila momaumbo avo.

b Etyi palamba omanima amwe, Paulu ahonekela omukanda ova Hembeleu, apopi okuti omphango omphe ikahi vali nawa komphango onkhulu. Tupu apotoyola umwe nawa okuti omphango omphe yanyima-ko omphango onkhulu. Ovipuka Paulu ahonekele, viakwatesileko ovalanduli va Kilisitu voko Selusalei vetyivile okupopila ova Sundaa ankho vasoka okuti vena okulandula Ovitumino vya Mwisesi, okuti pahe kavilandulwa vali. — Hemb. 8:7-13.

c Ovanthu vamwe vokwatanga vapopia okuti ovalume vana valingile omphango yokukala ova Nasileu. (Onob. 6:1-21) Otyili, Ovitumino Viapelwe Mwisesi ankho otyo umwe vipopia, mahi pahe ovitumino ovio ankho kavilandulwa vali. Mokutala Paulu wanoñgonokele umwe okuti katyapengele ovalume vana vafwisepo omphango valingilile Siovaa. Naina, ankho katyapengele Paulu okweenda navo, nokuvefetelako vakululwe onohuki. Katwii nawa omphango ovanthu vana valingile, mahi mokutala Paulu ketavelele okulinga otyilikutila tyovinyama ngeetyi ankho tyilinga ova Nasileu, asoko okuti hamwe otyilikutila tyatyo otyo matyikoho ovalume ovo kononkhali mbavo. Mokonda yotyilikutila tya Sesusi, ankho katyisukisa vali ovanthu valinge ovilikutila viovinyama opo vakohwe ononkhali mbavo. Onthwe katwii nawa etyi Paulu alingile, mahi tuna onthumbi yokuti kalingile otyipuka natyike konyima pahe elivele.

d Ovanthu vamwe vehole okupopia okuti Paulu kaimbukile omunthu una okuti omunene-nakwa, mokonda hamwe ankho keetepo nawa. Okuti hatyo, mokonda ankho wakalele ehimbwe komapunda-umbo omakwavo, hamwe ankho kei vali olie pahe omunene-nakwa pomuvo pana mo Selusalei. Tupu mokonda ankho Mombonge mweyula vala ovanthu ovanyingi, tyipondola Paulu hamwe kamwene olie wapopila ovanthu opo vemuvete komulungu.

e Menima 49 P.K., etyi ovatumwa novakulu ko Selusalei veliongiya vatale ine ovanthu veheva Sundaa vena umwe okulandula etyi tyipopia Ovitumino vya Mwisesi, Ombimbiliya ipopia okuti vamwe ankho veli-po o “velongeso liova Faliseu ankho pahe vetavela.” (Ovil. 15:5) Mokutala vapopiwa ngootyo mokonda etyi vehenekale ovalanduli va Sesusi, ankho ovelongeso lyo va Faliseu.