1-4. Oityi Petulu alingilwe? Ine ove wali Petulu ñgeno wakala ñgeni?

 NTHIKI imwe, Petulu wakwatelwe nomafwalali evali o Loma, aemutwala mokaleya, pombundi aaiki-po. Mokaleya omo akala-mo onoola, okuti hatyo ononthiki nokukevelela etyi malingwa. Mokaleya muna ankho utupu etyi apondola vali okulinga, utala vala ovayungi, novimato, nomalienge.

² Helonde atumu ondaka, mahi ondaka yatyo ankho hangwa-ko. Ohamba Helonde Angilipa I ankho wahanda okwiipaa Petulu. a Ankho wahanda okutyilinga tyina Opasikwa yamapu, opo ahambukiswe ovanthu. Otyipuka otyo hakuti ankho wetyipopia vala, ankho metyilingi umwe mokonda oe-ale waipaele Tiaku.

³ Pahe ankho opo aipawe kwakamba vala onthiki ike. Oityi Petulu ankho eli nokusoka etyi eli mokaleya muna mwanthikovela? Hamwe ankho uli nokusoka konondaka mba Sesusi, watile nthiki imwe matwalwa no oku ahahande. (Swau 21:18, 19) Tyipondola Petulu pahe ankho uli nokusoka okuti pahe tyeya-po umwe.

⁴ Ine ove wali Petulu ñgeno walinga ñgeni? Ovanthu ovanyingi vahulilwa umwe, pahe avati tyiya tyiye vala. Mahi okuti omulanduli wa Sesusi Kilisitu uhulilwa umwe ehena vali etyi alinga? Oityi tulilongesila ku Petulu no kovalanduli ovakwavo va Kilisitu etyi veli nokumoneswa ononkhumbi? Tutyitalei.

5, 6. (a) Oityi ohamba Angilipa amonesilile ononkhumbi ovalanduli va Kilisitu, ya wetyilingile ñgeni? (b) Omokonda yatyi ovanthu vomewaneno vaihamenenwe unene etyi Tiaku aipawa?

⁵ Ngeetyi twamona mokapitulu kokwalamba, etyi ovanthu veheva Sundaa, ovo Koloneliu no vomeumbo liae vakala ovalanduli va Kilisitu, atyihambukiswa unene ovanthu vo mewaneno. Mahi ova Sundaa vehe valanduli va Kilisitu okumona ova Sundaa naava veheva Sundaa vafenda kumwe Huku, atyivenumanesa.

⁶ Pahe Helonde ahimbika okumonesa ononkhumbi ovalanduli va Kilisitu opo apandwe nova Sundaa. Mokonda ankho Helonde utyii okuti Tiaku ankho vaenda na Sesusi, emwiipaa “nomutunga.” (Ovil. 12:2) Otyipuka otyo tyaihamene unene vomewaneno! Etyi Sesusi apilululwa Tiaku wali-po, tupu wamwene ovipuka ovinene Sesusi alingile viahamwenwe novatumwa vakwavo. (Mat. 17:1, 2; Malu. 5:37-42) Mokonda yombili ovo Tiaku na Swau ankho vena, Sesusi eveti “Ovana Vomutitimo.” (Malu. 3:17) Etyi Tiaku aipawa, vomewaneno atyiveihama unene mokonda ankho omunthu uta ombili ovilinga vya Huku, tupu uholwe unene na vakwavo.

7, 8. Oityi ovanthu mewaneno valingile etyi Petulu akwatwa?

⁷ Etyi Angilipa aipaa Tiaku, atyihambukiswa ova Sundaa. Pahe etyi amona okuti ova Sundaa vahambukwa, apange okwiipaa vali  Petulu. Ngeetyi twamona-le, atumu okupaka mokaleya Petulu. Mokonda ankho utyii-ale okuti kumbi ovatumwa vahenene-ale mokaleya, ngeetyi tyapopia Okapitulu 5 komukanda ou, Angilipa pahe aovola ovayungi ovanyingi, vakatuuka 16. Petulu akutilwa movayungi vevali vemuyunge komutenya no kongulohi na ahahene. Ine ankho uhena, ovayungi vatyo vaipawa. Motyitateka otyo otyinene, oityi ovalanduli ovakwavo va Kilisitu ankho vapondola okulinga?

⁸ Ovalanduli va Kilisitu etyi ankho mavalingi vetyii umwe. Omukanda Ovilinga 12:5 wati: “Petulu pokuli mokaleya omo, aveho mewaneno ankho velikwambela unene ku Huku, ankho oe vaitila-ko.” Omalikwambelo ovalanduli va Sesusi ankho valingila Petulu atunda umwe komutima. Etyi Tiaku aipawa, ovalanduli va Sesusi tyeveihamene unene, mahi avahasoko okuti okulikwambela tyitupu-ale etyi tyilinga. Siovaa wesuka umwe nomalikwambelo etu. Putyina twiita etyi tyelikwata netyi ahanda, opo weekumbulula umwe. (Hemb. 13:18, 19; Tia. 5:16) Noonthwe hono, twesukisa okwiitila-ko vakwetu momalikwambelo.

9. Oityi tulilongesila kovalanduli va Kilisitu vaitilile-ko Petulu etyi akwatwa?

⁹ Okuti wii vamwe vena ovitateka? Vamwe hamwe veli nokumoneswa ononkhumbi, ovakwavo vatyikwa okufenda Siovaa, nkhele ovakwavo vatumbukilwa novihuna. Ovanthu ovo upondola okuveitilako tyina ulikwambela. Tupu hamwe wii vamwe vena ovitateka vimwe viahamonwa-le novaunyingi.  Hamwe vena ovitateka mombunga, hamwe vasoya, tupu hamwe vekahi nokuhongilinywa vayeke-po okufenda Siovaa. Ankho usoka kovanthu ovo, pokulikwambela ku Siovaa, ‘Omuteheleli womalikwambelo,’ opo movetumbula. (Ovii. 65:2) Noonthwe tuhambukwa tyina vakwetu vetwitila-ko momalikwambelo tyina tuna ovitateka.

10, 11. Popia oñgeni Petulu ayovolelwe noandyu ya Siovaa.

¹⁰ Okuti Petulu ankho walinga otyiho? Onthwe katutyii, mahi Ombimbiliya ipopia okuti Petulu ankho ulele otyo ayungwa nomafwalali evali. Petulu ankho una onthumbi yokuti tyiya tyiye vala, Siovaa memukwatesako. (Loma 14:7, 8) Mahi ovipuka viakwama-ko Petulu ankho kevikevelela. Wakati-ko vala ñgana, mokaleya amuliaima. Oandyu imwe aimupopila okuti pindukapo. Mokutala ovayungi kavamwene oandyu oyo. Pahe omalienge ana ankho akutwa nao komankhanya, alinga ngoti apama, aatipauka aatokela umwe pohi!

¹¹ Oandyu aipopila Petulu etyi ankho ena okulinga, aiti: “Katuka kuluminya! . . . Vala ovikutu, paka-mo ononkhaku. . . . Lihika otyikutu tyove tyo kombanda.” Petulu ngatyo umwe alinga. Pahe oandyu aimuti vali: “Ndandule twende.” Avahimbika okwenda, avalambe ovayungi ankho vetai pombundi, pahe avehiki pepito liotyivela. Pahe ankho olie meveikulila pombundi? Petulu tyafwile otyipuka otyo welipulile-tyo, mahi liwa-liwa elimonena-ko. Vati vala hikee pombundi opo, epito aliikuka alike. Etyi pahe valupuka umwe, oandyu ayeende, Petulu ngapo esala opo. Petulu etyimono okuti ankho kekahi nokuta onondyoi. Ankho pahe wayovoka! — Ovil. 12:7-11.

12. Oñgeni okusoka kweetyi Siovaa ayovolele Petulu noonthwe tyipondola okutukwatesako?

¹² Okunoñgonoka okuti Siovaa petupu etyi tyimutyika ayovole ovanthu vae tyitupameka unene! Petulu ankho wakwatwa nohamba imwe ikwateswako nomutumini omunene. Mahi nongootyo, pokuyovola Petulu apahakala-le ovilinga! Mahi Siovaa ha apeho ayovola ovanthu vae ngeetyi ayovolele Petulu. Etyi Tiaku akwatwa aipawa, Siovaa utupu etyi alingile. Pahe etyi onondaka Sesusi apopile mbupopia etyi Petulu malingwa mbafwiswapo, Siovaa ahalingi natyike emuyovole. Hono tyina tukwatwa katukevelela okuti Siovaa metuyovola ngeetyi ayovolele Petulu. Mahi etyi twii okuti Siovaa kapilulukile. (Mal. 3:6) Apa katutu, matumu Omona wae  atutilise ovanthu ovanyingi-nyingi vokwankhia vekahi ngatyina veli mokaleya. (Swau 5:28, 29) Okunoñgonoka otyipuka otyo tyitwaavela ononkhono tutyivile okukoleleya movitateka.

13-15. (a) Oñgeni ovalongwa ankho veliongiyila meumbo lya Maliya vakalele etyi Petulu ehika-mo? (b) Okuhimbikila monthiki omo, oityi omukanda Ovilinga upopia vali unene, mahi oityi Petulu ankho alinga kovilongo aile nako?

¹³ Petulu pahe atalama metapalo mahi menthiki vala, okusoka oku mai nako. Pahe ahinangela okuti popepi noopo, ankho pena ondywo yomulanduli omukwavo wa Sesusi utiwa o Maliya. Mokutala Maliya ankho omuhepe, mahi ankho una tyae. Ondywo yae ankho onene umwe mokonda omo ankho muliongiyila vomewaneno. Maliya yatyo oo ankho o mee ya Swau Maluku, wapopiwa lyo tete momukanda Ovilinga. Etyi pakala, Maluku akala umwe ngatyina omona wa Petulu. (1 Pet. 5:13) Motyinthiki tyatyo otyo, ovanthu vomewaneno ankho veliongiya mondywo ya Maliya, otyo vaitila-ko Petulu, namphila ankho omokati kovinthiki-ale. Ankho vekahi umwe nokwiitila-ko Petulu opo ayovolwe. Mahi etyi Siovaa alinga ankho kavetyikevelela!

¹⁴ Petulu etyi ehika oko, atotola pepito. Omuundapi umwe omuhikwena utiwa o Londe ngae wenda-ko. Enyina olio Londe lipopia “Onthemo.” Etyi eiva ondaka ya Petulu ehetyitavela okuti oe umwe! Atumphuluka, mahi ahayelula-le pombundi, akahateka no mokati, akapopile vakwavo okuti Petulu uli pondye. Vakwavo avasoko okuti hamwe walinga komutwe. Mahi Londe otyo evepopila vala mokonda ankho utyii okuti etyi eli nokuvepopila otyili. Pahe vakwavo avetavela okuti hamwe una umwe etyi eiva, avasoko okuti hamwe oandyu ya Petulu. (Ovil. 12:12-15) Petulu otyo atotola vala atee vemuyelula.

¹⁵ Etyi vemumona, “avahanunuka”! (Ovil. 12:16) Avahambukwa unene, avaviele umwe unene, atee Petulu evepopila okuti mwahavielei vali ndyimupopile etyi namona. Evepopila vakapopile omulongwa Tiaku novalongwa vakwavo okuti Petulu mokaleya watunda-mo, ngwe pahe aende tyina nkhele omafwalali a Helonde ehenemuvase. Petulu aende kotyilongo otyikwavo, oku ankho metyivili okulinga ovilinga viae. Okuhimbikila apa, omukanda Ovilinga kaupopi vali unene Petulu, mahi pahe upopia haunene ovilinga vya Paulu. Petulu pahe wakapopiwa vala mokapitulu 15,  pokutetulula otyitateka tyokupita ekwendye. Mahi tuna onthumbi yokuti wapamekele vakwavo kovilongo aile nako. Etyi Petulu atunda peumbo lya Maliya, vakwavo ankho veliongiyila meumbo omo ankho vahambukwa unene.

16. Oityi matukamona komutwe oku twenda nako matyiketuhambukiswa?

¹⁶ Pamwe Siovaa waavela ovaumbili vae etyi ankho vahakevelela, ya otyo atyivehambukiswa unene. Otyo ovalongwa va Sesusi Petulu avasile motyinthiki tyina vakalele. Noonthwe ongootyo pamwe tukala tyina Siovaa etuyamba. (Omih. 10:22) Komutwe oku twenda nako, matukamona ovipuka ovinyingi Siovaa alaa tyina vilifwila-po. Etyi matukamona, matyiketuhambukiswa atyikalamba pweetyi ankho tusoka. Naina, ine tulinga umwe ononkhono atwahayekepo Siovaa, matukamona ovipuka ovio tyina vilifwila-po, atyiketuhambukiswa unene.

17, 18. Oityi Helonde alingile opo ovanthu vatie ‘Oyo ondaka yo huku’?

¹⁷ Etyi Petulu ataulila kovilongo ovikwavo, tyahuvisile Helonde, mahi atyimunumanesa unene. Helonde atumu vekemwoovole, mahi etyi vehemuvasile ahimbika okupula kovanthu vatyo vokuyunga pokaleya. Atumu ovanthu “vakamasule” ovayungi ovo, mahi mokutala vaipaelwe umwe. (Ovil. 12:19) Helonde Angilipa utupu onthiki makahinangelwa okuti ankho una okankhenda. Okuti omulume oo ondingavivi una tyimwe alingilwe?

¹⁸ Mokutala Angilipa tyemunumanesile unene etyi ehetyivilile okwiipaa Petulu. Mahi alingi vali otyipuka tyimwe tyilekesa okuti ankho watena omutima. Pokati kae nonondyale mbae pali otyitateka. Pahe ovanthu ovo aveya okulipakelamo opo vahonye. Angilipa mokonda ankho ulipakako, alingila elongomona ovanthu ovanyingi. Luka wapopia okuti: “Helonde apakemo ovikutu viohamba.” Omuhipululi umwe omu Sundaa utiwa o Josefo wahoneka okuti ovikutu vya Helonde ankho viatungwa nopalata. Tyina ankho muveta otyitei tyekumbi, ankho viliaima unene. Omulume oo wokulipakako alingi elongomona. Etyi amana okupopia, ovanthu avati: “Ondaka yo huku, ha yomunthu.” — Ovil. 12:20-22.

19, 20. (a) Oityi Siovaa aipaelele Helonde? (b) Oñgeni otyipuka tyina Helonde Angilipa aipaelwe, onthwe hono tyitupameka?

¹⁹ Huku oe vala una okunkhimanekwa ngootyo. Ngwe ankho  utyeete tyina ovanthu vahilivika Helonde. Helonde ñgeno ankho uviyula ovanthu vahapopie ngootyo. Mahi alingi umwe etyi tyapopia omuhe umwe wati: “Komakamo, tyikwamako okutoka.” (Omih. 16:18) “Oandyu ya Siovaa aimuvange, . . . aliwa nomativa, ankhi,” ankhi umwe ononkhia onombi. (Ovil. 12:23) Josefo tupu wahoneka okuti Helonde Angilipa etyi avangwa wapopile okuti ankho uli nokunkhia tupu, otyetyi etavela etyi ovanthu vapopia okuti o huku. Josefo apopi vali okuti Angilipa wakalele ononthiki ononthano tyikema vala etyi nkhele ehenenkhie. b

²⁰ Pamwe tyimoneka ngoti ovanthu vana vokulinga ovipuka ovivi vetupu-ale etyi valingwa. Otyo nii vala katyituhuvisa mokonda Ombimbiliya ipopia okuti: “Ouye auho uli peke liondingavivi.” (1 Swau 5:19) Mahi nongootyo, ovanthu va Siovaa pamwe tyiveihama unene okutala ovanthu valinga ovipuka ovivi mahi avehena-le etyi valingwa. Mahi otyipuka ngeetyi tyalingilwe Helonde tyitupameka unene, mokonda tyitukalesa nonthumbi yokuti ovanthu valinga ovipuka ovivi, Huku uveete. Ongatyina Huku ekahi nokutuhinangelesa okuti ngwe uhole evi viaviuka. (Ovii. 33:5) Apa katutu makanyima-ko ovanthu vokulinga ovivi, akukesala vala onondingaviwa.

21. Oityi tulilongesila komukanda Ovilinga okapitulu 12, ya omokonda yatyi tyitupameka?

²¹ Omukanda Ovilinga okapitulu 12 umanuhula nonondaka ombu mbupameka unene mbati: “Ondaka ya Siovaa otyo ikula, otyo ihahana.” (Ovil. 12:24) Otyipuka otyo tyituhinangelesa oñgeni Siovaa ekahi nokuyamba ovilinga viokwivisa mononthiki mbuno. Ngokuti, omukanda Ovilinga okapitulu 12 naina kaupopi vala omutumwa waipaelwe, nomukwavo wataulile. Mwene ngwe upopia etyi Siovaa alinga opo ayakulile ovanthu vae tyina Satanasi ahanda okunyima-ko ovilinga viokwivisa. Etyi Satanasi ahandele okulinga ehetyivili, neetyi mahande okukalinga ovanthu va Huku komutwe wandyila, kameketyivila-le. (Isa. 54:17) Mahi vana vahula ku Siovaa noku Sesusi, vekahi nokuundapa motyilinga tyimwe otyiwa tyehevilwa-le okutalamekwa novanthu. Otyipuka otyo katyikupameka? Tuna elao limwe enene liokuhahanesa “ondaka ya Siovaa” mononthiki mbuno!