1, 2. (a) Omapiluluko patyi Jose nombunga yae vakala nao? (b) Onondaka patyi onombi Jose apopila omukai wae?

JOSE upaka vali ovipuka kotyimbulu. Nkhele o kounthiki mo Mbelei. Jose utala pononthele tyina amanekesa otyimbulu tyimwe otyitutu, mahi tyanina. Tyotyili, Jose ukahi nokusoka koungendi malingi. Okuenda ko Egitu! Otyilongo otyikuavo, kupopiwa elaka ekuavo, kuna ovituwa ovikuavo. Okuti ombunga yae maityivili okulinga omapiluluko oo aeho?

² Katyapepukile okupopila onondaka ombo Maliya omukai wae wekolelo. Mahi Jose welikuatesila apopila omukai wae onondaka mba Huku apopilwa noandyu kondyoi okuti: Ohamba Herode ihanda okuipaa omona! Vena okutundamo liwa-liwa. (Tanga Mateus 2:13, 14.) Maliya asukalala unene. Oñgeni omunthu umwe ahanda okuipaa omona uhena etyi emulinga, nokuhetyivili okuliamena? Tyilinge Jose ine o Maliya kavetyii omokonda yatyi. Mahi vayumba onthumbi mu Jeova, avamaneka liwa opo valinge oungendi.

3. Popiapo oungendi wa Jose nombunga yae okutunda mo Mbelei. (Tupu tala olutalatu.)

³ Putyina aveho mo Mbelei velele, tyihei etyi tyikahi nokuendapo, Jose na Maliya, vayomboloka nomona wavo Jesus okutunda mepundaumbo tyina nkhele kuanthikovela. Avaende nokokulio kuekumbi, tyina kuhimbika okuandyuluka, Jose tyafuile ukahi nokusoka kovipuka makamona. Oñgeni omunthu wahepa, omuhongi womavai apondola okuamena ombunga yae kovatumini ovo? Okuti metyivili okutualako okutekula ombunga yae? Okuti metyivili okutualako okufuisapo otyilinga otyinene Jeova Huku emuavela, tyokutekula nokuamena omona wakolela? Jose ankho una ovilinga ovinene komutwe. Tyina tulilongesa ononkhono alinga opo alambe ovitateka ovio, matutale omokonda yatyi ovalume vena ovana​—okukutikinyamo onthue​—tuesukisila okuhetekela ekolelo lia Jose.

4, 5. (a) Oñgeni omuenyo wa Jose watualako okupilulula? (b) Oñgeni oandyu yakuatesako Jose opo etavela otyilinga apewa?

⁴ Monohanyi mbumwe konyima, etyi Jose akala ko Nazare omuenyo wae aupiluluka etyi akala omphunga yomona wa Eli. Jose ankho utyii okuti Maliya omuhikuena umwe omukuatyili nokuna ekolelo liapama. Mahi aimbuka okuti omuhikuena oo omulemi! Jose ankho ahande okumuhenga otyo ovanthu vehetyii opo ahapenyue. * Mahi, oandyu imwe aimuhangununina kondyoi okuti Maliya wakala omulemi nononkhono mba Jeova. Oandyu tupu yati omona wae ‘mayovola ovanthu mononkhali mbavo.’ Tupu yatulisa Jose okumupopila okuti: “Wahatile owoma tuala Maliya omukai wove keumbo.”​—Mat. 1:18-21.

⁵ Jose omulume omunandunge nomutaveli, alingi atyiho oandyu yemupopila. Jose wetavelele otyilinga tyokutekula nokuyunga omona namphila ha wae, mahi ankho wakolela unene ku Huku. Konyima, Jose etavela otyitumino moutumini wo Roma, atuala omukai wae omulemi ko Mbelei opo ekelihonekese. Ngako omona atyitilwa.

6-8. (a) Ovipuka patyi viaetele vali omapiluluko omakuavo momuenyo wa Jose nombunga yae? (b) Oityi tyilekesa okuti o Satanasi watuma “onthungululu”? (Tupu tala okatoi.)

⁶ Jose kakondolele ombunga yae ko Nazare. Mahi, vakala ko Mbelei, popepi no Jelusalei. Ankho vahepa, mahi Jose walinga atyiho opo Maliya na Jesus vahakale nondyala. Mononthiki mbehehi, avakala nondyuo yavo onthutu. Konyima etyi Jesus pahe akola, ehungi komanima evali, omuenyo wavo liwa-liwa aupiluluka vali.

⁷ Ovalume vamwe vekevepila. Ovanthu vo koutundilo velilongesa ononthungululu, vatunda kepundaumbo likahi kokule no Mbambilonia. Valandula “onthungululu” imwe yevehongolela peumbo lia Jese na Maliya okuovola omona makakala ohamba yo va Judeu. Ovalume ovo vakalele unene nonthilo.

⁸ Tyilinge ovalume ovo ankho vetyii ine kavetyii vapakele Jesus motyiponga otyinene. “Onthungululu” vamona kayevehongolele tete ko Mbelei mahi yevetuala ko Jelusalei. * Ovanthu ovo avapopila Herode Ohamba onkhalavi okuti vekahi nokuovola omona makakala ohamba yova Judeu. Otyo atyetela Herode onkhi nonyengo.

9-11. (a) Omononkhalelo patyi ankho kuna ononkhono mbavilapo mba Herode ine o Satanasi? (b) Oñgeni oungendi wa Jesus okuenda ko Egitu welikalela netyi tyipopia omikanda viouye?

 ⁹ Mahi, ankho kuna ononkhono ononene vali tyipona Herode ine Satanasi, mbukahi nokumuamena. Ñgeni ngotyo? Etyi ovaenda ovo vehika meumbo avamono Jesus na me yae, aveveavela oviawa vaeta, avahaiti okukondolelwa natyike. Tyafuile Jose na Maliya kavetyitalele nawa okukala liwa-liwa novipuka viakolela “oolu, nomilela vinika nawa vitiwa olibano no mirra”​—ovipuka ankho viankhimana unene! Ovalume ovo ankho vahanda okukapopila Ohamba Herode opi vavasa omona. Mahi Jeova evetyilika. Mondyoi evepopila vakondoke nondyila onkhuavo.​—Tanga Mateus 2:1-12.

¹⁰ Etyi ovalume ovo vapita, oandyu aipopila Jose okuti: “Katuka, pola omona na ina, kahateke no ko Egitu, oko ukala alo ndyikupopila vali. Mokonda Herode uhanda okuovola omona opo emuipae.” (Mat. 2:13) Ngetyi tuelilongesa konthyimbi yo kapitulu aka, Jose wetavelele liwa-liwa. Okuamena omona wae, ankho otyo esuka vali natyo, atuala ombunga yae ko Egitu. Novipuka ovio vapewa vilanda onombongo ononyingi, pahe ankho vena onombongo mbuvekuatesako moungendi mavalingi.

¹¹ Konyima, ovanthu vamwe vapopia konthele youngendi wa Jesus wo ko Egitu valinga omikanda vipopia monkhalelo yahaviukile, okuti Jesus komahuviso watepulula oungendi wae, welityilika ku vana ankho vahanda okumuipaa, alo umwe vana vatyinda ovinyango velinyongamene ku Maliya opo apoleko ovinyango. * Tyotyili, oungendi oo ankho omule nokuepuiya, okuenda kotyilongo vehei.

12. Ovohe vatekula ovana mouye uno wokuepuiya oityi velilongesila ku Jose?

¹² Ovohe vapondola okulilongesila unene ku Jose. Jose wayekelepo ovilinga viae nomuenyo omuwa opo atekule ombunga yae. Tyotyili, ankho utala ombunga yae ngepingo lia Jeova. Ovohe hono vekahi nokutekula ovana mouye uno wepuilisa unene, weyula ovipuka vihongiliya ovana, nokuvenyona, ine alo umwe okuveipaa. Mahi, ovohe ovanyingi, ngetyi ankho tyilinga Jose, vatokola okulinga atyiho opo vaamene ovana vavo kovipuka vivenyona!

13, 14. Omokonda yatyi Jose na Maliya vatuaila ombunga yavo ko Nazare?

¹³ Mokutala, mo Egitu kavakalelemo omanima omanyingi, mokonda etyi pakala vala katutu oandyu aipopila vali Jose okuti Herode wankhia. Ngotyo, Jose akondoka nombunga yae ko Isilayeli, okufuisapo eulu limwe ekulu lipopia okuti Jeova maihana Omona wae “ko Egitu.” (Mat. 2:15) Mahi pahe mavakakala kepundaumbo patyi?

¹⁴ Jose ankho walunguka. Ankho una owoma na Arkelau, omutumini wapinga Herode, tupu nae ankho omukalavi nomuipai. Nehongolelo lia Huku, Jose atuala ombunga yae kokulio kuo Jelusalei ankho kuhena vali nawike umulingisa otyiho. Etyi vakondoka ko Nazare, kepundaumbo lio Galileia kuna vatyitilwa, Jese na Maliya avatekula ovana vavo.​—Tanga Mateus 2:19-23.

15, 16. Jose ankho ulinga ovilinga patyi, iya ankho upanda noviti patyi?

¹⁵ Ankho vetupu ovipuka ovinyingi, mahi nongotyo katyapepukile. Tyina Ombimbiliya ipopia okuti Jose ankho omuhongi womavai, ipopia onondaka mbumwe mbulekesa okuti ankho uundapa nomavai mononkhalelo mbelikalaila okutyoka omiti, nokutyinda omapundi, nokuepupa opo vatunge navio onondyuo, nomawato, novilalo, nomatemba, nomalola, no nokanga, novipuka ovikuavo ovanthu vaundapesa pokulima. (Mat. 13:55) Ovilinga ovio vialema. Kohale ovanthu vokuhonga omavai ankho vaundapela pombundi yeumbo ine omondyuo imwe popepi neumbo.

¹⁶ Jose ankho uundapesa oviti vielikalaila, vimwe tyafuile ankho wevipiñgana ku he. Tupu tyafuile ankho uundapa nopulumu, nomusinya, nonkhava, nosalote, nomphelo, no malitelo, nomphapelo, notyihokolo, no mbolokii aundapesa pala okutiula, no nokola mbelikalaila, no nopeleko, namphila ankho vilanda onombongo ononyingi pomuvo opo.

17, 18. (a) Oityi Jesus elilongesila ku tate yae koutekuli? (b) Omokonda yatyi Jose alingila ononkhono mbokutualako novilinga viae?

¹⁷ Soka ku Jesus, nkhele omona omututu, utala tate yae koutekuli tyina aundapa. Nokuapana momaiho, utala nawa oñgeni Jose ekahi nokuundapa. Tyotyili, Jesus ankho uhuva tyina atala ononkhono mba he, nonkhalelo akuata ovipuka nounongo wokusoka.  Tyafuile Jose wahimbikile okulongesa omona wae ovipuka viapepuka, ngokusola nawa omavai notyikova tyombisi yakukuta. Tyipondola walongesile Jesus oñgeni omavai elikalaila, ngetyi o omikuyu, nomihahe, nomitya, nomindyambi, nomikuavo vali.

¹⁸ Tupu, Jesus welilongesa okuti omaoko ana apama ekahi nokuteta omiti, nokuhonga omavai, oo ehole okumusula nokumupameka, nokusula ina nonondenge mbae. Ngotyo, Jose na Maliya vakalele vali novana ovakuavo 6 okuyawisa ku Jesus. (Mat. 13:55, 56) Jose waundapele unene opo atekule ombunga nokuavela aveho etyi vesukisa.

19. Oñgeni Jose ankho atekula ombunga yae mopamphepo?

¹⁹ Jose ankho utyii okuti okutekula ombunga yae mopamphepo otyo tyesukisa vali. Ngotyo, ankho ukala omuvo omunyingi nokulongesa ovana konthele ya Jeova Huku novitumino Viae. Jose na Maliya apeho ankho vevetwala komphangu yokufendela kuna ankho kutangwa Ovitumino nokuvihangununa. Tyipondola Jesus ankho una omapulo omanyingi konthele ya Jeova novitumino viae, iya Jose otyo alinga ononkhono mbokuekumbulula. Jose tupu ankho utuala ombunga yae kovipito vilingilwa ko Jelusalei. Menima, ankho valinga oungendi onosimano onombali okuenda onokilometulu 110, okuenda ko pasikwa nokukondoka.

20. Oñgeni ononkhalamutwe mbo nombunga mbo Vakristau vahetekela Jose?

²⁰ Ononkhalamutwe mbombunga Ovakristau hono navo otyo valinga. Namphila vesukisa okutekula ovana, mahi vesuka vali unene nokuvelongesa konthele ya Jeova tyipona ovipuka ovikuavo. Vaenda ovikambo ovile okuvetuala komaliongiyo Ovakristau novionge. Nga Jose, ovohe vetyii okuti petupu vali otyipuka otyiwa tyipona okulongesa ovana vavo konthele ya Jeova.

21. Povipito vio Pasikwa oityi Jose ankho alinga ombunga yae, iya onalupi Jose na Maliya vetyimona okuti Jesus kepo?

²¹ Etyi Jesus ena omanima 12, Jose watuala ombunga yae ko Jelusalei ngetyi alinga-lingale. Ankho omuvo wovipito, iya ankho kuya ovanthu ovanyingi vatunda kokule okukuata monohika mbayova nawa. Tyina vehungi pohika yonomphunda popepi no Jelusalei, onombunga ononyingi mbuhimbika okuimba oviimbo viokuinduka. (Sal. 120-134) Epundaumbo lieyula ovanthu ovanyingi. Etyi otyipito tyapwa ovanthu avahimbika okukondoka komaumbo  avo. Jose na Maliya, tyafuile ankho vena ovilinga ovinyingi iya avasoko okuti hamwe Jesus ukahi nokuenda navakuavo. Etyi vaenda onthiki aiho avetyimono okuti Jesus pokati kavo kepo!​—Luc. 2:41-44.

22, 23. Oityi Jose na Maliya valinga etyi vayongola Jesus, iya oityi Maliya apopia etyi vemuvasa?

²² Nokuanumana, avakuate mondyila veya nayo okukondoka alo ko Jelusalei. Nkhele soka oñgeni ankho tyikahi epundaumbo muhena vali ovanthu nokuavipala, otyo vaovola momatapalo, nokuihana omona wavo. Opi omona ekahi? Etyi palamba ononthiki ononthatu nokuovola, okuti Jose ankho ulipula okuti kafuisilepo otyilinga tyikola Jeova emuavela tyokuyunga omona wae? Konyima, avanyingila mondyuo ya Huku. Avaovola pononthele  ambuho, etyi vanyingila mondyuo ankho mumpumphi ovalume veliongiya, ovanongo Vovihonekwa, ngamo vavasa Jesus umpumphi pokati kavo! Nkhele soka ehambu Jose na Maliya vakala nalio!​—Luc. 2:45, 46.

²³ Jesus ankho utehelela ovalume vana otyo evelinga omapulo. Avakala unene tyahuva okutala ovipuka ei nomakumbululo ae. Mahi Maliya na Jose kavahambukilwe. Ngetyi, Ombimbiliya ilekesa Jose pomuvo opo kapopile natyike. Mahi onondaka mba Maliya mbulekesa nawa oñgeni ovohe ovo ankho velitehelela. “Mona wange, oityi wetulingila ngetyi? Tala, ame na tate yove nokuatokota omitima, tukahi nokukuovola.”​—Luc. 2:47, 48.

24. Oñgeni Ombimbiliya ipopia otyilinga ovohe vana?

²⁴ Ngotyo nonondaka mbehehi, Ondaka ya Huku ilekesa nawa  otyilinga ovohe vena. Tyipondola okupuilisa alo umwe tyina omona ehemukuankhali! Okukala he ine o ina mouye uno omukalavi tyipondola ‘okutokotesa omutima,’ mahi vapondola okupamekwa tyina vanoñgonoka okuti Ombimbiliya ipopia nawa otyilinga tyepuiya ovohe vena.

25, 26. Oñgeni Jesus akumbulula ovo tate yae, iya oñgeni Jose tyafuile elitehelela nonondaka ombo?

²⁵ Mahi Jesus ankho ukahi pomphangu imwe apondola okukala popepi na Tate yae keulu, Jeova, nokutehela nawa ovipuka aviho ankho eiva. Otyo akumbululila ovohe nomutima auho okuti: “Omokonda yatyi mueya okundyovolela? Kamutyii okuti ame ndyina okukala mondyuo ya Tate yange?”​—Luc. 2:49.

²⁶ Jose tyotyili wasokele unene onondaka ombo. Tyafuile weliyolela etyi embuhinangela. Mahi, walingile ononkhono ononene okulongesa omona wae koutekuli opo esuke na Jeova Huku. Pomuvo opo tyina Jesus nkhele ankho omututu, ondaka “tate” kwe ankho ina esilivilo enene, haunene omokonda yokuakala omuvo omunyingi na Jose.

27. Elao patyi ovohe vena, iya oñgeni vapondola okuhinangela ongeleka ya Jose?

²⁷ Ovohe vena oluembia, vakuatesako ovana okunoñgonoka Jeova, tate yavo wokeulu nokulilongesa okuti una oluembia navo nokuveamena. Iya inkha una ovana vasiwapo ine ovana watekula vala, hinangela ongeleka ya Jose nokutekula nawa kese umwe nokumutala okuti wakolela. Vekuatesako okukala noupanga na Tate yavo keulu, Jeova Huku.​—Tanga Efésios 6:4.

28, 29. (a) Oityi onondaka mbukahi mu Lucas 2:51, 52 mbulekesa konthele ya Jose? (b) Oñgeni Jose akuatesako omona wae okukula mounongo?

²⁸ Ombimbiliya ipopia vala katutu konthele ya Jose, mahi tyakolela unene okulilongesa nawa etyi yapopia. Yapopia okuti Jesus  ‘watualako okutavela’ kovohe. Tupu yati: “Jesus ankho utualako okukula mounongo nomopahitu, nokuovola okupandwa na Huku, novanthu.” (Tanga Lucas 2:51, 52.) Oityi onondaka ombo mbulekesa konthele ya Jose? Ovipuka ovinyingi. Tyimoneka okuti Jose ankho uhongolela nawa ombunga yae, mokonda alo umwe omona wae uhena onkhali watuaileko okutavela etyi apopia.

²⁹ Tupu tyimoneka okuti Jesus watuaileko okukula mounongo. Tyotyili Jose wakuatesileko unene omona wae okukala nounongo. Pomuvo opo, ankho kuna onthengele popia imwe yova Judeu, tupu hono ipondola okuvasiwa nokutangwa. Ipopia okuti ovalume vahaundapa ovo vala vapondola okukala ovanongo, mokonda vokuhonga omavai, nokulima, nokunthila ovivela ‘ankho kavapondola okupopia ouviuki nokukoya omphela. Ankho kavapondola okukala pana papopiwa ononthengele-popia.’ Konyima, Jesus walekesa okuti onthengele-popia oyo etyi yapopia hatyiliko. Etyi nkhele omona apeho ankho utehelela he, omuhongi womavai, ankho ulongesa nounongo, konthele “youviuki nomakoyeso” a Jeova! Tyotyili wemulongesile ovikando ovinyingi.

30. Oñgeni Jose aava ongeleka ongwa kononkhalamutwe mbonombunga?

³⁰ Tupu tuete okuti Jose wakuatesako Jesus pokukula kwae. Mokonda ankho watekulwa nawa etyi omona, Jesus wakala omulume wapama nokuna ehambu. Tupu, Jose walongesa omona wae okuundapa nounongo movilinga viae vialema. Jesus ankho keiwe vala okuti omona womuhongi womavai, mahi tupu ankho wiiwe okuti “omuhongi womavai.” (Mar. 6:3) Ngotyo Jose wemulongesile nawa. Ononkhalamutwe mbombunga hono, vahetekela Jose, okutekula nawa ovana vavo nokuvekuatesako okulilongesa oufuisu opo velitekule tyina vamekulu.

31. (a) Oityi tyilekesa onalupi Jose ankhia? (Kutikinyamo  okakasa.) (b) Ongeleka patyi Jose asapo tupondola okuhetekela?

³¹ Okuhimbikila puetyi Jesus ambatisalwa etyi ena omanima 30 okuenda nokomutue, Ombimbiliya kaipopi vali Jose. Tyimoneka nawa okuti etyi Jesus ahimbika ovilinga viae viokuivisa, Maliya ankho omuhepe. (Tala okakasa “ Onalupi Jose Ankhia?”) Mahi, nongotyo Jose uhingelua okuti ohe waamena nawa ombunga yae, nokueitekula, nokukoleleya alo konthyulilo. Kese he, ine onkhalamutwe yombunga, ine kese Mukristau, upondola okuhetekela ekolelo lia Jose.