Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 9

“Huku Utupu Okapungulula”

“Huku Utupu Okapungulula”

Oviwa ovipe viehika kovanthu veheva Sundaa vahaile ekwendye

Okapitulu aka kapolwa momukanda Ovilinga 10:1–11:30

1-3. Oityi Petulu amwene, ya omokonda yatyi otyiwa tutyinoñgonoke?

 OMENIMA 36 P.K. Omutenya watokota, Petulu uli keulu liondywo ukahi nokulikwambela, mepunda-umbo mutalamena onombapolo litiwa Sope. Mondywo omo ankho unamo-ale ononthiki. Okuli mondywo omo, tyilekesa okuti Petulu ankho utupu unene okapungulula. Hekulu yondywo oyo, ankho utiwa o Simau, uhika onombandwa. Ova Sundaa vamwe ankho kavanyingila monondywo mbovanthu vokuhika onombandwa. a Mahi Petulu ankho uli mondywo omo, opo Siovaa emulongese okuti kalingi okapungulula.

2 Tyina Petulu eli opo nokulikwambela, amono otyipuka tyimwe tyihuvisa. Otyipuka Petulu amwene, omu Sundaa ankho okutyimona, tyimulinga umwe omapita. Wamwene otyipuka tyimwe tyikahi ngotyinyanga tyitundilila keulu tyilauka no pohi, ankho muna ovinyama ovinyingi-nyingi Ovitumino vipopia okuti viasila. Etyi Petulu eiva ondaka yemupopila aipae ovinyama alie, ngwe ati: “Ame nkhele nali hinelie etyi tyitoyesa, etyi tyasila.” Mahi Petulu apopilwa tutatu okuti: “Wahatie-atie vali viasila ovipuka Huku asukula.” (Ovil. 10:14-16) Etyi Petulu amwene, atyimungwangwanesa, mahi etyi pakala etyinoñgonoka umwe.

3 Otyipuka tyina Petulu amwene, ankho tyihangununa-tyi? Otyiwa okutyinoñgonoka, mokonda tyitukwatesako okunoñgonoka oñgeni Huku atala ovanthu. Onthwe valanduli va Kilisitu, kamatutyivili okulongesa ovanthu aveho, ine katuvetale ngeetyi Huku evetala. Opo tunoñgonoke ovipuka Petulu amwene, matulilongesa ovipuka vimwe viaendele-po.

“Ankho Ulivondela Vala ku Huku” (Ovilinga 10:1-8)

4, 5. Koloneliu ankho olie, ya oityi tyamonekele-po etyi ankho ekahi nokulikwambela?

4 Petulu ankho ketyii-vo okuti monthiki yokwalamba, motyilongo tyitiwa Sesaleya paendwa onokilometulu 50 okwenda nokombanda, ankho kuna omulume umwe utiwa o Koloneliu, nae una etyi amwene. Koloneliu yatyo oo, ankho onkhalamutwe yomafwalali ova Loma, ngwe ankho omulume umwe “utila Huku.” b Koloneliu ankho ohongoi ikahi nawa mokonda ankho “utila Huku nae no veumbo liae aveho.” Koloneliu ankho hamu Sundaa, tupu ankho kaile ekwendye. Mahi ankho omunthu wonkhenda, ukwatesako ava vahepa, mokuveavela etyi vakamba. Omulume oo una omutima omuwa “ankho ulivondela vala ku Huku.” — Ovil. 10:2.

5 Ankho okomakumbi, ko 15 ola. Koloneliu ankho ukahi nokulikwambela etyi amona oandyu, aimupopila okuti: “Omalikwambelo ove ehika keulu, otyali una-tyo tyehika keulu ku Huku, otyo tyimupa okukuhinangela.” (Ovil. 10:4) Koloneliu apopilwa noandyu atume ovanthu vakaihane Petulu, ngatyo umwe alinga. Namphila Koloneliu ankho ha mu Sundaa-ko, mahi pahe ankho maikulilwa ombundi, maimukwatesako opo haa ayovolwe.

6, 7. (a) Popia otyipuka tyimwe tyilekesa okuti Huku wahanda okutehelela omalikwambelo ovanthu vena omutima omuwa, vahanda okumunoñgonoka. (b) Otyo tyitulongesa-tyi?

6 Okuti mononthiki mbuno, Huku utehelela omalikwambelo ovanthu vena omutima omuwa vahanda okumunoñgonoka? Tutalei tyimwe tyaendelepo. Omukai umwe ukala ko Albania, wapelwe Omutala Womulavi upopia oñgeni ovohe vena okutekula ovana. c Omukai oo apopila Ombangi ya Siovaa wemwavela Omutala Womulavi okuti: “Etyi mweheneye pano, ankho ndyikahi nokulikwambela ku Huku ankhwateseko okulongesa ovana vange. Ove watumwa umwe na Huku! Etyi wapopia, otyo umwe ankho ndyikahi nokwovola!” Omukai oo novana vae ovakainthu avahimbika okulongeswa Ombimbiliya. Etyi pakala, omulume wae nae ahimbika okukalapo tyina valongeswa Ombimbiliya.

7 Okuti ovanthu ovo, ovo vala valingile ngootyo? Au, ovanthu ovanyingi-ale vavasiwa ankho velikwambela. Okuvasa ovanthu ngoovo hakwelihaka-mo! Naina, otyipuka otyo tyitulongesa-tyi? Tete, tyitulongesa okuti Siovaa utehelela omalikwambelo ovanthu vena omutima omuwa, vahanda okumunoñgonoka. (1 Oha. 8:41-43; Ovii. 65:2) Vali, onoandyu mbutukwatesako unene movilinga viokwivisa. — Ehol. 14:6, 7.

‘Petulu Ahimapala’ (Ovilinga 10:9-23a)

8, 9. Oityi Siovaa apopilile Petulu, ya Petulu alingi ñgeni?

8 Etyi ovalume vatumwa na Koloneliu vehika pondywo Petulu ankho eli, Petulu ankho uli kondywo tyapaalala vala. Etyi ankho amona, ketyii-vo etyi tyipopia. (Ovil. 10:17) Tyina Petulu ankho apopia-le tutatu okuti kali ovipuka Ovitumino vipopia okuti viasila, okuti pahe ankho metavela okwenda novalume ovo, aende meumbo lya Koloneliu, omunthu wehemu Sundaa? Siovaa kononkhono mbae apopila Petulu etyi ankho ahanda. Ati: “Tala! Pena ovalume vetatu vekwoovola. Katuka, tuluka amweende navo, wahahuhane, ame nevetuma.” (Ovil. 10:19, 20) Etyi Petulu amwene tyemukwatesileko okutavela etyi apopilwa na Siovaa.

9 Etyi Petulu eiva okuti o Huku wapopila Koloneliu atume ovalume vana vekemwiihane, ati nyingilei, “avalingi ovaenda vae.” (Ovil. 10:23a) Apa pahe Petulu ankho wanoñgonoka umwe etyi Huku ahanda, ngwe pahe etavela umwe.

10. Oñgeni Huku ahongolela ovanthu vae, ya oityi tuna okulipula?

10 Mononthiki mbuno, Siovaa ukahi nokuhongolela eongano liae. (Omih. 4:18) Siovaa ukahi nokuhongolela “omupika omukwatyili, walunguka” nononkhono mbae. (Mat. 24:45) Mokweenda kwomuvo, pamwe otyipuka ankho tunoñgonoka Ondaka ya Huku tyipiluluka. Tupu pamwe etyi ovipuka vilingwa meongano lya Siovaa natyo tyipiluluka. Pahe tuna okulipula okuti: ‘Oñgeni ame ndyikala tyina ovipuka vipilululwa? Okuti ndyitavela umwe liwa etyi tupopilwa neongano?’

Petulu “Atumu Vambatisalwe” (Ovilinga 10:23b-48)

11, 12. Oityi Petulu alingile etyi ehika ko Sesaleya, ya anoñgonoka-tyi?

11 Muhuka tyee, atyiti na Petulu novalume vetatu vatumwa na Koloneliu, ‘nova Sundaa epandu’ voko Sope, avaende ko Sesaleya. (Ovil. 11:12) Tyina Koloneliu akevelela Petulu, ‘aihana ombunga yae nomapanga ae.’ Mokutala aveho ankho ha va Sundaa-ko. (Ovil. 10:24) Petulu mokwehika oko, alingi otyipuka tyimwe ankho tyahalingwa-le. Anyingila meumbo liomunthu wehemu Sundaa, soka wahapitile ekwendye. Petulu pahe evepopila okuti: “Onwe mutyii nawa okuti tyailikwa omu Sundaa okukala peke, okufwena pomunthu womuhoko omukwavo, mahi etyi Huku andekesa wati hipondola okupopia omunthu andyiti utoyesa hamwe andyiti wasila.” (Ovil. 10:28) Pahe apa, Petulu wanoñgonoka okuti etyi amwene, katyipopi vala okuti kapondola okulia ovikulia viailikwa novitumino, mahi tupu ankho kapondola okupopia ‘omunthu [wehemu Sundaa] okuti wasila aa utoyesa.’

“Koloneliu, ankho uli nokuvekevela, waihana-le vavo nomapanga ae veya.” — Ovilinga 10:24

12 Ovanthu ovanyingi ankho vesuka Nondaka ya Huku vekahi nokukevelela Petulu. Etyi ovo Petulu vehika, Koloneliu evepopila okuti: “Pahe onthwe vano atuho tuli kotyipala tya Huku, twahanda okwiiva ovipuka aviho watumwa na Siovaa.” (Ovil. 10:33) Ine ove uli movilinga viokwivisa ovasi ovanthu vekupopila ngootyo, ñgeno wakala ñgeni? Mokuhimbika, Petulu apopi okuti: “Ame pahe ndyityeete umwe mwene tyili okuti Huku utupu okapungulula, mwene momihoko aviho omunthu umutila owoma, ulinga etyi tyaviuka, Huku umutavela.” (Ovil. 10:34, 35) Apa pahe Petulu wanoñgonoka okuti Huku ketavela ovanthu okutalela kotyivala tyavo, no kotyilongo vatyitilwa. Pahe apopi ovipuka Sesusi alingile, neetyi aipawa, neetyi atutiliswa.

13, 14. (a) Oityi tyaendele-po etyi Koloneliu novanthu ovakwavo veheva Sundaa vakala ovalanduli va Sesusi menima 36 P.K.? (b) Omokonda yatyi otyiwa okwahasokela-mo ovanthu okuti kamavetavela-le Ondaka ya Huku?

13 Petulu pokuli opo nokupopia, vakatiko vala ñgana, apamoneka otyipuka tyimwe vehenemone. Ombimbiliya ipopia okuti: “Petulu nkhele pokuli nokupopia ovipuka ovio, omphepo ikola aiya movanthu aveho.” (Ovil. 10:44, 45) Apa opo vala Ombimbiliya ipopia ovanthu vauyulililwe omphepo ikola etyi nkhele vehenembatisalwe. Etyi Petulu anoñgonoka okuti ovanthu vana veheva Sundaa vetavelwa na Huku, “atumu vambatisalwe.” (Ovil. 10:48) Etyi ovanthu vana veheva Sundaa vakala ovalanduli va Sesusi menima 36 P.K., tyokuti ova Sundaa ovo vala ovanthu vapandwa na Huku, ngaapo umwe tyipwila opo. (Ndan. 9:24-27) Mokwakwatesako ovanthu ovo veheva Sundaa, Petulu waundapa ‘nosapi ya tatu Youhamba,’ osapi yahulilila-ko. (Mat. 16:19) Osapi oyo yaikula ombundi opo ovanthu vana vehe va Sundaa vahaile ekwendye valembulwe nononkhono mba Huku.

14 Mokonda noonthwe tulongesa ovanthu Ondaka ya Huku, tutyii umwe nawa okuti “Huku utupu okapungulula.” (Loma 2:11) Ngwe wahanda “ovanthu vatyo aveho vayovoke.” (1 Tim. 2:4) Naina, katupondola okusokela-mo ovanthu okuti kamavetavela-le Ondaka ya Huku okutalela vala kweetyi vekahi. Mwene onthwe otyilinga tyetu okwaava vala oumbangi waoya wayemba Kouhamba wa Huku. Tyilekesa okuti tuna okupopila ovanthu vatyo aveho, atwehesuku notyilongo vatyitilwa, notyivala tyavo, nongeleya yavo, nolupe lwavo.

“Avamutu Umwe, Pahe Avankhimaneka Huku” (Ovilinga 11:1-18)

15, 16. Oityi ovalanduli va Kilisitu ova Sundaa vayayesila Petulu, ya ngwe oityi apopile?

15 Tyipondola Petulu ankho wahanda okupopila ovanthu etyi tyaendapo, aende no ko Selusalei. Mahi mokutala tyokuti ‘ovanthu vomihoko omikwavo navo pahe vetavela ondaka ya Huku,’ ovanthu vooko vetyiiva etyi Petulu nkhele ehenehike-ko. Etyi Petulu ehika ko Selusalei “vokwapola-po vala tyokupita ekwendye, avahimbika okumupopia.” Ankho vanumana mokonda veiva okuti Petulu ‘wanyingila meumbo liovanthu vahaile ekwendye ali navo.’ (Ovil. 11:1-3) Mahi mwene ankho tyili-po havanthu veheva Sundaa okwakala ovalanduli va Kilisitu. Ngwe ankho vapopia okuti, ovanthu veheva Sundaa vena okupita ekwendye ngeetyi Ovitumino vipopia opo vetavelwe na Siovaa. Otyo tyilekesa okuti ova Sundaa vamwe ankho kavetavela okuti ovalanduli va Kilisitu kavesukisa okulandula vali Ovitumino vya Mwisesi.

16 Pahe Petulu alingi-vo ñgeni? Momukanda Ovilinga 11:4-16, Petulu wapopia-mo ovipuka vikwana vilekesa okuti, Siovaa mwene nae ankho otyo ahanda: (1) wapopia otyipuka amwene (Ovelesikulu 4-10); (2) apopi etyi apopilwa na Siovaa (Ovelesikulu 11, 12); (3) apopi etyi Koloneliu aendelwa noandyu (Ovelesikulu 13, 14); ya (4) apopi etyi ovanthu veheva Sundaa vauyulilwa omphepo ikola. (Ovelesikulu 15, 16) Petulu pahe pokumanuhula, apulu ovanthu okuti: “Ine Huku wapa ava otyali wevelinga vala otyali ngoonthwe vokutavela-le Tatekulu Sesusi Kilisitu, opo pahe, ame ame mandyityiki Huku?” — Ovilinga 11:17.

17, 18. (a) Oityi Ova Sundaa ankho vesukisa okulinga etyi veiva etyi Petulu apopia? (b) Omokonda yatyi pamwe okulikwata-po na vakwetu mewaneno tyahapepukile, ya oityi twesukisa okulipula?

17 Otyipuka Petulu apopia, ankho waveta umwe pomuhipa watyo. Okuti pahe ova Sundaa vana ankho mavayekepo okulinga okapungulula avetavela ava veheva Sundaa vambatisalwa vakale ovalanduli va Kilisitu? Ombimbiliya ipopia okuti: “Okwiiva otyo [ovatumwa novalanduli va Kilisitu ova Sundaa], avamutu umwe, pahe avankhimaneka Huku, avati: ‘Naina pahe novanthu vomihoko omikwavo Huku wevepa ombundi velivele vakamone omwenyo.’” (Ovil. 11:18) Otyipuka otyo valingile atyikwatesako vomewaneno okulikwata-po.

18 Hono, opo ovanthu va Huku vatwaleko tyelikwata-po tyipwiya mokonda “vatunda movilongo aviho, momihoko aviho, movanthu aveho, momalaka aeho.” (Ehol. 7:9) Momawaneno omanyingi Onombangi mba Siovaa, muna ovanthu vomihoko vielikalaila nomalaka elikalaila. Naina otyiwa okulipula okuti: ‘Okuti momutima wange nkhele ndyina katutu okapungulula? Mouye ovanthu velitipauka mokonda yokuti ou upopia elaka eli ou upopia elaka eli, vatunda momihoko vielikalela, tupu velilinga okapungulula. Mahi pahe okuti ame ndyilinga ononkhono opo nahalinge okapungulula vakwetu ndyifenda navo?’ Soka etyi tyalingile Petulu (Sefa). Ngwe ankho palamba-le omuvo umwe tundee apa ovanthu veheva Sundaa valinga ovalanduli va Sesusi. Mokonda ova Sundaa ankho vena okapungulula, na Petulu alingi vali okapungulula vana veheva Sundaa ngwe ankho ovalanduli-ale va Kilisitu. Tyilinga ovipuka ‘ahali vali navo, puvo ahondoloka-po.’ Mahi etyi alinga otyipuka otyo Paulu emuviyula umwe. (Ngal. 2:11-14) Tulingei ononkhono opo twahalinge okapungulula vakwetu.

“Ovanthu Ovanyingi Avahulu ku Tatekulu” (Ovilinga 11:19-26a)

19. Ova Sundaa voko Andiokiya vaivisile ku valie, ya ouwa patyi tyaetele?

19 Okuti etyi pakala pahe ovalanduli va Sesusi avahimbika okulongesa ovanthu veheva Sundaa vahapitile ekwendye? Tutalei etyi tyamonekele-po ko Andiokiya yoko Silia. d Mepunda-umbo omo ankho muna ova Sundaa ovanyingi, ngwe velivila umwe katutu na vana veheva Sundaa. Ngokuti o Andiokiya ankho otyilongo tyikahi nawa pala okwivisa ku vana veheva Sundaa. Omepunda-umbo olio ovalanduli vamwe va Sesusi vahimbika “okupopila vokupopia elaka lyo Ngeleku” oviwa ovipe. (Ovil. 11:20) Mahi hakuti ankho valongesa vala oviwa ovipe ova Sundaa vapopia o Ngeleku, mahi tupu ankho valongesa ovanthu veheva Sundaa vahaile ekwendye. Siovaa evekwatesako umwe, “ovanthu ovanyingi avahulu ku Tatekulu.” — Ovil. 11:21.

20, 21. Oityi Mbalanambee alingile etyivile okulinga nawa ovilinga viae, ya oityi onthwe tulilongesila kwe?

20 Opo vakwateseko ovanthu ovo voko Andiokiya ankho vekahi ngatyina ovilia viayela, vewaneno lyo ko Selusalei avatumu Mbalanambee ko Andiokiya. Mokutala ovanthu ankho vokwesuka notyili ovanyingi umwe, Mbalanambee ankho kemetyivili okuvekwatesako aike. Mahi ankho pena omunthu umwe upondola okukwatesako Mbalanambee; omunthu oo ankho o Saulu, ankho makala omutumwa wovilongo ovinyingi. (Ovil. 9:15; Loma 1:5) Okuti Mbalanambee pahe ankho ulwa onkhi Saulu? Au hatyoko alingile, mokonda ankho utyii umwe okuti kametyivili okulinga otyilinga tyina aike. Mbalanambee elipake mondyila okwenda okukaovola Saulu ko Talusu, pahe avakondoka aveho ko Andiokiya velikwateseko. Pahe avakala aveho enima mepunda-umbo olio nokupameka ovalongwa. — Ovil. 11:22-26a.

21 Oityi tupondola okulilongesila ku Mbalanambee tyina tuli movilinga viokwivisa? Tulilongesila-ko okuti pena ovipuka matusukisa okukwateswako na vakwetu. Atuho tyiti umwe ou uvila etyi, ou uvila etyi. Soka vamwe vetyivila umwe okwivisa apa pena ovanthu ovanyingi, nokwivisa umbo na umbo, mahi kavetyivili okuvetalelapo avahimbika okuvelongesa Ombimbiliya. Ine una tyimwe uhanda okulinga vali nawa movilinga viokwivisa, ita ku vakwenyi vekukwateseko. Ine ulinga ngootyo, motyivili okulongesa ovanthu ovanyingi movilinga viokwivisa, okala vali nehambu. — 1 Kol. 9:26.

Vaava Etyi Vena ‘Tyikakwateseko Vakwavo’ (Ovilinga 11:26b-30)

22, 23. Oityi ovalongwa va Sesusi ko Andiokiya valingile tyilekesa okuti ankho vehole vakwavo vafenda navo, ya oñgeni ovanthu va Huku hono vetyilinga?

22 Motyilongo tyo Andiokiya, omo tyahimbika ‘ovalongwa okutiwa Ovakwa-Kilisitu’ ngeetyi tyatuma Huku. (Ovil. 11:26b) Enyina olio Huku evepa lipopia umwe nawa ava valinga etyi Kilisitu ankho alinga. Tyina pahe ovanthu vovilongo ankho veli nokukala ovalanduli va Kilisitu, okuti ova Sundaa na vana veheva Sundaa pahe mavelitale ngatyina ovakulu nonondenge? Tutalei etyi tyaendele-po etyi ondyala imwe yatokota menima 46 P.K. e Ovanthu vana ankho vokwahepa, vati umwe okulia vetupu, onombongo vetupu avamono emone. Mokutala ova Sundaa ovanyingi ankho vakala mo Sundeya vahepa unene, ankho vesukisa okulia. Etyi ovalanduli va Kilisitu voko Andiokiya vetyiiva, okukutikinyamo vana veheva Sundaa, avelipakelamo okuti munthu na munthu aete etyi evila ‘tyende tyikakwateseko’ vakwetu veli mo Sundeya. (Ovil. 11:29) Otyipuka otyo valingile, ankho tyilekesa umwe okuti vehole vakwavo!

23 Otyipuka otyo na hono ovanthu va Huku otyo umwe valinga. Tyina twameivi okuti vakwetu tufenda navo kovilongo ovikwavo vesukisa okukwateswako, tuvekwatesako umwe nomutima auho. Ovakulu vokwakalela komutwe Onombetele vaonganeka vana mavakakwatesako vakwavo hamwe vatumbukilwa novihuna novinimawe novipuka ovikwavo. Otyipuka otyo tulinga opo tukwateseko vakwetu, tyilekesa okuti onthwe tuvehole. — Swau 13:34, 35; 1 Swau 3:17.

24. Oityi tuna okulinga tulekese okuti tupanda etyi Petulu amwene?

24 Mokonda onthwe tuvalanduli va Kilisitu, tusuka umwe neetyi Petulu amwene etyi eli mondywo mepunda-umbo lyo Sope. Onthwe tufenda Huku wahalingi okapungulula ovanthu, tupu wahanda twavele ovanthu oumbangi waoya wayemba Kouhamba wae, atwivisa kovanthu vovivala aviho, novilongo aviho, nomalaka aeho, nomaanda aeho, novahona na vana vahepa. Naina tulingei ononkhono tukwateseko ovanthu aveho veive oviwa ovipe Viouhamba. — Loma 10:11-13.

Tyina vakwetu tufenda navo vesukisa okukwateswako tutyilinga umwe nomutima auho

a Ova Sundaa ankho vatomba umwe unene ovanthu vokuhika onombandwa, mokonda pokulinga ovilinga viavo ankho vakwata kovinyama viankhia, novipuka ovikwavo vitoyesa. Ova Sundaa ankho kavahande ovanthu vokuhika onombandwa vanyingile mondywo ya Huku. Tupu tyina vahika onombandwa, ankho vena okukala kokule nomapunda-umbo. Mokutala otyo Ombimbiliya ipopila okuti ondywo ya Simau ankho ili vala ngooko, “konthele kelunga.” — Ovil. 10:6.

b Tala okakasa kati: “ O Koloneliu Nomafwalali Omo Loma.”

c Omukai oo esuku unene nonthele yati Conselhos confiaveis para criar filhos,” ivasiwa Momutala Womulavi 1 ya Novembro yo 2006, pomafo 4 atee 7.

d Tala okakasa kati: “ O Andiokiya Yoko Silia.”

e Omuhipululi umwe omu Sundaa utiwa o Josefo wapopia okuti ondyala oyo onene yali-ko etyi Kalaundiu ekahi nokutumina (41-54 P.K.).