1-3. (a) Oityi tyanumanesile Paulu etyi ehika mo Atena? (b) Oityi tulilongesila kweetyi tyalingile Paulu?

 PAULU ankho wanumana unene. Ankho uli ko Ngelesia, motyilongo tyo Atena omu ankho Sokalate na Palatau, na Alisitotele valongesila. Mepunda-umbo lyo Atena ankho muna omalongeso omanyingi. Mokonda ovanthu voko Atena vafenda ovikahuku ovinyingi, apa Paulu ankho akwata, no monondywo mbokufendela, nomomatapalo, no monopalasa ankho umona vala ovikahuku ovinyingi. Paulu ankho utyii okuti Siovaa, Huku yotyotyili, kahande ovanthu vafende ovilolo. (Oku. 20:4, 5) Paulu nae ankho uyele ovilolo, ngeetyi Siovaa eviyele.

² Etyi Paulu anyingila mopalasa onene yatyo, amono otyipuka tyimwe tyemunumanesile unene. Wamona ovilolo viotyikahuku Heleme, viaongiywa, viaenda etete pombundi yokunyingila popalasa. Popalasa opo ankho pena onondywo ononyingi, omu ovanthu ankho vafendela onohuku mbavo. Oñgeni Paulu ankho maivisa motyilongo omo mweyula vala ovilolo? Okuti Paulu ankho metyivili umwe okutula omutima, apopila ovanthu otyipuka ankho mavesuku natyo? Okuti ankho metyivili okukwatesako ovanthu okwoovola Huku avemuvasi?

³ Momukanda Ovilinga 17:22-31, tuvasa-mo etyi Paulu apopilile ovanthu voko Atena vokwatanga unene. Wapopile nonthumbi nonthilo, tupu ankho wakungunyika nawa ovipuka. Tyina tulilongesa etyi tyalingile Paulu, matyitukwatesako okutala etyi tupondola okulinga, tupopie ovipuka ovanthu mavesuku navio, atuvekwatesako.

4, 5. Etyi Paulu eli mo Atena opi aivisile, ya omokonda yatyi ankho tyahapepukile okwivisa kovanthu vomo Atena?

⁴ Moungendi wa vali wa Paulu, menima 50 P.K., a waile mo Atena. Etyi Paulu ekahi nokukevelela ovo Sila na Timotiu vatunda  ko Mbeleya, ngeetyi ankho alinga-linga-le “anyingila mondywo yokufendela ahimbika okulongesa ova Sundaa.” Tupu aende popalasa, alongese ovanthu vehe va Sundaa vatunda ko Atena. (Ovil. 17:17) Opalasa yoko Atena ankho onene umwe. Ankho ili ponthele potyipunda tyitiwa Akolopoli. Popalasa opo ankho kapalandesilwa vala, tupu ankho palingilwa ovipuka ovikwavo. Opalasa oyo, oyo opalasa onene vali mepunda-umbo. Omukanda umwe wapopia okuti popalasa opo, “opo ankho ovanthu vahonyenena vapopie viononiñgoso noviopulitika, novipuka ovikwavo vali.” Ovanthu vomo Atena, ankho vehole okulivasa popalasa opo, vatomphole ovipuka valongesiwa kosikola.

⁵ Ovanthu vakala popalasa pana, okuvelongesa umwe avetavela, ankho matyipwiya, mokonda pati umwe opo pena ova Epikuleu, opo pena ova Sitoiku, ngwe evi valongeswa kavielifwile. b Ova Epikuleu ankho vapopia okuti ovipuka vina omwenyo vieya vala avike. Ankho vati: “Kutupu-ae okufenda Huku; Omunthu tyina amankhi petupu vali apa peihama; Omunthu ulinga vala etyi ahanda; Ovivi vikoleleywa vala.” Pahe ova Sitoiku ankho vapopia okuti omunthu una okunoñgonoka nawa ovipuka, evikungunyika. Ankho vasoka okuti Huku otyipuka vala. Ovalanduli va Sesusi ankho valongesa okuti ovanthu mavakatutiliswa. Mahi tyilinge ova Epikuleu, tyilinge ova Sitoiku, otyipuka otyo ankho kavetyitavela. Ovipuka ovanthu ovo ankho valongesa, ankho vilipona neevi ovalanduli va Kilisitu na Paulu valongesa.

6, 7. Oñgeni ova Ngeleku vokwatanga vakalele etyi veiva etyi Paulu apopia, ya hono ovanthu vetupopia ñgeni?

⁶ Oñgeni ova Ngeleku vokwatanga unene vakalele etyi veiva etyi Paulu evepopila? Vamwe vapopile okuti Paulu “ondamba.” Ondaka yatyo vapopile, ipopia omunthu “wokukoya ombuto.” (Tala okatoi Mombimbiliya yokulilongeswa momukanda Ovilinga 17:18.) Omukulu umwe wokwatanga wapopia okuti: “Ondaka oyo mo Ngeleku, ipopia okaila kamwe okatutu kaenda nokutyoka ombuto. Tupu ipopia ovanthu vokukoya ovikulia novipuka ovikwavo popalasa. Etyi pakala, aipopi ovanthu vokwiiva ovipuka avehevinoñgonoka-le, mahi avahimbika okuvipopila ovanthu. Etyi ankho veya nokupopia okuti, Paulu ondamba neetyi apopia ketyiyale nawa.” Mahi otyipuka otyo vapopia, Paulu atyehemusoyesa, atyehemutilisa owoma.

⁷ Noonthwe Onombangi mba Siovaa, ovanthu pamwe otyo vetulinga ngootyo. Vetuluka omanyina okutuleva, mokonda tutavela etyi tyapopiwa mo Mbimbiliya. Mongeleka, hono ovalongesi valongesa okuti ovanthu vatuka kovinyama, pahe avati vana vehetavela otyipuka otyo vetupu onondunge. Vati ovanthu vehetavela otyipuka otyo vatopa, onondamba. Ovanthu vatyo ovo vokwatanga, vahanda ovanthu vasoke  okuti onthwe twatopa mokonda tulongesa etyi tyipopia Ombimbiliya, tuvelekesa umwe ovipuka vilekesa okuti kouye kuna ou watunga ovipuka aviho. Mahi onthwe otyipuka otyo vapopia, katyitutilisa owoma atwahapopi vali. Onthwe pokupopia okuti ovipuka aviho vina ou wevitunga, tutyipopia umwe nonthumbi. Tupopia okuti ovipuka aviho vili mouye Siovaa oe wevitunga. — Ehol. 4:11.

8. (a) Oñgeni ovanthu vamwe vakalele etyi veiva etyi tyili nokupopia Paulu? (b) Etyi Ombimbiliya yapopia okuti Paulu watwailwe ko Aleopaku, tyipondola watwailwe napi? (Tala okatoi.)

⁸ Ovanthu ovakwavo vokweivile etyi Paulu ekahi nokupopia, vatile “ou nkhwali ukahi nokukalavandya onohuku mbokovilongo ovikwavo.” (Ovil. 17:18) Mahi okuti Paulu ankho ukahi nokupopila ovanthu voko Atena onohuku ononkhwavo? Otyipuka otyo ankho otyinene umwe, mokonda ine Paulu ankho uli nokupopia onohuku ononkhwavo, ankho upondola umwe okulietela. Tupopia ngootyo mokonda omukulu umwe utiwa o Sokalate waipaelwe umwe mokonda nae wahungilwe otyipuka otyo. Otyo naina Paulu vemutwailile ko Aleopaku, opo akapopie nawa ovipuka vina ankho eli nokulongesa ovanthu voko Atena. c Pahe oñgeni Paulu ankho malongesa ovanthu vana vehei Ovihonekwa?

9-11. (a) Oityi Paulu alingile etyivile okukwatesako ovanthu voko Atena? (b) Oityi tulilongesila ku Paulu tyina tuli movilinga viokwivisa?

⁹ Hinangela okuti namphila Paulu tyemunumanesile okutala ovanthu vafenda ovikahuku ovinyingi, mahi welikondolele umwe omutima ehevepopi omapita. Wapopile otyipuka ovanthu ankho vei opo etyivile okuvekwatesako. Pokuhimbika, wapopile okuti: “Vanthu vomo Atena, ame netyimona okuti movipuka aviho onwe mutila vali ono huku tyipona vakwenyi.” (Ovil. 17:22) Ongatyina Paulu ankho eli nokupopia okuti: ‘Ame ndyityii okuti onwe muhole vya Huku.’ Mokwapopia ngootyo, Paulu ankho uli nokuvepandula, mokonda ankho vehole Huku. Paulu walinga tupu ngootyo, omokonda ankho utyii okuti ovanthu vana vena umwe omutima omuwa, vahanda umwe okunoñgonoka Huku, mahi omokonda vala valongeswa omatutu. Paulu nae ankho utyii okuti wali omunthu wehei Huku, etyi alingile ‘wetyilingile vala mokwehetyii, mokwakamba eyumba-nthumbi.’ — 1 Tim. 1:13.

 ¹⁰ Paulu oko ngaako umwe ahimbikila, apopi etyi amwene tyilekesa okuti ovanthu vomo Atena ankho vena onongeleya. Wapopia omutala umwe wahonekwa okuti “O wo Huku Twehei.” Omukanda umwe upopia okuti “ova Ngeleku novanthu ovakwavo, ankho valingila onohuku omitala, mokonda vena owoma wokuti ‘o huku’ imwe vahafende ipondola okunumana.” Omutala oo woko Atena ankho vatunga, ulekesa umwe nawa okuti ankho pena o Huku imwe vehei. Paulu pahe akwatelela motyipuka otyo, opo etyivile okuvepopila oviwa ovipe. Evepopila okuti: ‘Oo yatyo onwe mwehei mahi otyo mumufenda, oe ame ndyili nokumupopila.’ (Ovil. 17:23) Otyipuka Paulu apopia atyehevekalesa omapita, mahi ankho matyivekwatesako umwe. Hakuti Paulu ankho ukahi nokupopia o Huku imwe ehei, ngeetyi ovanthu vamwe vehole okupopia. Ngwe ankho ukahi nokuvepopila Huku vehei, Huku yotyotyili Siovaa.

¹¹ Oityi tulilongesila ku Paulu tyina tuli movilinga viokwivisa? Ine tyina tuli movilinga viokwivisa tutala umwe nawa, matumono ovipuka vimwe momaumbo ovanthu vilekesa umwe okuti vehole Huku. Pahe  ngaamo tweendelela, atupopi okuti: ‘Tyina ndyikutala umwe ñgana, ove uhole Huku. Ndyityihole unene tyokupopia novanthu vehole Huku.’ Ine tulinga ngootyo atwahapopi omapita omunthu mokonda yongeleya yae, matutyivili umwe okumukwatesako. Wahalimbweko okuti onthwe otyilinga tyetu hakupopia omapita ovanthu mokonda yonongeleya mbavo. Otyiwa okuhinangela okuti vamwe pahe Onombangi mba Siovaa, navo vali monongeleya mbomatutu.

12. Oñgeni Paulu etyivila okupilaulula ovipuka etyivile okukwatesako ovanthu voko Atena?

¹² Paulu pahe ankho wapopia umwe otyipuka ovanthu vei nawa. Mahi okuti ankho metyivili okuvekwatesako? Mokonda ankho utyii okuti ovanthu voko Atena valongeswa unene, Ovihonekwa kavevii, apilaulula umwe ovipuka etyivile okuvekwatesako. Tyo tete, wapopia umwe ovipuka vili Mondaka ya Huku, mahi ahaikula Ovihonekwa. Tya vali, nae mwene welipakapo, apopi okuti “nawike poonthwe” opo alekese okuti nae po tete ankho ulinga umwe ovipuka ngovanthu ovo. Tya tatu, wapopia etyi tyipopia omikanda viova Ngeleku, opo vetyimone okuti ovipuka alongesa, ovievi navo mwene vei. Pahe matulilongesa etyi Paulu apopile. Ovipuka patyi apopilile ovanthu voko Atena viayemba ku Huku ankho vehei?

13. Etyi Paulu apopia oku kwatuka ouye, oityi ankho ahanda okupopia?

¹³ Huku oe watunga ouye auho. Paulu wapopia okuti: “Huku watunga ouye, watunga ovipuka aviho vili-ko, Mwene weulu nohi, oo kakala monondywo mbatungwa nokuvoko kwovanthu.” d (Ovil. 17:24) Ouye kaweileko vala awike. Huku yotyotyili, oe watunga ovipuka aviho. (Ovii. 146:6) Omunkhima wa Siovaa kautei konondywo mbatungwa novanthu ngeetyi omunkhima wono huku mboko Atena ankho utei konondywo mbatungwa novanthu. (1 Oha. 8:27) Etyi ankho Paulu ahanda okupopia otyetyi: Huku yotyotyili omunene vali kovikahuku nokonondywo mbokufendela mbatungwa novanthu. — Isa. 40:18-26.

14. Oityi Paulu apopile tyilekesa okuti Huku ketei kovanthu?

¹⁴ Huku ketei kovanthu. Ovanthu vokufenda ovilolo vehole okuvaleka ovilolo viavo ovikutu viokwalia okalu, nokuvivaleka ovipuka ovikwavo oviwa, nokuviavela okulia novikunwa mokonda vasoka okuti ovilolo ovio viesuka novipuka ovio! Mahi ova Ngeleku vamwe vokwatanga unene ankho veli nokutehelela Paulu, mokutala ankho vetavela  okuti o huku kaisukisa otyipuka natyike tyitunda pomavoko ovanthu. Ngootyo, vetavelele umwe etyi Paulu apopia okuti Huku kesukisa-le okuvoko kwomunthu kumupe “ngatyina ena etyi akamba.” Mwene okupopia umwe otyili, ovanthu vetupu-ale etyi vapondola okwavela Omutungi wouye auho! Mwene Huku oe waavela ovanthu atyiho vesukisa, “omwenyo, nomphepo vafima novipuka aviho.” Ovipuka ovio tyati ekumbi, ombila, eheke omu ovanthu valima. (Ovil. 17:25; Ehim. 2:7) Ngokuti, ovanthu ovo vetei ku Huku, Huku haeko utei kovanthu.

15. Oityi Paulu apopile etyivile okukwatesako ovanthu voko Atena ankho vasoka okuti ovanene vali kwaava vehe va Ngeleku, ya oityi tulilongesila-ko?

¹⁵ Huku oe watunga ovanthu. Ovanthu voko Atena ankho velitala ngatyina ovanene vali kova Ngeleku. Mahi otyipuka otyo ankho vasoka katyelikwatele neetyi Ondaka ya Huku ipopia. (Epal. 10:17) Paulu mokwapopia otyipuka otyo, ankho wesukisa okutyipopia nounongo. Apopi etyi tyipopia Omukanda Ehimbikilo, tyipopia Andau, omu mwatukile ovanthu aveho, ati: “[Huku] wapola ovilongo aviho momulume wike vala.” (Ehim. 1:26-28; Ovil. 17:26) Otyipuka Paulu apopile tyakwatesileko ava ankho vekahi nokumutehelela okusoka, ya etyi apopia avetyinoñgonoka umwe nawa. Vanoñgonokele okuti mokonda vatuka vala momunthu wike, petupu ou omunene vali ku mukwavo. Tyalingile Paulu tyitulongesa otyipuka tyimwe otyinene. Namphila twesukisa okukala ovanthu vapola pokati tyina tuli movilinga viokwivisa, mahi nongootyo katuholeka etyi Ondaka ya Huku ipopia.

16. Oityi Huku atungila ovanthu?

¹⁶ Huku uhanda ovanthu vakale omapanga ae. Namphila ovanthu vana ankho vokwatanga unene vekahi nokutehelela elongomona lya Paulu, ya navo ankho vapopila ovanthu omokonda yatyi Huku atungila  ovanthu, mahi nii vala ankho kavetyivili-ale okutyipopia-vo nawa. Mahi Paulu apopila ovanthu voko Atena omokonda yatyi Huku atungila ovanthu. Wapopia okuti ovanthu vatungwa “opo vaovole Huku, vahihite umwe avemuvasi, namphila ngwe tyili eheli-ale kokule nomunthu nawike pwoonthwe.” (Ovil. 17:27) Huku, una ovanthu voko Atena ankho vehei, ankho upondola umwe okunoñgonokwa. Huku keli kokule novanthu vahanda okumunoñgonoka. (Ovii. 145:18) Tala okuti Paulu wapopia okuti “nawike pwoonthwe,” tyilekesa okuti nae ankho wesukisile okwovola Huku emuvasi.

17, 18. Omokonda yatyi ovanthu vena okulitehella okuti Huku uvehole, ya oityi tulilongesila konkhalelo Paulu akwatesileko ovanthu voko Atena?

¹⁷ Ovanthu vena okulitehelela okuti Huku uvehole. Paulu wapopia okuti: “Tuna tupu omwenyo oe, twenda-enda tupu oe, tuli tupu kouye oe.” Ovanongo vamwe vapopia okuti onondaka ombo Paulu apopia ombomukulu umwe utiwa o Epimenides woko Keleta, waliko motyita tya pandu P.K.E., omunthu umwe ankho ulingwa unene onthilo novanthu vomo Atena.” Paulu pahe apopi vali otyipuka otyikwavo, tyipa ovanthu onthumbi yokuti Huku uvehole. Wapopia okuti: “Novaimbi venyi umwe vetyipopia vati, ‘Noonthwe tuvana vae.’” (Ovil. 17:28) Ovanthu ankho vena umwe okuhumba Huku, mokonda oe watunga omunthu wo tete, omu mwatukile ovanthu aveho. Opo ovanthu ankho vekahi nokutehelela vetyinoñgonoke umwe nawa, Paulu  apopi otyipuka tyimwe tyiiwe umwe nawa tyahonekwa nova Ngeleku. e Noonthwe tupondola okulinga ngeetyi tyalingile Paulu. Tyina tuli movilinga viokwivisa, pamwe otyiwa okupopia etyi tyipopia omikanda omikwavo viehe vyo Nombangi opo tukwateseko ovanthu. Mongeleka, okupopia otyipuka tyimwe twapola momukanda umwe wehe wo Nombangi mba Siovaa, tyipondola okukwatesako omunthu wehe Mbangi, anoñgonoka okuti oviso vimwe vilingwa monongeleya, viatuka konohuku mbomatutu.

¹⁸ Atee apa twamona okuti Paulu wapopila-le ovanthu ovipuka ovinene Viondaka ya Huku.Tupu wapilaulula omu alongesila etyivile okuvekwatesako. Mahi mwene Paulu oityi ankho ahanda voko Atena valinge novipuka evepopila? Otyo umwe apopile melongomona liae. Etyi atwalako nokuvelongesa, apopi etyi ankho evehandela.

19, 20. (a) Oityi Paulu apopile alekese okuti okufenda ovilolo vialingwa novanthu tyapenga? (b) Oityi ovanthu voko Atena ankho vesukisa okulinga?

¹⁹ Paulu pahe ankho uhanda okukwatesako ovanthu voko Atena valinge etyi evelongesa. Apopi vali otyipuka otyikwavo, tyapopiwa Movihonekwa vyo va Ngeleku. Watile: “Naina, mokonda onthwe tuvana va Huku, twahatiei hamwe Huku wafwa oolu, opalata hamwe afu emanya, Huku alingi otyipuka tyahongwa novanthu, tyanthilwa.” (Ovil. 17:29) Naina, ine ovanthu vatungwa na Huku, pahe oñgeni ankho Huku makala otyilolo tyanthilwa novanthu? Onondaka mba Paulu mbakwatesileko ovanthu voko Atena okunoñgonoka okuti okulipetamena kovilolo outyova. (Ovii. 115:4-8; Isa. 44:9-20) Etyi Paulu eveti “twahatiei hamwe,” ankho wetyipopia vala opo ovanthu voko Atena tyehevelinge navi.

²⁰ Pahe Paulu apopi onondaka mbulekesa okuti ovanthu voko Atena vena okulinga etyi valongeswa. Ati: “Otyili, Huku waniangako ehimbwe kovanthu vokwehemwii, mahi pahe uli nokupopila ovanthu aveho mouye, okuti velivele.” (Ovil. 17:30) Tyipondola etyi ovanthu voko Atena veiva okuti vena okulivela, tyeveihamene unene. Mahi elongomona lya Paulu lievekwatesileko okunoñgonoka okuti vena tupu omwenyo o Huku, ya oe mekevekoyesa. Ovanthu voko Atena ankho vesukisa okwoovola Huku, avanoñgonoka otyili, avaendekela omwenyo wavo auho movipuka valongeswa. Opo valinge otyipuka otyo, ankho vena umwe okunoñgonoka okuti okufenda ovilolo onkhali.

21, 22. Oityi Paulu apopile pokumanuhula, ya tyitulongesa-tyi?

 ²¹ Pokumanuhula okupopia, pahe Paulu ati: “[Huku] wanaka onthiki maongela ouye omphela yaviuka, omphela maitetwa nomulume mwene aholovona, otyo tyamoneka-le matyilingi umwe otyili kovanthu aveho mokonda watutilisa omulume oo kovokwankhia.” (Ovil. 17:31) Mokonda ovanthu ankho mavaongelwa omphela, ankho vena umwe okwoovola Huku avemuvasi! Paulu kapopile olie omukoyesi womphela yatyo. Mahi wapopile otyipuka tyimwe otyiwa unene. Wapopia omukoyesi waliko umwe, ankhi, Huku emututilisa!

²² Onondaka ombo Paulu amanuhula nambo, mbutulongesa otyipuka tyimwe otyinene. Onthwe tutyii okuti Omukoyesi Huku aholovona o Sesusi Kilisitu. (Swau 5:22) Tupu tutyii okuti onthiki yomphela maikakala omanima 1000, ikahi nokufwenainako. (Ehol. 20:4, 6) Onthwe tutupu owoma nonthiki yeonga-mphela, mokonda tutyii okuti maikaetela oviwa vana vehole Siovaa. Ovipuka aviho matukamona komutwe oku, oviotyotyili, viyumbwa onthumbi mokonda ya Sesusi Kilisitu watutiliswa!

23. Oñgeni onondaka mba Paulu mbakalesile ovanthu voko Atena?

²³ Etyi pahe Paulu amanuhula umwe okupopia, vamwe avehetyihande. Etyi veiva otyo tyetutilo, ‘vamwe avahimbika okumulinga omukwele,’ vamwe otyo vati: “Matuhande okukwiiva vali nthiki imwe upopia ovipuka ovio.” (Ovil. 17:32) Mahi vamwe avapandula unene etyi Paulu apopia, “avahulu kwe, avetavela. “Pu ovo yatyo ankho pati, na Ndiyonisu ankho wokukoya onomphela mo Aleopaku, nomukai umwe ankho utiwa o Ndamalisi novakwavo vali ankho vena-vo.” (Ovil. 17:34) Na hono movilinga viokwivisa otyo tuhole okumona, ovanthu vamwe vetulinga umwe omukwele, mahi ovakwavo vena onondunge, avetavela. Onthwe tuhambukwa unene tyina ovanthu tuvasa movilinga viokwivisa vetavela oviwa ovipe, avakala ovalanduli va Sesusi.

24. Oityi tulilongesila kelongomona Paulu alingile mo Aleopaku?

²⁴ Okusoka nawa kweetyi Paulu apopia, tutilongesila-ko ovipuka ovinyingi. Tulilongesila-ko okupopia novanthu monkhalelo yayandyuluka nawa, nokulongesa ovanthu omu vekahilile, nokupwa elundo atupopi nawa tyina tupopia novanthu vahikwa komaiho nonongeleya mbavo. Tupu tulilongesila-ko okuti katupondola okuholeka otyili tyo Mbimbiliya opo tuhambukiswe ovanthu tuvasa. Ankho tuhetekela umwe etyi tyalingile Paulu matukala ovalongesi ovanongo movilinga viokwivisa. Ovakulu vomawaneno navo mavakala ovalongesi ovanongo, avakala umwe tyafwapo opo vakwateseko vana ‘vaovola Huku . . . avemuvasi.’ — Ovil. 17:27.