1, 2. Ovalie ankho vatunda ko Filipu venda no ko Tesalonika, ya mokutala oityi ankho veli nokusoka?

 ANKHO kuna etapalo limwe likwata ovanthu ovanyingi liaviukiswa novanthu vomo Loma, likwata monomphunda. Metapalo liatyo ankho mwaviela unene. Tyati umwe omo mwiivalela omambulu akoma, omo mwiivalela omatemba alamba, omo mwiivalela onongendi mbutomphola, vamwe tyipondola ankho omafwalali, ovakwavo o vokukalinga ononiñgoso. Metapalo liatyo olio omo ankho muna nokukwata ovo Paulu na Sila na Timotiu vatunda ko Filipu venda ko Tesalonika, paendwa onokilometulu 130. Okuti oungendi oo ko Paulu na Sila ankho wapepuka? Au, ankho kawapepukile mokonda mo Filipu omu veli nokutunda ankho vavetwa-vetwa. — Ovil. 16:22, 23.

² Mokonda ovanthu ovo vetatu ankho venda kokule, oityi valingile opo vahaponwe? Tyipondola ankho veli nokutomphola. Ankho vahinangela umwe nawa ehambu vakalele nalio etyi omuyungi wokaleya nombunga yae vakala ovalanduli va Kilisitu mo Filipu. Otyipuka otyo tyalingile omuyungi wokaleya atyiveavela ononkhono mbokutwalako okwivisa ondaka ya Huku. Tyipondola etyi vehungi ko Tesalonika ankho veli nokusoka okuti: ‘Pahe ova Sundaa voomo mavetutambula-vo ñgeni? Okuti matuvetwa vali ngeetyi twavetelwale ko Filipu?’

3. Oñgeni etyi tyalingile Paulu wakolele omutima atwalako okwivisa tyipondola okutukwatesako?

³ Etyi pakala, omutumwa Paulu ahonekela omukanda ova  Tesalonika upopia oñgeni akalele etyi enda-ko, watile: “Twahula okuti etyi twali mo Filipu twamonesilwe emone, atulingwa onya, noonwe umwe mutyii, mahi onthwe atukolo umwe omutima atupamena mu Huku yetu, onwe atumupopila umwe oviwa ovipe vya Huku namphila ovanyingi ankho vetuyele.” (1 Tes. 2:2) Onondaka ombo Paulu apopia mbulekesa okuti tyipondola wakalele notyinkhe tyokunyingila mo Tesalonika haunene umwe mokonda wavetelelwa-le mo Filipu. Okuti noove nthiki imwe wakalele-ale ngeetyi tyakalele Paulu? Pamwe usoka okuti okupopia novanthu tyipwiya? Paulu ankho uyumba onthumbi mu Siovaa. Ankho utyii okuti memukwatesako, akolo omutima. Okulilongesa etyi tyalingile Paulu, noove tyipondola okukukwatesako. — 1 Kol. 4:16.

4. Oityi tupopila okuti Paulu mokutala mo Tesalonika wakalele-mo ehimbwe?

⁴ Ombimbiliya ipopia okuti etyi Paulu eli mo Tesalonika waile mondywo yokufendela yova Sundaa Ovityasapalo vitatu. Okuti otyo tyilekesa okuti Paulu mo Tesalonika wakalele-mo vala onosimanu ononthatu? Au. Onthwe katwii onthiki yo tete Paulu aile mondywo yokufendela etyi ehika mepunda-umbo. Tupu omikanda Paulu mwene ahoneka vipopia okuti etyi veli ko Tesalonika, Paulu naava aenda navo vaundapele opo velitekule. (1 Tes. 2:9; 2 Tes. 3:7, 8) Tyehe-otyo vala, etyi Paulu eli ko Tesalonika, waetelelwe tuvali okulia na vakwavo voko Filipu. (Fili. 4:16) Naina mokutala mo Tesalonika Paulu wakalele-mo ehimbwe, kakalele-mo vala onosimanu ononthatu.

5. Oityi Paulu ankho alinga akwateseko ovanthu okusoka nawa?

⁵ Paulu ankho una ononkhono mbokwivisa apopi novanthu ankho veli mondywo yokufendela. Ngeetyi alinga-linga-le, “atomphola navo Novihonekwa, evehangununina, otyo evelekesa apa tyapopiwa okuti Kilisitu ankho una umwe okumona emone, aipawa, pahe haa apindulwa-po kovokwankhia, ati: ‘Oo o Kilisitu, Sesusi ou ame ndyili nokumupopila.’” (Ovil. 17:2, 3) Paulu ankho kakuluminya ovanthu vetavele etyi apopia, mahi ankho uvekwatesako vasoke Kovihonekwa. Ankho utyii okuti vana vokwenda mondywo yokufendela Ovihonekwa ankho vevii, mahi kavevinoñgonokele nawa. Pahe Paulu ankho uvehangununina Novihonekwa otyo evelekesa okuti Sesusi woko Nasalee o Mesiya wapopilwe.

6. Oñgeni Sesusi ankho apotoyola Ovihonekwa, ya oityi tyatukileko?

 ⁶ Paulu ankho ulinga ngeetyi tyalingile Sesusi ankho ulongesa Novihonekwa. Etyi eli pano pohi Sesusi walongesile ovalongwa vae okuti Ovihonekwa vipopia okuti Omona womulume mamoneswa ononkhumbi aipawa, atutiliswa. (Mat. 16:21) Pahe etyi Sesusi atutiliswa eya kovalongwa vae. Otyipuka otyo ankho tyilekesa okuti naina etyi apopile otyili umwe. Ombimbiliya ipopia etyi alingile pokulongesa ovalongwa vae, yati: “Ahimbikila umwe ku Mwisesi, akwate ovauli aveho, evepotoyolela ovipuka aviho viapopiwa Movihonekwa vipopia etyi ngwe ankho maende.” Otyipuka otyo atyikalesa ñgeni ovalongwa? Mwene ngwe vapopia okuti: “Tyina apa ankho eli nokutomphola noonthwe metapalo katyetuhikile umwe komitima, etyi apa etupotoyolela umwe nawa Ovihonekwa!” — Luka 24:13, 27, 32.

7. Omokonda yatyi etyi tulongesa tuna okutyipola Mondaka ya Huku?

⁷ Ondaka ya Huku ina ononkhono. (Hemb. 4:12) Otyo ovalanduli va Sesusi hono valongesila etyi tyili mo Mbimbiliya ngeetyi tyalingile Sesusi na Paulu novatumwa ovakwavo. Noonthwe hono tyina tupopia novanthu tuvehangununina Ovihonekwa, atuveikulila umwe Ombimbiliya opo vamone okuti etyi tulongesa tutyipola Mondaka ya Huku. Tulinga ngootyo mokonda etyi tulongesa hatyetu-ko. Tyina ovanthu tuveikulila Ombimbiliya navo mwene vetyimona okuti etyi tulongesa hatyetu-ko, otya Huku. Tupu noonthwe mwene tuhole okuhinangeleswa okuti etyi tulongesa ovanthu tyipolwa mo Mbimbiliya, tupu tyiyumbwa onthumbi. Mokonda tutyii okuti etyi itulongesa otyili, pokulongesa ovanthu tutupu owoma nga Paulu.

8-10. (a) Oñgeni ova Tesalonika vakalele etyi vapopilwa oviwa ovipe? (b) Oityi ova Sundaa valwilile onkhi Paulu? (c) Oityi valingile?

⁸ Mokonda Paulu wamonesilwe-ale ononkhumbi, ankho utyii okuti etyi Sesusi apopile otyili. Sesusi watile: “Omupika hamunene vali ku hekulu. Ine ame ame vahukaisa, opo noonwe mavemuhukaisa; Ine vetavela ondaka yange, opo no yenyi maveitavela.” (Swau 15:20) Otyipuka otyo Paulu wetyimwene umwe etyi eli ko Tesalonika. Vamwe vetavelele Ondaka ya Huku, mahi ovakwavo aveheitavela. Luka wapopia okuti: “Otyo atyipe umwe vamwe okutavela, avahulu kovo Paulu na Sila, akulandula vali otyiumbe-umbe tyova Ngeleku navo ankho vafenda Huku, novakai vamwe vomunkhima navo avetavela.” (Ovil. 17:4) Ovalongwa vana ovape vahambukilwe unene etyi vakwateswako okunoñgonoka nawa Ovihonekwa.

 ⁹ Namphila vamwe vetavelele umwe etyi Paulu apopile, mahi ovakwavo avemunumanena unene. Ova Sundaa ovanyingi voko Tesalonika avalu onkhi Paulu mokonda “otyiumbe-umbe tyova Ngeleku” ankho tyahula kwe. Mokonda ova Sundaa ovo valongesile ova Ngeleku vomo Tesalonika Ovihonekwa viova Hembeleu opo vahule koviso viova Sundaa, pahe ankho vasoka okuti ova Ngeleku vana ovalongwa vavo. Etyi Paulu alinga mondywo yokufendela ankho ongatyina ekahi nokuvepola ovalongwa vavo. Ova Sundaa avanumana unene.

¹⁰ Luka pahe wapopia etyi tyalandulako, wati: “Ova Sundaa avevelu onkhi, avakakonga ovalume vamwe onomalandulu ankho vatyama-tyama vala monopalasa, ovo avakongoloka umwe aveho avankhindula omalwei mepunda-umbo. Avanyingila meumbo lya Sasau, ankho vaovola-mo ovo Paulu na Sila vekevepakule kotyiumbe-umbe tyovanthu ovo vankhinduka. Etyi vehevevasile-mo avakoko-mo vala Sasau na vamwe vali ovataveli avevetwala kovatumini vepunda-umbo, otyo vayaya vati: ‘Ovalume vana vokwaeta onondyaya motyilongo, na muno omo veli, Sasau uvelaleka meumbo liae. Ovalume ovo aveho kavetavela ovitumino vya Sesale, vati kuna ohamba onkhwavo, Sesusi.’” (Ovil. 17:5-7) Pahe otyipuka otyo tyakalesile ñgeni ovo Paulu novomundyila yae?

11. Oityi ova Sundaa vatendeleyile ovo Paulu, ya mokutala ankho vasoka kotyitumino patyi? (Tala okatoi.)

¹¹ Tyina ovanthu vakongoloka avankhindula omalwei, etyi valinga nokutyipopia katyitavela-le. Vakala umwe ngatyina ondongi yaeta ityinda atyiho yamavasi pokati apa. Ova Sundaa ankho vankhindula omalwei mepunda-umbo opo ovo Paulu na Sila vatunde-mo. Etyi pahe “vankhindula omalwei” avakapopila ovatumini okuti ovo Paulu na Sila valiatela kovitumino. Otyipuka tyimwe vapopile okuti ovo Paulu vaeta onondyaya motyilongo. Mahi ngwe ovo Paulu naava aenda navo vetupu-ale etyi valingile. Pahe otyipuka tya vali valandulisako otyinene unene. Vatile ovo Paulu ankho veli nokupopia okuti kuna Ohamba onkhwavo itiwa o Sesusi. Ngwe otyipuka otyo ankho okuliatela kovitumino viomutumini omunene womo Loma. a

12. Oityi tyilekesa okuti etyi ovo Paulu ankho vahungwa otyipuka tyimwe otyinene?

 ¹² Otyipuka ova Sundaa vahungile ovo Paulu, tupu otyo ononkhalamutwe mbonongeleya vahungile Sesusi. Vatile: “Omulume ou twemuvasa uhindila ovanthu vetu, uli nokutwala ovanthu nohika, . . . tupu wati oe o Kilisitu, ohamba.” (Luka 23:2) Etyi Pilatu eiva onondaka ombo tyipondola atili owoma, asoko okuti omutumini omunene masoko okuti ngwe uyeka vala ovanthu valiatele kovitumino. Pahe apopi opo Sesusi aipawe. Otyo tyilekesa okuti etyi ovo Paulu vahungwa naina otyipuka umwe otyinene, ankho tyipondola okuveetela. Omukanda umwe wapopia okuti: “Otyipuka tyina vahungwa ankho otyinene umwe unene, mokonda ‘pomuvo pana omunthu okutyitukilapo omutumini omunene ankho wiipawa.’” Okuti etyi ova Sundaa vahandele okulinga vetyivilile?

13, 14. (a) Oityi ovanthu vana vehetyivililile okutalameka ovilinga viokwivisa mo Tesalonika? (b) Oñgeni Paulu alingile etyi tyapopile Sesusi tyayemba kokunthokoka, ya oñgeni onthwe tupondola okulinga ngeetyi alingile?

¹³ Ovanthu vana kavetyivilile okutalameka ovilinga viokwivisa mo Tesalonika. Omokonda yatyi? Otyipuka tyimwe okuti, etyi vakaovola ovo Paulu na Sila kavevevasile-mo. Tupu mokutala etyi ovanthu vapopile vahunge ovo Paulu ovatumini kavetyitavelele nawa-nawa. Etyi pahe ovo Sasau na vakwavo vevefeta onombongo, aveveyeke. (Ovil. 17:8, 9) Paulu walingile umwe etyi Sesusi apopile, watile “tonkhokei ngononyoka, lingei onondalawa ngonopomba.” Mokonda Paulu ankho watonkhoka, akalomboka opo akaivise  kovilongo ovikwavo. (Mat. 10:16) Namphila Paulu ankho akola omutima, mahi keliyumbilehi. Oñgeni hono ovalanduli va Kilisitu vapondola okulinga ngeetyi tyalingile Paulu?

¹⁴ Na hono, ononkhalamutwe mbonongeleya mbuhole okutendeleya Onombangi mba Siovaa. Vapopia okuti Onombangi mba Siovaa vatyitukilapo ovatumini, pahe ngamo vakwatelela, avahindila ovatumini okuyala Onombangi. Navo vetulwa vala onkhi ngovanthu vana vokwalwile onkhi Paulu. Onombangi mba Siovaa kavelipake ponondyaya. Tyina twamamono okuti omunthu umwe wanumana unene, peumbo liae tutunda-po atukondoka onthiki onkhwavo, hamwe pahe ha tumuvasa watula.

15. Oñgeni ovanthu voko Mbeleya vakalele etyi vapopilwa oviwa ovipe?

¹⁵ Opo ovo Paulu na Sila vehelietele, avaende noko Mbeleya ankho paendwa onokilometulu 65 okutunda mo Tesalonika. Etyi vehika-mo, Paulu aende mondywo yokufendela, ahimbika okulongesa ovanthu avasa-mo. Ovanthu avemutambula umwe nawa! Luka wahoneka okuti ova Sundaa voko “Mbeleya ankho vena omutwe, ha ngova Tesalonika, ovo vetavelele ondaka tyesuka umwe natyo, ankho vatala umwe nawa Ovihonekwa nthiki na nthiki, vatale ine tyipopiwa otyo umwe.” (Ovil. 17:10, 11) Okuti onondaka ombo mbulekesa okuti ovanthu voko Tesalonika vetavela Ondaka ya Huku vatombuwa? Au, mokonda etyi pakala, Paulu evehonekela omukanda, ati: “Otyo, otyo onthwe apeho tupandulila vala Huku, mokonda etyi mwetavela ondaka ya Huku, ei mweiva kwoonthwe, amwiitavela, hatyokwati ondaka yovanthu, mwene mweitavelela umwe omu ngwe yakalela, ondaka ya Huku, ei ili nokuundapa no mwoonwe, onwe vataveli.” (1 Tes. 2:13) Mahi oityi ovanthu voko Mbeleya vatilwa ankho vena omutwe?

16. Oityi Luka apopila okuti voko Mbeleya ankho “vena omutwe”?

¹⁶ Ovanthu voko Mbeleya namphila etyi vapopilwa kavenetyiive, mahi avetyitavela umwe, avahapopi omapita ovo Paulu. Mahi hakuti vetyitavelele vala ngootyo. Vatehelele umwe nawa etyi Paulu ankho eli nokupopia, pahe avatale Movihonekwa ine etyi Paulu apopia otyili umwe. Voko Mbeleya ankho kavelilongesa vala Ovihonekwa Motyasapalo, mahi ankho velilongesa-vyo ononthiki ambuho. Ankho vesuka umwe natyo. Ankho vaovola omuvo wokunoñgonoka  ine etyi vatolelwa tyelikwata Novihonekwa. Valekesile okuti ankho velipaka koututu mokonda vapilulukile, “ovanyingi puvo avetavela.” (Ovil. 17:12) Otyo Luka apopila okuti ankho “vena omutwe”!

17. Omokonda yatyi otyiwa okulinga ngeetyi tyalingile ova Mbeleya? Ya oñgeni onthwe tupondola okutyilinga namphila twambatisalwa-le kohale?

¹⁷ Ovanthu voko Mbeleya ankho kavetyii okuti etyi vetavela oviwa ovipe, otyipuka otyo matyihonekwa Mondaka ya Huku, mokonda ankho ovanthu vena omutwe, vahanda okukala omapanga a Huku. Etyi valingile otyo umwe Paulu ankho ahanda, na Siovaa otyo umwe ankho ahanda. Noonthwe hono tupopila ovanthu okuti otyiwa velilongese umwe nawa Ombimbiliya, avakala nonthumbi yapama mu Huku. Okuti tyina pahe twamakala ovalanduli va Sesusi katwesukisile vali okulilongesa? Twesukisa umwe okulilongesa opo tunoñgonoke nawa Siovaa, atwendela movipuka etulongesa. Ine tulinga ngootyo, Siovaa metulongesa atukala ovanthu ehole. (Isa. 64:8) Tupu matuhambukiswa Tate yetu Siovaa, atutwalako okulinga ovipuka oviwa.

18, 19. (a) Omokonda yatyi Paulu atundilile ko Mbeleya? Oityi atwaileko okulinga ya oñgeni tupondola okumuhetekela? (b) Oku Paulu aya nako ankho ovalie makalongesa?

¹⁸ Paulu kakalele omuvo omunyingi ko Mbeleya. Ombimbiliya yati: “Etyi ova Sundaa vo ko Tesalonika veiva ondaka ya Huku ili nokupopiwa na Paulu ko Mbeleya, avaende-ko vakahohiye ovanthu, vekevenkhindule. Vakwetu vo oko, kavasetele-ale vali, avatumu Paulu aye no kelunga, mahi ovo Sila na Timotiu avesala-ko. Ava ankho vokwahindikila Paulu avekemuhikiya umwe ko Atena, etyi Paulu evelaa okuti ovo Sila na Timotiu vahasete veye, ngwe avakondoka.” (Ovil. 17:13-15) Ovanthu vana vokwankhindulile omalwei mo Tesalonika ankho vatena umwe omutwe! Namphila vataatele-ale Paulu mo Tesalonika, mahi no ngootyo avaende atee ko Mbeleya opo vakankhindule vali omalwei. Mahi avehetyivili. Mokonda Paulu ankho utyii okuti ovilongo apondola okwivisa ovinyingi, aende nokokukwavo. Noonthwe hono namphila pamwe ovanthu vahanda tuyeke-po okwivisa, nongootyo katuyeke-ko.

¹⁹ Mokonda Paulu waavele oumbangi waoya kova Sundaa vomo Tesalonika no vomo Mbeleya, Paulu wanoñgonokele omokonda yatyi otyiwa okwivisa nomutima wakola, nokupola Movihonekwa etyi alongesa. Noonthwe tulingei ngeetyi tyalingile Paulu. Mahi pahe oku Paulu akaya nako ankho mavasi ovanthu velikalela — ovanthu veheva Sundaa voko Atena. Okuti pahe nooko metyivili? Otyipuka otyo, otyo matulilongesa mokapitulu makalandulako.