1, 2. (a) Paulu ankho uli motyitateka patyi? (b) Oityi tupondola okulipula tyayemba kweetyi Paulu alingile tyokutwala omphela yae ku Sesale?

 PAULU nkhele ankho uli vala mo Sesaleya mahi tyiyungwa vala nomafwalali. Ankho palamba-le omanima evali tundee apa aile ko Sundeya, tutatu ova Sundaa avahande okumwiipaa. (Ovil. 21:27-36; 23:10, 12-15, 27) Atee apa, onondyale mbae nkhele ankho kambemuvilile, mahi otyo vatutumba vala. Etyi Paulu etyimona okuti mavahande umwe okumukondola ko Sundeya, apopila omutumini Fesitu okuti: “Omphela ei yende ku Sesale!” — Ovil. 25:11.

² Okuti Siovaa wakwatesileko Paulu etyi aita omphela yae yende komutumini omunene wo Loma? Onthwe twesuka umwe nekumbululo liepulo olio, mokonda noonthwe tukahi nokwivisa oviwa ovipe Viouhamba wa Huku momuvo uno wonthyulilo. Twesukisa okunoñgonoka ine Paulu wetyivilile ‘okwaamena oviwa ovipe, nokuviovolela ondyila movitumino vitavelwe.’ — Fili. 1:7.

3, 4. (a) Etyi ova Sundaa vaita Fesitu atwale Paulu ko Selusalei ankho oityi vahanda okulinga, ya oñgeni Paulu ahupile? (b) Ngeetyi Siovaa akwatesileko Paulu, oñgeni hono akwatesako ovanthu vae?

³ Etyi palamba ononthiki ononthatu tundee apa Fesitu ahimbika okutumina mo Sundeya, pahe Fesitu aende ko Selusalei. a Ko Selusalei oko, eivi ononkhalamutwe mbovanakwa nomanene-atyo ova Sundaa vekahi nokutendeleya Paulu okuti walinga-linga ovipuka ovinyingi ovivi. Ovanthu ovo ankho vetyii okuti omutumini ou omupe, ova Loma vahanda elivile nova Sundaa aveho. Pahe avapopila Fesitu avati Paulu eye ko Selusalei, omphela yae ngako ikakoyelwa. Vaita otyipuka otyo mokonda ankho vena etyi vahanda okulinga tyehekahi nawa. Onondyale mba Paulu ankho velipakela-mo vemwipaele mondyila tyina atunda ko Sesaleya okwenda noko Selusalei.  Fesitu ehetavela otyipuka otyo, evepopila okuti: “Onwe vakulu vatyo lipungei, twende atuho noonwe mukapopile kuna tukatale ine omulume una una etyi alinga tyapenga.” (Ovil. 25:5) Otyipuka otyo tyapopile Fesitu atyihupisa Paulu.

⁴ Movitateka aviho Paulu akondya-kondya navio, Siovaa wemukwatesileko mokutuma Sesusi Kilisitu emupameke. Hinangela okuti Sesusi wapopilile Paulu okuti: “Likwatehila!” (Ovil. 23:11) Hono, Onombangi mba Siovaa navo vahukaiswa, vamoneswa ononkhumbi. Siovaa ketuyakulila kovitateka aviho tumona, mahi utwaavela ounongo nononkhono tutyivile okukoleleya. Tyina tuna ovitateka tuyumbei-ko onthumbi yokuti Huku yetu metwaavela ‘ononkhono mbae mbalambakana’ tutyivile okukoleleya. — 2 Kol. 4:7.

5. Oityi Fesitu alingile Paulu?

⁵ Etyi pakala ononthiki mbumwe, Fesitu “apumphama kotyipundi tyonomphela” mo Sesaleya. b Ankho tyati Paulu opo eli, naava vokwemutendeleya navo opo veli. Mokonda ova Sundaa vatendeleyile Paulu ovipuka ovinyingi, Paulu apopi okuti: “Ame nati  umwe anahapengehile Movitumino viova Sundaa, anahapengehile mondywo ya Huku, anahapengehile ku Sesale.” Paulu ankho uhiwa umwe vala okuyovolwa mokonda utupu etyi alinga tyapenga. Pahe Fesitu oityi ankho malingi? Mokonda ankho wahanda okupandwa nova Sundaa, apulu Paulu ati: “Wahanda wende no ko Selusalei ngako omphela yove ikapopila, ukapopie ovipuka ovio?” (Ovil. 25:6-9) Otyipuka otyo Fesitu asoka ankho outyova! Ine Paulu aliatele umwe omphai mo Selusalei, onondyale mbae ñgeno vekemwiipaa. Fesitu ankho wesuka vali nokuhumbwa novanthu tyipona okulinga etyi tyaviuka. Omutumini Posiu Pilatu, nae otyo alingile-ale ngootyo Sesusi. (Swau 19:12-16) Mononthiki mbuno, vokukoya onomphela valinga umwe etyi tyapenga opo vapandwe vala novanthu. Katyituhuvisa tyina tutala ovatumini valiatela umwe kovitumino ponomphela mbovanthu va Huku.

6, 7. Omokonda yatyi Paulu aitilile omphela yae yende ku Sesale? Ya oityi onthwe hono tulilongesila kweetyi alingile?

⁶ Paulu soka maa wiipawa umwe mokonda ya Fesitu wahanda vala okuhambukiswa ova Sundaa. Mokonda Paulu ankho omu Loma, apopila Fesitu okuti: “Ame pano ndyili, ndyitai-ale potyipundi tyonomphela tya Sesale, apa umwe onomphela mbupopila-le. Ame ndyitupu etyi nalinga tyapenga kova Sundaa, noove utyeete umwe. . . . Opo omphela ei yende ku Sesale!” Tyina omunthu amaiti umwe otyipuka otyo ankho katyitavela vali okutyipilulula. Otyo naina Fesitu apopila okuti: “Mwene ove waita yende ku Sesale. Pahe ku Sesale oko umwe mayeende.” (Ovil. 25:10-12) Etyi Paulu aita omphela yae yende ku Sesale, otyo Onombangi mba Siovaa hono valinga tyina vena onomphela monombonge. Tyina ovanthu vokuyele Onombangi mba Siovaa “valinga ovivi avatatehila movitumino,” onthwe tutala umwe nawa etyi ovitumino viotyilongo vipopia, ngaamo tukwatelela twaamene oviwa ovipe. c — Ovii. 94:20.

⁷ Etyi Paulu akala mokaleya omanima evali tyihungwa vala ovipuka ahalingile, avemuyeke atwale omphela yae ko Loma. Mahi etyi nkhele Paulu eheneende ko Loma, apeya vali omutumini omukwavo ankho wahanda velimone.

8, 9. Oityi tyatwaile ohamba Angilipa ko Sesaleya?

⁸ Etyi palamba ononthiki mbumwe tundee apa Paulu apopila Fesitu  okuti omphela yange yende ku Sesale, ohamba Angilipa nomphange yae utiwa o Mbelenise, avaende ko Sesaleya vakaliepese Fesitu wakala omutumini. d Pononthiki o Loma ankho itumina ovilongo ovinyingi, tyina omunthu amakala pahe omutumini, ovatumini ovakwavo venda-ko vekemuliepese. Pokwakaliepesa Fesitu wakala omutumini, Angilipa ankho wahanda vakale omapanga, komutwe wandyila emukwateseko. — Ovil. 25:13.

⁹ Fesitu apopila ohamba Angilipa evi tyatiwa Paulu alinga-linga. Pahe Angilipa akala nolumbwe lwokuhanda okutehelela Paulu yatyo. Monthiki onkhwavo, ovatumini ovo vevali avapumphama kotyipundi tyonomphela. Mahi etyi Paulu ankho mapopi otyinene umwe, katyeelekwa-le nounene wovatumini vana. — Ovil. 25:22-27.

10, 11. Oñgeni Paulu akala nonthilo na Angilipa, ya ovipuka patyi apopile alingaile kohale?

¹⁰ Paulu apandula ohamba Angilipa etyi ankho memupopila ovipuka ekahi nokuhungwa. Paulu ankho utyii nawa okuti ohamba Angilipa wii nawa oviso viova Sundaa novipuka valinga. Pahe Paulu ahimbika okumupopila etyi ali kohale, ati: “Nelipakele umwe nawa  melongeso lietu liokwahayeke ovitumino, ame ankho ndyimu Faliseu.” (Ovil. 26:5) Etyi Paulu omu Faliseu ankho ukevelela okuya kwa Mesiya. Pahe pokwakala omulanduli wa Kilisitu, Paulu ankho ulongesa okuti Sesusi Kilisitu oe o Mesiya ovanthu ankho vakevelela. Paulu apopila Angilipa okuti ankho ukahi nokukoyeswa mokonda ankho ukahi nokupopila ovanthu etyi Huku alaele. Otyipuka otyo ankho alongesa nonondyale mbae mbutyitavela. Pahe etyi Angilipa eiva ovipuka ovio, atyimupe olumbwe lwokutehelela vali ovipuka ovikwavo Paulu ankho mapopi. e

¹¹ Paulu mokuhinangela etyi ankho alinga ovalongwa va Kilisitu, apopila Angilipa okuti: “Ame natile umwe ndyitutumbe ndyilwise enyina lya Sesusi omu Nasalee. . . . Pahe mokonda ankho nalungulula umwe, andyihimbika okukeveyeva [ovalanduli va Kilisitu] no komapunda-umbo okokule.” (Ovil. 26:9-11) Etyi Paulu apopia otyili umwe. Ovanthu ovanyingi ankho vetyii okuti Paulu wamonesile emone ovalanduli va Kilisitu. (Ngal. 1:13, 23) Angilipa hamwe welipulile okuti: ‘Omunthu ou oityi ayekelapo okulinga ovipuka ovio?’

12, 13. (a) Oityi tyaendelepo opo Paulu akakale omulongwa wa Sesusi? (b) Oñgeni Paulu ankho eya nokulinga ngatyina ekahi ‘nokusana motyimuti’?

¹² Ekumbululo liepulo olio tulivasa monondaka mba Paulu mbati: “Hono tyina ndyenda no ko Ndamasiku nkheveyeve-ko, pahe ankho netyipewa umwe nononkhalamutwe mbovanakwa,  ovo vetyinthuma, nakati vala ñgaa mondyila Hamba, komutenya-tenya, keulu kwatunda otyitei tyimwe otyinene, otyitei tyapona tyekumbi, atyiti naame, naava ankho naenda navo atupwila monohanya. Atuho umwe atutokela pohi, pahe ame andyiivi ondaka imphopila melaka lyo Hembeleu aiti: ‘Saulu, Saulu, umonesila-tyi ononkhumbi? Etyi uli nokulinga etyi tyokusana motyimuti, ove vala moihamenwa.’ Ame andyiti: ‘Ove ove-lie Tatekulu?’ Tatekulu ati: ‘Ame ame Sesusi, ou uli nokumonesa ononkhumbi.’” f — Ovil. 26:12-15.

¹³ Etyi Paulu ehenemone otyipuka otyo, ongatyina ankho ekahi ‘nokusana motyimuti.’ Ngeetyi otyinyama tyisana motyimuti tyina  ondungu tyipondola okuliveta, Paulu ankho ukahi ngatyina eli nokuliveta mokonda ankho uli nokulinga etyi Huku ahahande. Etyi Sesusi amonekela Paulu metapalo liokwenda noko Ndamasiku namphila ankho Paulu omukalavi, Sesusi wemukwatesileko okupiluluka. — Swau 16:1, 2.

14, 15. Oityi Paulu alingile etyi etavela okukala omulongwa wa Sesusi?

¹⁴ Paulu wapilulukile umwe unene. Wapopilile ohamba Angilipa okuti: “Ame pahe Hamba Angilipa, hetyivilile okwaanya otyo namwene tyatunda keulu, mahi nahimbikila umwe ku ovo vo ko Ndamasiku, andyiya no ko vo mo Selusalei, no vo motyilongo atyiho tyo Sundeya, no ko vomihoko omikwavo, ankho nevetyindila ondaka velivele avakondoka ku Huku, valinge ovilinga viokwelivela kwavo.” (Ovil. 26:19, 20) Pahe ankho pena-le omanima omanyingi, Paulu ankho ukahi umwe nokulinga ovilinga Sesusi emupele monthiki ina. Ovilinga ovio avieta-tyi? Vana Paulu apopila oviwa ovipe ankho velivela umwe, avayekepo ovipuka ovivi ankho valinga avahimbika okufenda Siovaa. Pahe ankho ovanthu vekahi nawa, vetavela ovitumino viotyilongo, velivila vala novanthu aveho.

¹⁵ Mahi ova Sundaa vokuyele Paulu ankho kavesukile-ale novipuka ovio. Paulu apopi okuti: “Otyo ova Sundaa vankhwatelele mondywo ya Huku avahande okundyipaa. Mahi mokonda uli nokunkhwatesako o Huku, na hono ame uno ndyipa ovanthu oumbangi, aveho novatutu novanene.” — Ovil. 26:21, 22.

16. Oityi tulilongesila ku Paulu tyina tupopia novakoyesi novatumini?

¹⁶ Mokonda tuvalanduli va Kilisitu, apeho tuna okukala “tyamaneka” tutyivile okuyakulila onthumbi yetu. (1 Pet. 3:15) Tyina tupopila ovakoyesi novatumini ovipuka twii, otyiwa tulinge nga Paulu etyi apopile na Angilipa na Fesitu. Ine tupopia nonthilo atupopi oñgeni otyili tyetukwatesako atukala ovanthu vekahi nawa, neetyi tyihole okukwatesako ovanthu tulongesa, hamwe ovatumini ovo vapondola avehetutyiki vali okufenda Siovaa.

17. Oityi Fesitu apopile etyi Paulu ankho ekahi nokupopia, ya ovanthu ovanyingi hono vekahi ñgeni?

¹⁷ Etyi ovo Fesitu na Angilipa vekahi nokutehelela Paulu, avahati vala filuu avaniange etyi Paulu ankho ekahi nokupopia. Tala vala etyi tyamonekapo: “Paulu kamanene-ale okupopia ovipuka ovio vemwiive-vo, kuna Fesitu akaluluka ati: ‘Ove nkhwali walinga komutwe Paulu!  Ovipuka ovio ovinene wii mavikulingisa komutwe!’” (Ovil. 26:24) Etyi tyapopile Fesitu otyo ovanthu ovanyingi hono vehole okupopia. Ovanthu pamwe vapopia okuti vana valongesa vakwavo Ombimbiliya valinga komutwe. Ovanthu vokwatanga unene mouye muno kavetavela etyi Ombimbiliya ipopia okuti ovanthu vokwankhia mavakatutiliswa.

18. Oñgeni Paulu akumbulula Fesitu, ya otyipuka otyo tyakalesa ñgeni Angilipa?

¹⁸ Paulu akumbulula omutumini oo, apopi okuti: “Ame halingile komutwe Mutumini Fesitu, ame ndyili vala nokupopia onondaka mbotyili, onondaka mbonondunge. Mwene ohamba ndyili nokweendehila, ovipuka ovio ivii umwe nawa. . . . Ove Hamba Angilipa utavela Kovauli? Ame ndyityii okuti ove utavela.” Angilipa apopila Paulu ati: “Ove wakambela vala katutu ñgeno wandingisa umwe andyilingi omukwa-Kilisitu.” (Ovil. 26:25-28) Otyipuka otyo Angilipa apopia, tyilinge tyatunda umwe komutima tyilinge wetyipopia vala tyahasokele, mahi tyalekesa umwe okuti wanoñgonoka etyi Paulu apopia.

19. Ovo Fesitu na Angilipa vetyimwene okuti Paulu naina omunthu ukahi ñgeni?

¹⁹ Pahe ovo Fesitu na Angilipa avakatuka, tyilekesa okuti omphela opo yapwila opo. Ombimbiliya yati: “Tyina pahe venda, otyo vaenda nokulipopila vati: ‘Omulume ou utupu-ale etyi eli nokulinga tyimwiipaesa, no mokaleya vala ankho ñgeno kapakwa-mo-ale.’ Angilipa apopila Fesitu ati: ‘Omulume ou mwene ine hatyetyi aita omphela yae yende ku Sesale ñgeno wayovoka-le.’” (Ovil. 26:31, 32) Ankho vetyimona umwe nawa okuti Paulu utupu etyi alinga. Okutuka umwe monthiki oyo, mokutala vetyimwene umwe okuti naina ovalanduli va Kilisitu ovanthu vekahi nawa.

20. Oviwa patyi viatundilila-ko etyi Paulu aivisa kovatumini?

²⁰ Povatumini vana vevali petupu ou wetavelele oviwa ovipe Viouhamba. Okuti Paulu walingile etyi atwailwe mombonge ina? Eenga. Etyi Paulu atwailwe “konohamba no kovatumini” mo Sundeya, ovatumini vomo Loma veivile oviwa ovipe, ñgeno vehena-le apa veviiva. (Luka 21:12, 13) Tupu mokonda Paulu wamonesilwe ononkhumbi akoleleya, otyipuka otyo atyipameka vakwavo vafenda Siovaa. — Fili. 1:12-14.

21. Tyina tulikwatehila movilinga viokwivisa, oviwa patyi vituka-ko?

²¹ Okukoleleya movilinga viokwivisa oviwa ovipe namphila tumoneswa ononkhumbi kutuka oviwa. Pamwe ongootyo umwe vala matutyivili okupopila otyili ovatumini vehena-le apa ñgeno veiva oviwa ovipe. Tyina tukoleleya, tupameka vakwetu tufenda navo, navo avetyivili okukoleleya movilinga viokwivisa oviwa ovipe Viouhamba wa Huku.