OKAPITULU 20
“Ame Netavela”
1. Popia oñgeni Marta akala, iya omokonda yatyi?
ETYI Marta amuene ketyilimbilwe, ankho usoka melangalo muapakwa omphange yae, eleva limwe liapatwa nemanya. Oluihamo ankho ena lualema vali tyipona onkhanda oyo. Ankho tyipwilisa okutavela okuti omphange yae Lasalu ehole unene wanyima. Ononthiki mbuna ononkhuana mbepuiyile unene ku Marta. Ovanthu vamwe veya okuvetala, ovakuavo vakondoka, ovakuavo valila.
2, 3. (a) Etyi Jesus eya tyakalesa ñgeni Marta? (b) Onondaka patyi mbakolela Marta apopia?
2 Iya pahe, ponthele ya Marta pena una ankho Lasalu ehole unene. Omutima wae awihama etyi amona Jesus mokonda mouye auho ankho oe vala upondola okuyovola omphange yae. Mahi nongotyo, Marta atyimupameka etyi amona Jesus kondye yepundaumbo etutu ko Betania. Omuvo oo wehehi vakala kumwe, Marta wamona ouwa-tima wa Jesus, okankhenda okanene kapameka, eholiale okulekesa. Jesus walinga omapulo amwe emukuatesako okupameka ekolelo liae metutilo. Etompho vakala nalio lialunda Marta okupopia onondaka mbakolela unene momuenyo wae, wati: “Netavela okuti ove Kristu, Omona wa Huku, Una wokueya mouye.”—João 11:27.
3 Marta ankho omukai wekolelo enene. Onondaka mbehehi Ombimbiliya ipopia konthele yae mbutukuatesako okupameka ekolelo lietu. Oñgeni? Tutalei ehipululo liotete Ombimbiliya ipopia konthele ya Marta.
“Ankho una Otyiho Nokuasukalala”
4. Omonkhalelo patyi ombunga ya Marta ankho yelikalela, iya oupanga patyi ankho vena na Jesus?
4 Nkhele tusokei konohanyi mbumwe konyima. Lasalu ankho una omuenyo nokuakongoka. Meumbo liae ko Betania ankho vakevela okuyakula Jesus Kristu omuenda wakolela vali kuaveho. Lasalu na Marta na Maliya ankho ombunga imwe yelikalela, João 11:5) Katutyii inkha kohale vanepele. Mahi vakalele omapanga omanene a Jesus. Movilinga viae viokuivisa ko Judeia, oku ankho eyelwe nokumoneswa ononkhumbi, Jesus ankho ulalela meumbo liavo. Tyotyili ankho uhole unene eumbo olio ankho muna ombembwa nepameko.
ovanthu vetatu ovakulu velikwai vakala meumbo like. Ovaovololi vamwe vehole okupopia okuti Marta oe ankho omukulu, mokonda ankho oe uyakula ovaenda, nokupopiwa tete. (5, 6. (a) Omokonda yatyi Marta ankho aundapela unene etyi Jesus eya? (b) Oñgeni Maliya akala etyi amona Jesus weiya meumbo liavo?
5 Marta ankho ulinga atyiho opo eumbo likale ewa nokuyakula nawa ovaenda. Ankho omukai wapama nokuundapa unene, tyafuile ankho ulinga ovipuka ovinyingi. Otyo alinga etyi Jesus akevetalelapo. Ankho nokusoka okuteleka okulia kumwe okuwa nokuelikalaila pala omuenda wavo wankhimana, navakuavo hamwe eya navo. Pomuvo opo okuyakula ovaenda ankho tyakolela unene. Tyina ankho omuenda ehika uyakulwa nombesu, nokumulula ononkhaku, nokumukoha konomphai, nokumunengulila komutwe omulela watenda nokuanika nawa. (Tanga Lucas 7:44-47.) Konthele yokulala, nokulia ovio ankho vilingwa vali nawa.
6 Marta na Maliya ankho vekahi nokulinga ovipuka ovinyingi. Maliya, una ankho utalwa ngatyina ena vali okankhenda nokusoka vali kuvakuavo, tete wakuatesileko Marta. Mahi etyi Jesus ehika ovipuka avipiluluka. Wasoka okuti ou omuvo wokulongeswa iya otyo alinga! Jesus ankho kekahi ngo nonkhalamutwe mbonongeleya pomuvo opo. Ankho uhumba ovakai nokuvelongesa konthele Youhamba wa Huku, osapi yovilinga viae viokuivisa. Maliya ankho wahambukwa unene, apumphama ponomphai nokutehelela kese ndaka apopia.
7, 8. Omokonda yatyi Marta ankho atokotela omutima, iya oñgeni konyima etyilekesa?
7 Tupondola okusoka Marta watokota omutima. Nomakulia elikalaila ekahi nokuteleka novipuka aviho ekahi nokulingila ovaenda, akala notyiho nokuasukalala. Etyi ekahi nokulamba-lamba otyo atala ondenge yae upumphi uhalingi natyike opo emukuateseko, okuti otyo tyemunumanesa otyo afiyoka okumutala okuti kasilivila? Otyo ankho katyihuvisa. Mokonda ankho kapondola okulinga atyiho aike!
8 Konyima, Marta ehemuyeke vali. Tyihasokele vali apopila Jesus, okuti: “Tatekulu, okuti tyaviuka tyina ondenge yange anthyapo andyike nokulinga ovilinga? Mupopila eye okunkhuatesako.” (Luc. 10:40) Onondaka ombo mbakola. Onombimbiliya mbumwe mbupitiya epulo olio okuti: “Tatekulu, kuove tyaviuka . . . ?” Konyima aiti Jesus atume Maliya akalinge ovilinga.
9, 10. (a) Oñgeni Jesus aviyula Marta? (b) Oñgeni tutyii okutyi Jesus ankho keyele etyi tyikahi nokulinga Marta?
9 Marta tyafuile wahuvile unene etyi eiva ekumbululo lia Jesus, novatangi ovanyingi Vombimbiliya otyo vakala. Wapopia nonondaka onongwa okuti: “Marta, Marta, una otyiho unene nokuasukalala novipuka ovinyingi. Ovipuka vihehi vituuka, ine tyike vala. Mahi Maliya waholovona onthele ongwa, iya otyo aholovona kametyipolwa.” (Luc. 10:41, 42) Oityi ankho Jesus ahanda okupopia? Okuti ankho ukahi nokupopia okuti Marta uhole omalumono? Okuti ankho kesukile nononkhono ekahi nokulinga mbokuteleka?
10 Au. Jesus wamuene okuti Marta una oluembia nomutima omuwa. Tupu ankho kasoko okuti okulinga ononkhono mbokutambula ovaenda tyapenga. Onthiki imwe waile “kotyipito tyimwe otyinene” ankho alingilwa na Mateusi. (Luc. 5:29) Otyitateka ankho hakuteleka, mahi ankho otyetyi Marta apaka tete komutwe. Ankho wesuka vali unene nokuteleka okulia okuwa ayekepo tyina ankho tyakolela vali. Ankho oityi?
Jesus ankho upanda okuyakulwa na Marta, iya ankho utyii okuti ohole yae oyotyotyili
11, 12. Oñgeni Jesus aviyula Marta nonondaka onongwa?
11 Jesus, Omona wongunga wa Jeova Huku, ankho wapita keumbo lia Marta opo evelongese otyili. Ankho natyike tyakolela vali tyipona otyo, alo umwe okulia kuna ankho kuapepa nokuatelekwa nawa. Tyotyili, Jesus ankho wanumana na Marta ukahi nokupumbwa omuvo una ankho wokupameka ekolelo liae, mahi aholovona etyi ahanda. * Pahe okupopila Jesus opo atume Maliya nae opo apumbwe omphitilo oyo, ankho katyaviukile.
12 Mahi, nomutima omuwa Jesus waviyula Marta, okuwana enyina liae nondaka ongwa opo emutulise omutima nokumupopila okuti katyesukisile “okukala notyiho nokusukalala novipuka ovinyingi”. Ankho katyesukisile okuteleka omakulia omanyingi elikalaila, mokonda ankho ondaka ya Huku yakolela vali. Moluotyo, Jesus ankho kapondola okupola Maliya “onthele oyo” aholovona ine okulongeswa na Jesus!
13. Oityi tupondola okulilongesila konkhalelo Jesus aviyula Marta?
Mat. 5:3) Tuhanda okuhetekela otyali nombili ya Marta, mahi katupondola ‘okukala notyiho nokusukalala’ novipuka vihesukisile unene viokuyakula ovaenda alo tupumbwa etyi tyakolela vali. Otyipuka tyakolela vali tyina tuliongiya novakuatate vetu hakuveavela ine okupewa omakulia omanyingi, mahi okuvepopila ovipuka viopaspilitu nokulipameka. (Tanga Romanos 1:11, 12.) Omuvo oo upondola okupameka alo umwe tyina okulia kuhehi.
13 Ehipululo olio lilongesa onondongwa onongwa kovalanduli va Kristu hono. Katupondola okuyeka natyike tyitutyilike “okulitekula mopamphepo.” (Ononkhia Netutilo Liomphange Umwe Uholwe
14. Omokonda yatyi tupondola okukala nonthumbi yokuti Marta wava ongeleka ongwa yokutavela eviyulo?
14 Okuti Marta wetavela eviyulo lioluembia apewa na Jesus nokulilongesilako? Onthue tutyii etyi alinga. Apostolu João etyi ehimbika okuhoneka konthele yomphange ya Marta wati: “Jesus ankho uhole Marta nondenge yae na Lasalu.” (João 11:5) Ankho palambale onohanyi mbumwe tunde etyi vapilwa na Jesus ko Betania. Tyimoneka nawa okuti Marta kanumanene tupu kakalele nonkhongo na Jesus mokonda yokuemuviyula noluembia. Wetavela eviyulo olio nomutima auho, tyituavela ongeleka ongwa yekolelo konthele oyo, olie wehesukisile pamwe okuviyulwa?
15, 16. (a) Oityi tyafuile Marta alinga etyi omphange yae avela? (b) Omokonda yatyi ekevelo lia Marta na Maliya kaliafuisiluepo?
15 Etyi omphange yae avela, Marta wemuhunga nombili. Walinga atyiho evila opo atepulule omuihamo wae nokumukuatesako okupinduka. Namphila alinga ovipuka ovio Lasalu avilipo. Onoola nononthiki ambulambe nongotyo onomphange mbae otyo vatualako nokumuhunga. Nkhele soka ovikando Marta atala motyipala tyomphange yae wahavetelemo, ahinangela omanima omanyingi vakala kumwe tyina vahambukwa na tyina vena ovitateka!
16 Etyi vatala okuti petupu vali etyi vapondola okulinga omphange yavo, avatumu okutyipopila Jesus. Jesus ankho ukahi nokuivisa kepundaumbo limwe kokule paendwa ononthiki onombali. Onondaka vatuma ombombu: “Tatekulu, omunthu uhole unene wavela.” (João 11:1, 3) Ankho vetyii okuti Jesus uhole Lasalu tupu ankho vena onthumbi yokuti Jesus malingi atyiho opo akuateseko epanga liae. Okuti ankho vasoka okuti Jesus meya liwa? Ankho ongotyo vasoka, etyi vakevelela katyamonekele. Lasalu wankhia.
17. Oityi ankho tyanumanesa Marta, iya oñgeni alinga etyi eiva okuti Jesus wehika mepundaumbo?
17 Marta na Maliya valila etyi omphange yavo ankhia, nokufuika ovipuka viesukisa opo omunthu akapakwe nokutambula ovanthu ovanyingi vatunda ko Betania novo pomaumbo. Jesus nkhele keivala. Ononthiki mbalamba iya Marta asukalala vali unene na Jesus wahamoneka. Konyima, etyi palamba ononthiki ononkhuana tunde apa Lasalu anyima, Marta eivi okuti Jesus ukahi nokuhika mepundaumbo. Noukuambili ngetyi alinga-lingale, alo umwe pomuvo opo wokuepuiya, Marta walupuka ahapopila Maliya, akanyauka opo akawanene na Jesus.—Tanga João 11:18-20.
18, 19. Marta wapopia ekevelelo patyi, iya omokonda yatyi tyimoneka okuti ankho una ekolelo?
18 Etyi amona Omulongesi wae, alekesa oñgeni ankho velitehelela na Maliya mokueenda kuononthiki. Apopi okuti: “Tatekulu, inkha wali pano, ñgeno omphange yange kankhile.” Mahi nongotyo watuaileko nekevelelo nekolelo. Ayawisako okuti: “Mahi ndyityii okuti ovipuka aviho wiita ku Huku, Huku ukupavio.” Jesus apopi etyi tyapameka ekolelo lia Marta. Wati: “Omphange yove mapindukapo.”—19 Marta ankho ukahi nokusoka okuti Jesus ukahi nokupopia konthele yetutilo komutwe, moluotyo wapopia okuti: “Ndyityii okuti mapindukapo petutilo, monthiki yahulilila.” (João 11:24) Otyo tyilekesa okuti ankho una ekolelo melongeso olio. Ovalongesi vamwe vonongeleya ova Judeu ankho, vatiwa ova Sanduseu, ankho vapopia okuti kamakukakala etutilo, namphila elongeso olio Movihonekwa liayandyuluka nawa. (Dan. 12:13; Mar. 12:) Mahi Marta ankho utyii okuti Jesus walongesile konthele yekevelo lietutilo, nokuatutilisile vamwe, namphila kavakalele ononthiki ononyingi nokuankhia, ngetyi tyakala Lasalu. Ankho ketyii etyi matyiendepo. 18
20. Hangununa onondaka mbahalimbuwa mba Jesus mbukahi mu João 11:25-27 nekumbululo lia Marta.
20 Konyima Jesus apopi onondaka mbumwe mbahalimbuwa. Wati: “Ame tutilo nomuenyo.” Tyotyili, Jeova Huku wavela Omona wae otyilinga tyokututilisa ovanthu ouye auho komutwe. Jesus apulu Marta, okuti: “Otyo ove utyitavela?” Iya Marta apopi ekumbululo liapopiwa konthyimbi yokapitulu aka. Ankho una ekolelo liokuti Jesus, o Kristu, ine o Mesiya, Omona wa Jeova Huku, ovauli vaulile okuti meya mouye.—João 5:28, 29; tanga João 11:25-27.
21, 22. (a) Oñgeni Jesus alekesa etyi ankho elitehelela ku vana ankho vekahi nokulila? (b) Hangununa etutilo lia Lasalu.
21 Okuti Jeova Huku Nomona wae, Jesus Kristu vapanda ekolelo ngo lia Marta? Etyi Marta amona konyima tyikumbulula nawa epulo olio. Wakahateka akaihana ondenge yae. Iya konyima etyimono okuti Jesus wanumana unene etyi ekahi nokupopia na Maliya novanthu ovakuavo vekahipo. Marta amono amaiho ae aongela ononkhuka tyina apopia omuihamo utundilila kononkhia. Marta eivi Jesus ukahi nokupopila ovanthu vapole emanya kelangalo.—João 11:28-39.
22 Nondyanga ngetyi ankho alingale, Marta aanye, apopi okuti olutu lukahiale nokunika mokonda palambale ononthiki ononkhuana. Jesus emuhinangelesa okuti: “Ame hekupopilile okuti inkha utavela, momono omunkhima wa Huku?” Tyotyili Marta etavela amono omunkhima wa Jeova Huku. Pakala vala katutu, Jeova aavela Omona wae epondolo liokututilisa Lasalu! Soka kovipuka Marta amuene ahalimbuilwe mononthiki ambuho mbomuenyo. Jesus wapopila Lasalu okuti: “Lasalu, tundamo!”; akuivala omuyuelo waumbumana utunda meleva tyina Lasalu akatuka nkhele tyawingilwa movinyanga, nokulihindaika okulupukamo, Jesus ati: “Muwingululei, iya muyekei aye”. Tyotyili Marta na Maliya avahateka okuumbakana omphange yavo nokuahambukwa unene. (Tanga João 11:40-44.) Marta eheihama vali omutima!
23. Oityi Jeova na Jesus vahanda okukulingila, iya oityi wesukisa okulinga?
23 Ehipululo olio lilekesa nawa okuti etutilo liovankhi haunkhembi, elongeso liotyotyili lihambukiswa nokuiiwe nawa mehipululo liovanthu. (Jó 14:14, 15) Jeova Nomona wae vena ehambu liokuyamba ekolelo liovaumbili vavo, ngetyi valingile Marta na Maliya na Lasalu. Noove mavekuyambe inkha ukala nekolelo liapama.
“Marta Ankho Uundapa”
24. Onondaka patyi Ombimbiliya itupopila konthele ya Marta?
24 Ombimbiliya ipopia vali otyikando tyike Marta. Ankho okonthyimbi yosimano yahulila ya Jesus pano pohi. Mokonda yononkhumbi ankho Jesus akevela alalela meumbo olio ankho mukahi nawa ko Betania. Okutunda opo ankho maende vali onokilometu ononthatu alo ko Jelusalei. Jesus na Lasalu ankho vekahi nokulia meumbo lia Simau, wotyilundu, opo vala tueiva okupopia konthele ya Marta otyikando tyahulililako. Ehipululo liati “Marta ankho uundapa.”—João 12:2.
25. Omokonda yatyi omawaneno hono ayambwa mokonda yokuna ovakai vekahi nga Marta?
25 Otyo ankho otyituwa tyomukai oo wokuundapa! Motyikando tyotete Ombimbiliya yapopia konthele yae, ankho ukahi nokuundapa, iya motyikando tyahulilila tupu ukahi nokuundapa, okulinga atyiho evila opo akuatesako ovanthu enavo. Omawaneno ovalanduli va Kristu hono ayambwa mokonda yovakai vekahimo vekahi nga Marta, vapama nokuna otyali, vapaka apeho ekolelo liavo komutwe opo vakuateseko vakuavo. Okuti Marta ongotyo atuaileko nokulinga? Eenga. Konthele yotyo, walingile onondunge mokonda ankho makamona vali ovitateka ovikuavo komutwe.
26. Ekolelo lia Marta liemukuatesako okulinga tyi?
26 Etyi palamba ononthiki mbumwe, Marta akala noluihamo lumwe olunene, okutala ononkhia mba Jesus Omulongesi wae ehole. Tupu, ovanthu ovo ononkhembi vokuaipaa Jesus, ankho vahanda okuipaa Lasalu mokonda etutilo liae liapameka ekolelo liovanthu ovanyingi. (Tanga João 12:9-11.) Iya tyotyili, konyima ononkhia mbayapula oupanga ankho upameka Marta nonomphange mbae. Katutyii oñgeni iya onalupi otyo tyaendapo, mahi etyi twii nawa okuti: Ekolelo lia Marta liemukuatesileko okukoleleya alo konthyulilo. Moluotyo otyiwa Ovakristau hono vahetekelele ekolelo lia Marta.
^ pal. 11 Motyita tyotete, ovakai ova Judeu ankho kavayekwa okulongeswa mosikola. Ankho valongeswa vala ovilinga viomeumbo. Ngotyo, tyipondola Marta ankho wetyitala okuti katyaviukile omukai okupumphama ponomphai mbomulongesi opo alongeswe.