1-3. (a) Oityi ankho himaa tyinyona ombembwa yewaneno? (b) Ouwa patyi matupoloko tyina tulilongesa omukanda Ovilinga?

 OVO Paulu na Mbalanambee ankho vatunda moungendi wavo pahe vehika mo Andiokiya yoko Silia tyahambukwa. Ankho vahambukwa tupu omokonda Siovaa wapa ombundi ‘ovanthu vovilongo’ navo valongeswe. (Ovil. 14:26, 27) Otyipuka ovanthu vomo Andiokiya ankho veli nokupopia unene, oviwa ovipe ya ovanthu ovanyingi vehe va Sundaa ankho vekahi nokukala ovalanduli va Sesusi. — Ovil. 11:20-26.

² Tyokuti ovanthu veheva Sundaa vakala ovalanduli va Kilisitu atyikehika ko Sundeya. Otyipuka otyo atyihahambukiswa ovanthu aveho, mahi atyinkhindula onondaka mbokuti ovanthu aveho vena okupita ekwendye. Pahe oñgeni ova Sundaa naava veheva Sundaa mavelitekula? Ya oñgeni vana veheva Sundaa mavatale Ovitumino vya Mwisesi? Ondaka oyo yaetele ovilinga, aihande umwe okupola ombembwa mewameno. Pahe oñgeni ankho maitetululwa?

³ Tyina tulilongesa ehipululo liomukanda Ovilinga, matumono ovipuka oviwa tulilongesilako. Otyo tyipondola okutukwatesako okulinga ovipuka nonondunge tyina pena tyimwe tyihanda okutyopola ombembwa yetu.

4. Oityi ova Sundaa ankho veli nokupopia, ya oityi tupondola okulipula?

⁴ Luka wahoneka okuti: “Pahe akuya ovalume vamwe [ko Andiokiya] vatunda ko Sundeya, aveya avahimbika okulongesa vokwetavela-le avati: ‘Onwe okwahapiti ekwendye, otyiso tya Mwisesi, kamamuyovolwa.’” (Ovil. 15:1) Ombimbiliya kaityipopi ine ovalume vana ankho ova Faliseu etyi vehenekale ovalanduli va Sesusi. Mahi mokutala tyevelingisisa okupopia otyipuka otyo, otyetyi ova Faliseu ankho vapopia. Tupu mokutala ovalume ovo ankho vapopia okuti vetyitumwa  novatumwa novakulu ko Selusalei. (Ovil. 15:23, 24) Ankho palamba-le omanima 13, tunde apa Petulu kononkhono mba Huku apopia okuti omunthu opo akayovolwe kesukisa vali okupita ekwendye. Naina, ova Sundaa vana ankho vasokela-tyi ngootyo? a — Ovil. 10:24-29, 44-48.

5, 6. (a) Oityi hamwe tyalingisile ovalanduli va Kilisitu ova Sundaa okukakatela motyitumino tyokupita ekwendye? (b) Okuti okupita ekwendye natyo ankho tyili momphango Huku alingile na Ambalayau? Hangununa. (Tanga pokatoi.)

⁵ Ankho vena ovipuka ovinyingi vivesokesa ngootyo. Otyipuka tyo tete okuti mwene ekwendye liahindwa na Siovaa, ya ankho tyilekesa okuti omunthu wapita ekwendye wapandwa na Siovaa. Ekwendye liatetekela komphango Yovitumino, konyima alipakwa momphango oyo. Ya wokwatetekela umwe okupita ekwendye o Ambalayau no vomeumbo liae, konyima pahe ova Isilayeli aveho avahimbika okupita ekwendye. b (Lev. 12:2, 3) Etyi ovanthu ankho valandula Ovitumino vya Mwisesi, novanthu vana veheva Isilayeli opo vapewe ovilinga vimwe, nokulia Opasikwa ankho tete vena okupita ekwendye. (Oku. 12:43, 44, 48, 49) Ova Sundaa ankho vasoka okuti, omunthu wokwahapitile ekwendye utoyesa, wasila, kapondola okufenda Huku. — Isa. 52:1.

⁶ Ovalanduli va Kilisitu ova Sundaa ankho vesukisa eyumba-nthumbi nokuliola omutima vetavele otyili otyo tyaholololwa pahe. Omphango Yovitumino pahe ankho yapingwa nomphango omphe. Pahe ankho okukala omu Sundaa hatyoko omunthu apandelwa na Huku. Ovalongwa va Kilisitu ova Sundaa mokonda ankho vakala nova Sundaa vehetavela otyipuka otyo, ankho vena okukola omutima opo vakale ovalanduli va Kilisitu nokufenda Siovaa kumwe novanthu vana vahapitile ekwendye. — Sele. 31:31-33; Luka 22:20.

7. Oityi ‘ovalume vatundile ko Sundeya’ ankho vahanoñgonokele?

⁷ Tyili ovitumino vya Huku ankho kaviapilulukile. Otyo tutyimona mokonda omphango omphe, kayanyiminepo etyi tyalingililwe Ovitumino vya Mwisesi. (Mat. 22:36-40) Mahi okupita ekwendye Paulu wahoneka okuti: “Ou-Sundaa o womokati, okupita ekwendye o kwo komutima, okutyipewa nomphepo ikola, ha notyitumino tyahonekwa.” (Loma 2:29; Epal. 10:16) Ovalume vana vatunda ko Sundeya,  otyipuka otyo ankho kavetyii nawa, tupu ankho vasoka okuti Huku kenepole-ko otyitumino tyokupita ekwendye. Pahe okuti etyi mavapopilwa ankho mavetyitavela?

8. Omokonda yatyi otyitateka tyokupita ekwendye tyakahikile kovatumwa nokovakulu ko Selusalei?

⁸ Luka wapopia vali okuti: “Mahi etyi pelinanwa-nanwa opo novo Paulu na Mbalanambee, apeliteswa onkhango [novalume vokwautunda ko Sundeya], pahe avelipakelamo ovo Paulu na Mbalanambee novakwavo vali vaye vakapopie otyipuka otyo kovatumwa no kovakulu veli mo Selusalei.” c (Ovil. 15:2) Ovanthu vana ankho vena tupu nokulitesa onkhango omokonda mwene ankho venatyo-ale komutima. Ovakulu vomo Andiokiya avehetyivili okutetulula ondaka oyo. Pahe opo ombembwa yewaneno yahatyopoke, ovakulu vomewaneno lioko Andiokiya avasoko okutuma ondaka oyo “kovatumwa no kovakulu veli mo Selusalei,” ankho vakalela komutwe ovanthu va Huku. Oityi tulilongesila kovakulu vomo Andiokiya?

9, 10. Etyi tyalingile ovalongwa va Sesusi vomo Andiokiya novo Paulu na Mbalanambee tyitulongesa-tyi?

⁹ Otyipuka tyimwe tulilongesila kovakulu voko Andiokiya, okuyumba onthumbi meongano lya Huku. Nkhele tusokei: Ovalongwa va Sesusi voko Andiokiya ankho vetyii okuti vana vokwakalela komutwe ovanthu va Huku, aveho ankho ova Sundaa. Mahi nongootyo, avayumbu-ko onthumbi yokuti ovakulu ovo mavatetulula otyitateka tyokupita ekwendye, okutalela kweetyi Ondaka ya Huku ipopia. Omokonda yatyi vayumbilile-ko onthumbi? Omokonda ankho vena onthumbi yokuti Siovaa, na Sesusi Kilisitu Omutwe wewaneno, mavahongolela nawa ovipuka. (Mat. 28:18, 20; Efe. 1:22, 23) Noonthwe tyina mewaneno lietu mwamatumbuka otyitateka tyimwe, tuna okulinga ngeetyi tyalingile ovalongwa va Sesusi voko Andiokiya, atuyumbu onthumbi meongano lya Siovaa, nomo Nonkhalamutwe mbo Nombangi, Siovaa akoya vetukalele komutwe.

¹⁰ Tupu otyiwa okulikondola koututu nokupwa-elundo. Ovo Paulu na Mbalanambee vakoyelwe nononkhono mba Huku opo vakalongese ovanthu vovilongo. Mahi pahe potyitateka etyi tyekwendye mo Andiokiya, avahasoko okuti ovo vena okutyitetulula. (Ovil. 13: 2, 3) Konyima etyi pakala, Paulu ahoneka okuti: “Tyanthwala [ko Selusalei] ankho o tyimwe naholololelwa.” Otyo tyilekesa okuti Paulu ankho ukahi nokuhongolelwa nononkhono mba Huku. (Ngal. 2:2) Hono, ovakulu vewaneno navo valinga umwe ononkhono velikondole koututu avapu-elundo tyina pena ovitateka vikahi nokunyona ombembwa mewaneno. Kavapopi vala ovipuka vasoka, mahi vaovola okutala etyi Siovaa asoka, avatange mo Mbimbiliya no momikanda omikwavo tupewa nomupika omukwatyili walunguka. — Fili. 2:2, 3.

11, 12. Omokonda yatyi otyiwa okukevelela ku Siovaa?

¹¹ Pamwe matusukisa okupwa-elundo atukevelela tutale oñgeni Siovaa matetulula otyitateka tyimwe. Hinangela okuti Koloneliu walembulwa menima 36 P.K. Pahe ovalongwa va Sesusi avakevelela omanima 13, menima 49 P.K., opo Siovaa apopie okuti vana veheva Sundaa kavesukisa vali okupita ekwendye. Omokonda yatyi palambelele omuvo oo auho? Tyipondola Siovaa ankho utyii okuti, opo ova Sundaa vayeke-po otyipuka ankho valinga mokweenda kwomanima omanyingi, vesukisa umwe omuvo. Tala okuti omphango yekwendye yalingilwe na Ambalayau omukwaukulu wavo, yaliko omanima 1.900! Pahe okuti ovanthu kavesukisa vali okupita ekwendye, ankho otyipuka otyinene umwe. — Swau 16:12.

¹² Okulongeswa na Huku yetu wapwa-elundo, una okankhenda, otyipuka tyimwe tyihambukiswa unene! Ovipuka Siovaa etulongesa vikahi umwe nawa, vitweetela ouwa. (Isa. 48:17, 18; 64:8) Naina otyiwa twahakakatele vala mweevi onthwe tusoka, aa okupopia omapita ovipuka vimwe viapilululwa meongano lya Huku, okuti hatyo  atwehetavela etyi pahe otesitu imwe yo Mbimbiliya ihangununwa. (Omup. 7:8) Ine umona okuti uli nokuyemba kokupopia omapita ovipuka vieongano, likwambela, otange okapitulu 15 komukanda Ovilinga, pahe konyima osoko kweetyi watanga. d

13. Oityi tupondola okulinga tupwe-elundo movilinga viokwivisa nga Siovaa?

¹³ Pamwe tyina tulongesa ovanthu vakakatela movipuka valongesilwe, no moviso viavo, matusukisa umwe okupwa-elundo. Twesukisa umwe okukevelela, tuyeke ononkhono mba Huku mbuvekwateseko. (1 Kol. 3:6, 7) Mahi tupu otyiwa otyipuka otyo okutyipopia melikwambelo. Mwene pahe momuvo watyo, Siovaa metulekesa etyi matulingi tukwateseko ovanthu ovo. — 1 Swau 5:14.

14, 15. Oñgeni ovalongwa vomo Andiokiya valekesile okuti vena onthilo na Paulu na Mbalanambee, naava vaenda navo?

¹⁴ Luka wahoneka okuti: “Etyi vakwavo vevehindikila katutu, ovalume ovo avaende, avakakwata ko Fenisia no ko Samaliya, otyo vapopia tyovanthu vovilongo vetavela, otyo atyihambukiswa unene ovataveli aveho.” (Ovil. 15:3) Etyi ovalongwa va Sesusi vomo Andiokiya vahindikila ovo Paulu na Mbalanambee, valekesa okuti vevehole, vevelinga onthilo, ya tupu ankho vahanda Siovaa evekwateseko motyilinga tyavo. Etyi tyalingile ovalongwa va Sesusi voko Andiokiya, tyitulongesa otyipuka tyimwe otyiwa! Tyitulongesa okuti noonthwe tuna okuhumba vakwetu tufenda navo Siovaa, “haunene ava vaundapa unene [ovakulu vewaneno] vati nokupopia nokulongesa.” — 1 Tim. 5:17.

¹⁵ Ovo Paulu na Mbalanambee tyina ankho venda noko Selusalei, vakwatesileko unene ovalongwa va Sesusi vomo Fenisia nomo Samaliya, tyina ankho vevepopila okuti naava vehe va Sundaa vetavela ondaka ya Huku. Povanthu opo tyipondola vamwe ankho ova Sundaa vatililile momapunda-umbo oo, etyi Sitevau atyopwa nomamanya. Na hono, okwiiva oñgeni Siovaa ekahi nokuyamba ovilinga viokulongesa ovanthu, tyitupameka unene. Haunene tyipameka unene vana vekahi nokumoneswa ononkhumbi. Okuti uhole okulinga ononkhono mbokwenda komaliongiyo, nomovionge, nokutanga omahipululo a vakwetu avasiwa momikanda vietu, nomo jw.org?

16. Oityi tyilekesa okuti okupita ekwendye ankho tyakala otyitateka otyinene?

¹⁶ Etyi ovo Paulu na Mbalanambee novakwavo vali vaenda onokilometulu 550, pahe avehiki umwe mo Selusalei. Luka wahoneka  okuti: “Etyi vehika mo Selusalei avayakulwa nawa novewaneno olio, novatumwa aveho novakulu vatyo aveveyakula nawa, ngwe pahe avahimbika okupopia ovipuka ovinyingi Huku alingila muvo.” (Ovil. 15:4) “Mahi ovanthu vamwe velongeso liova Faliseu ankho pahe vetavela, avakatuka povipundi viavo avati: ‘Ovanthu ovo tyahanda okuvepitisa ekwendye, avatumwa vetavele Ovitumino vya Mwisesi.’” (Ovil. 15:5) Okupita ekwendye tyaetele umwe otyitateka otyinene mewaneno, ya ankho tyesukisa okutetululwa.

17. Ovalie ankho vakalela komutwe ovanthu va Huku mo Selusalei, ya omokonda yatyi ankho papakelwa “ovakulu”?

¹⁷ Omukanda Omihe 13:10, wati: “Vana vasuka nokupakelwa-mo, ovanongo.” Otyipuka otyo, otyo umwe tyalingile ovatumwa novakulu vomo Selusalei. Ombimbiliya ipopia okuti “atyiti novatumwa novakulu aveliongiya vatale nawa otyipuka otyo [tyokupita ekwendye].” (Ovil. 15:6) ‘Ovatumwa novakulu’ mo Selusalei, ankho ovo valulika ovilinga viovanthu va Huku kohale, ngeetyi hono tyilinga Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Siovaa. Omokonda yatyi “ovakulu” ankho vaundapela kumwe novatumwa? Hinangela okuti omutumwa Tiaku waipaelwe, ya etyi pakala omuvo umwe, Petulu nae apakwa mokaleya. Pahe soka ñgeno ovatumwa ovo aveho vaipaelwe aa vapakelwe mokaleya! Ovakulu okuundapela kumwe novatumwa, ankho matyikwatesako eongano okwenda nokomutwe ankho pamoneka otyitateka tyimwe.

18, 19. Oityi Petulu apopile, ya vana ankho vemutehelela avanoñgonoka-tyi?

¹⁸ Luka apopi vali okuti: “Etyi pelinanwa-nanwa ehimbwe, Petulu akatuka, eveti: ‘Vakulu vange, onwe mutyi-ale nkhele tya nthyimbi, Huku ame aholovona pwoonwe, opo ovanthu vovilongo veive ondaka yoviwa ovipe momulungu wange, vetavele. Ngwe Huku, oe wii omitima, wapa ovanthu oumbangi etyi evepa omphepo ikola ngeetyi noonthwe etulinga. Huku pokati ketu navo utupu ava apunga-po, mahi wasukula omitima viavo etyi vetavela.’” (Ovil. 15:7-9) Ondaka yapopiwa opo yo Ngeleku ‘okulinana-nana’ movelesikulu 7 tupu ilekesa  okuti “okulipakaila-mo; okwovolola otyipuka tyimwe.” Mokutala ovakulu ovo ankho vapopia umwe etyi vasoka.

¹⁹ Onondaka Petulu apopia, mbahinangelesa aveho okuti ngwe ankho opo eli etyi Siovaa etavela ovanthu veheva Sundaa vemufende, ngeetyi o Koloneliu nombunga yae, valembulilwe nononkhono mba Huku menima 36 P.K. Ine Siovaa pahe ankho wati tyokuti ou omu Sundaa ou ha mu Sundaa tyapwa-ko, oityi vali ovanthu ankho vapondola okulinga vetyityopole? Vetupu-ale etyi ankho vapondola okulinga. Tyihe-otyo vala, tyisukukisa omutima womunthu opo etavelwe, okukala nonthumbi mu Sesusi, hakutavela vala Ovitumino vya Mwisesi. — Ngal. 2:16.

20. Oñgeni vana ankho vokwakakatela motyiso tyokupita ekwendye ‘vekahi nokulola Huku’?

²⁰ Mokwanoñgonoka etyi Ondaka ya Huku ipopia, nehongolelo liononkhono mba Huku, Petulu amanuhula okupopia okuti: “Opo oityi onwe mulolela Huku, oityi ovalongwa muvepakela okanga pekohi, okanga yati umwe nonombwale mbetu noonthwe mwene twehevilile-ale okutyinda? Onthwe ñgaa twayumba-ko umwe onthumbi okuti atuho noonthwe navo otyipuka tyike vala, twayovokela vala mokankhenda okanene ka Tatekulu Sesusi.” (Ovil. 15:10, 11) Vana ankho vokwakakatela vala motyiso tyokupita ekwendye, ankho ‘vekahi nokulola Huku.’ Ombimbiliya imwe yati ongatyina ankho vekahi ‘nokulola oumpha-lundo wae.’ Ova Sundaa ovo ankho vekahi vala nokupaka ovitumino mu vakwavo, ovitumino mwene navo ankho vehevili-ale okufwisapo nawa, vivetwala vala kononkhia. (Ngal. 3:10) Ova Sundaa ankho vokuli nokutehelela Petulu, ñgeno ankho kavakakatela vala motyiso tyokupita ekwendye, mahi ñgeno ankho vapandula okankhenda okanene Huku akala nako etyi aava Omona wae Sesusi.

21. Oityi ovo Paulu na Mbalanambee vapopile peliongiyo?

²¹ Mokutala onondaka Petulu apopile mbevehikile unene komutima, mokonda Ombimbiliya yati “aveho umwe avahapopi vali.” Pahe ovo Paulu na Mbalanambee, avahimbika okupopia “ovilekesa ovinyingi nomaelema Huku alingila muvo pokati kovanthu vovilongo.” (Ovil. 15:12) Ovipuka ovio avikwatesako ovatumwa novakulu okunoñgonoka umwe nawa otyitateka atyiho, pahe avasoko oñgeni mavatetulula ondaka oyo yokupita ekwende.

22-24. (a) Oityi Ononkhalamutwe mbo Nombangi hono valinga, tyalingilwe nononkhalamutwe mbovanthu va Huku potyita tyo tete? (b) Oityi ovakulu vewaneno vena okulinga matyilekesa okuti vapanda etyi vapopilwa neongano lya Siovaa?

²² Na hono, tyina Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Siovaa  veliongiya, vaovola etyi Ondaka ya Huku ipopia, tupu velikwambela vapewe ononkhono mba Huku. (Ovii. 119:105; Mat. 7:7-11) Opo ovipuka vieende umwe nawa, kese wike Pononkhalamutwe mbo Nombangi upewa omukanda una etyi mavakapopia meliongiyo, opo akale nomuvo wokusokolola nokulikwambela. (Omih. 15:28) Momaliongiyo oo, ovakulu ovo vapopia umwe etyi vasoka mahi avetyilingi nonthilo. Ya pomaliongiyo oo, Ombimbiliya oyo itangwa vali unene.

²³ Novakulu vewaneno otyo valinga ngootyo. Tyina vameliongiya vatetulule otyitateka tyimwe mahi avehetyivili, ovakulu ovo vapondola okwiita Kombetele aa okovakulu vakwavo, ngeetyi okovatalelipo vomawaneno. Tyina Ombetele yehetyivilile, ihonekela Kononkhalamutwe mbo Nombangi mba Siovaa.

²⁴ Siovaa uyamba vana vaendela mweetyi eongano lipopia, veliola omutima, ovakwatyili, vapwa-elundo. Ngeetyi matulilongesa mokapitulu makalandulako, tyina tulinga ovipuka ovio, Siovaa utwavela ombembwa, tukala noupanga wapama nae, ya tulikwata-po.