1, 2. Oñgeni ovipuka ankho vikahi etyi Samuele apopia nova Isilayeli, iya omokonda yatyi ankho vesukisila okulivela?

SAMUELE ukahi nokutala nawa-nawa ovanthu vae. Elongo likahi mepundaumbo lio Gilgal, vaonganekwa nomulume oo wekolelo ankho omuuli nomukoyesi momanima omanyingi. Ankho o mohanyi ya Kapepo ine Pepo Linene mokuvalula kuetu hono, iya ankho omuvo wokuenye wahimbikale. Otiliku momapia yapia pala okuteyua. Ankho kuati filuu. Oñgeni Samuele metyivili okuhika komitima viovanthu ovo?

² Ovanthu ankho kavetyii okuti vekahi motyiponga otyinene. Ankho vaitile kononkhono okutuminwa nohamba yomunthu. Iya kavetyii okuti valekesa okuti vetupu onthilo na Huku, Jeova, nomuuli wavo. Tyotyili ankho o Jeova muene vayala, ankho kavahande vali akale Ohamba yavo! Oityi ankho Samuele ena okulinga opo evekuateseko okulivela?

3, 4. (a) Omokonda yatyi Samuele apopila oukuendye wae? (b) Omokonda yatyi ongeleka yekolelo ya Samuele ongwa kuonthwe hono?

³ Samuele wapopila ovanthu okuti: “Nakulupa, onohuki mbange mbatuela.” Onohuki mbae onongonga ankho mbupameka vali onondaka mbae. Atualako okupopia okuti: “Ndyikahi komutwe wenyi okutuka pouna alo onthiki yohono.” (1 Sam. 11:14, 15; 12:2) Namphila ankho akulupa, Samuele kalimbuilueko oukuendye wae. Ankho nkhele uhinangela nawa ovipuka amwene poukuendye. Omatokolo alingile etyi omukuendye emukuatesako okukala nekolelo nokufenda Huku yae, Jeova.

 ⁴ Samuele wesukisile okupameka ekolelo liae, namphila ankho ekahi pokati kovanthu vehena ekolelo, tupu vehevakuatyili. Hono, katyapepukile okukala nekolelo liapama, mokonda tukahi mouye wovanthu vehevakuatyili nokuhena ekolelo. (Tanga Lucas 18:8.) Tutalei oityi tupondola okulilongesila kongeleka ya Samuele, okuhimbikila pouna wae.

5, 6. Oñgeni onkhalelo ya Samuele pouna yelikalela, mahi omokonda yatyi ovohe ankho vetyii okuti matekulwa nawa?

⁵ Samuele pouna wali nomuenyo welikalela. Etyi akupulwa, tyafuile ankho una omanima ehungi pu 4, wahimbika ovilinga mekaka likola lia Jeova, ankho likala ko Siloo, paendwa onokilometu 30 okutunda keumbo liae ko Rama. Ovohe, Ana na Elkana, vemupakula ku Jeova opo alinge ovilinga viae monkhalelo yelikalela, okukala omu Nasileu omuenyo wae auho. * Okuti otyo tyilekesa okuti ovohe ankho veyele Samuele?

⁶ Au! Ankho vetyii okuti Samuele matekulwa nawa ko Siloo. Iya Omunene-Nakwa Eli tyilityili wemutekulile nawa, mokonda Samuele ankho uundapa nae. Tupu ankho muna ovakai ovanyingi valinga ovilinga mekaka, tyafuile monkhalelo yaongana nawa.​—Êxo. 38:8; Juízes 11:34-40.

7, 8. (a) Oñgeni ovohe ya Samuele ankho vapameka omona wavo omanima aeho? (b) Oityi ovohe hono vapondola okulilongesila kovohe ya Samuele?

⁷ Tupu, Ana na Elkana nalumwe valimbuilwe otyiveli tyavo ankho vehole, omona oo watyitua mokonda yelikuambelo liavo liakumbululwa. Ana waitile ku Jeova emuavele omona omukuendye opo emupakule Kwe, opo alinge ovilinga viae momuenyo auho. Omanima aeho tyina ankho akatelelapo Samuele, umutuaila otyikutu otyile atunga opo etyivale tyina alinga ovilinga mekaka lia Huku. Omona ankho utyihole unene tyina ovohe vemutalelapo. Tyotyili, Samuele wekula nawa mokonda ankho wapamekua nokuhongolelwa novohe ankho vemuhinangelesa elao ena liokuumbila Jeova momphangu ina yelikalela.

⁸ Ovohe hono vapondola okulilongesila unene ku Ana na Elkana. Ovohe ovanyingi pokutekula ovana vavo vesuka vala netyi ovana valia netyi vavala, avehevelongesa konthele ya Huku. Mahi ovohe ya Samuele ankho vapaka tete momuenyo wavo oupanga wombunga na Jeova, iya otyo tyakuatesako unene omona wavo okukula nonondunge.​—Tanga Provérbios 22:6.

9, 10. (a) Popiapo konthele yekaka, noñgeni Samuele ankho elitehelela. (Tupu tala okatoi.) (b) Otyilinga tya Samuele tyilekesa tyi, iya mokusoka kuove oñgeni ovakuendye hono vapondola okuhetekela Samuele?

 ⁹ Nkhele soka omona Samuele tyina ekula, ulonda kovipunda vieliseta no Siloo. Tyina ekahi kombanda yovipunda ovio, utala epundaumbo nelongi konyima yae, uhambukwa unene, nokuelipanda tyina atala ekaka lia Jeova. Tyotyili ekaka olio, ankho omphangu ikola. * Ankho liatungiswa na Moisesi momanima 400 konyima, ankho oyo vala omphangu yefendelo liasukuka lia Jeova ouye auho.

¹⁰ Omukuendye Samuele ankho uhole unene ekaka lia Huku. Mehipululo ahoneka konyima tutangamo okuti: “Samuele etyi ankho omututu, uumbila Jeova, ankho wavala otyikutu otyile tyo linyu.” (1 Sam. 2:18) Otyitutu otyo ankho tyihalande onombongo ononyingi tyilekesa okuti Samuele ankho ukuatesako ovanakwa mekaka lia Huku. Namphila ankho kalingi onthele yovanakwa, mahi ankho una otyilinga mekaka lia Huku, tyakutikinya okuikula omapito komuhuka, okunyingila mepata, nokukuatesako ombuale Eli. Namphila ankho ehole unene otyilinga tyae, mahi konyima otyipuka tyimwe atyimunumanesa unene. Mondyuo ya Jeova ankho mukahi nokulingwa otyipuka tyimwe otyivi.

11, 12. (a) Ovituwa patyi Hofeni na Fineia ankho vena? (b) Ovivi patyi Hofeni na Fineia ankho valinga mekaka lia Huku? (Tupu tala okatoi.)

¹¹ Etyi ankho nkhele omukuendye Samuele wamuene ovipuka ovinyingi ovivi. Eli ankho una ovana vevali, Hofeni na Fineia. Samuele wati: “Ovana va Eli ankho ovanthu vahasilivila, ankho kavetavela ku Jeova.” (1 Sam. 2:12) Onondaka ombo mbupopia ovipuka vivali. Hofeni na Fineia “ankho ovanthu vahasilivila” tyilekesa okuti ankho “onomphese” mokonda ankho vetupu onthilo na Jeova. Ankho vatomba ovitumino nonondonga mba Jeova. Otyo atyivetuala kokulinga ononkhali ononyingi.

¹² Ovitumino via Huku ankho vipopia ovilinga vio vanakwa  nokuayandyuluka noñgeni ankho ovilikutila mekaka vina okuawa. Ankho hatyilinga tyokunyana! Ovilikutila vilekesa otyiawa tya Huku tyokuevela ononkhali, opo ovanthu komaiho ae vakale tyasukuka, opo evehongolele nokuveavela onokhano onongwa. Mahi Hofeni na Fineia ankho vahongiliya ovanakwa vakuavo okuhakala nonthilo noviawa ovio. *

13, 14. (a) Oñgeni ankho ovanthu vomitima omiwa vakaleswa novivi vilingwa mekaka lia Huku? (b) Omokonda yatyi Eli ehetyivilile okufuisapo otyilinga tyae tyounene-nakwa nokuviyula ovana vae?

¹³ Nkhele soka komukuendye Samuele wahuva utala ovipuka ovio viomutomba apehena una ulinga natyike. Soka kovanthu ovanyingi vahepa, nokueliola omutima, vatombwa, ankho atala veya mekaka lia Huku opo vakuatesuako nokupamekwa mopamphepo, mahi ankho vakondoka nokuanumana, nokuaihamenwa nokuasoya. Iya oñgeni akalele inkha wetyimuene okuti Hofeni na Fineia naavo ankho vahalandula ovitumino via Jeova valinga omaundalelapo novakai ankho vaundapa mekaka lia Huku? (1 Sam. 2:22) Tyafuile ankho ukevela Eli eveviyule.

¹⁴ Eli ankho omunthu watokala okutetulula otyitateka otyo tyikahi nokuliyawisa. Mokonda ankho omunene-nakwa una otyilinga tyokuyunga atyiho tyilingwa mekaka liefendelo. Mokonda ankho ovana vae, oe una otyilinga tyokuveviyula. Mahi, ankho vekahi nokulinyona nokunyona ovanthu vakuavo motyilongo. Mahi, Eli ketyivilile okufuisapo otyilinga tyounene-nakwa nokuviyula ovana vae. Ankho uviyula vala katutu. (Tanga 1 Samuel 2:23-25.) Mahi ankho vesukisa okuviyulwa noukuatyili. Ankho vekahi nokulinga onkhali ituala kononkhia!

15. Onondaka patyi mbakola Jeova atuma ku Eli, iya oñgeni ombunga ya Eli yatala elondolo olio?

¹⁵ Otyitateka otyo tyavilapo unene alo Jeova atuma ku Eli “omunthu wa Huku”, omuuli umwe wahatumbulilwe, wapopia onondaka mbumwe mbapama mbekoyeso. Jeova wapopila Eli okuti: “Ove utualako okupanda vali ovana vove tyipona ame.” Moluotyo, Huku apopi okuti ovana onomphuki va Eli, mavankhi monthiki ike iya ombunga yae maimono unene ononkhumbi, alo umwe mavapolwa otyilinga tyokukala mombunga yovanakwa. Okuti ombunga oyo yapilululile ovituwa viayo etyi veiva elondolo olio? Ombimbiliya  ilekesa okuti kavapilulukile.​—1 Sam. 2:27–3:1.

16. (a) Ehipululo patyi tuatanga konthele yokukula kuo mukuendye Samuele? (b) Ehipululo olio likuhambukiswa? Hangununa.

¹⁶ Oñgeni ovipuka ovio aviho viakalesa Samuele? Pamwe mehipululo olio, tuvasamo onondaka onongwa mbupopia konthele yokukula kwa Samuele, nounongo wae. Hinangela okuti 1 Samuel 2:18, tutangamo okuti Samuele, “etyi ankho omututu, uumbila Jeova.” Alo umwe etyi nkhele omututu, Samuele ankho ulinga ovilinga via Huku. Moversikulu 21 mokapitulu oko tutangamo vali etyi tyihambukiswa, okuti: “Omukuendye ankho utualako okukula na Jeova.” Tyina ekula oupanga wae na Tate yae keulu utualako okupama. Oupanga oo wapama ankho ena na Jeova wemukuatesako okulityilika kovivi.

17, 18. (a) Oñgeni ovakuendye hono vapondola okuhetekela Samuele tyina vakuavo valinga ovivi? (b) Oityi tyilekesa okuti Samuele waholovona okulinga etyi tyaviuka?

¹⁷ Ankho tyapepuka Samuele asoke okuti inkha omunene-nakwa Eli novana vae valinga ovivi, nae upondola okulinga etyi ahanda. Mahi, ovivi via vakuetu alo vana vena otyilinga, hamoko mutatehilwa pala okulinga ovivi. Hono ovakuendye ovanyingi Ovakristau vahetekela Samuele ‘nokukula na Jeova’ mokukala noupanga omuwa nae, alo umwe tyina vakuavo valinga ovipuka vihaviukile.

¹⁸ Ouwa patyi onkhalelo oyo yokusoka yaetela Samuele? Ombimbiliya yatyi: “Mahi, omukuendye Samuele watualako okukula nokuholwe na Jeova novanthu.” (1 Sam. 2:26) Ngotyo, Samuele ankho uholwe na vana vehole etyi apopia. Jeova nae ankho uhole unene omukuendye oo mokonda yekolelo liae. Iya Samuele ankho utyii okuti Huku  mamaneko ovivi ovio vikahi nokulingwa mo Siloo. Mahi tyafuile ankho ulipula onalupi. Motyinthiki tyimwe, ekumbululo aliya.

19, 20. (a) Popiapo etyi tyaenda na Samuele motyinthiki tyimwe mekaka lia Huku? (b) Oñgeni Samuele anoñgonoka oku kuatunda ondaka, iya oñgeni ankho atekula Eli?

¹⁹ Ankho kuhungi kokutya, mahi nkhele kuanthikovela, okandiyelo komekaka nkhele katema. Kutupu natyike tyiyuela Samuele eivi ondaka imuihena. Asoko okuti hamwe o Eli, ankho Eli wakulupa unene nokuheetepo nawa. Samuele apindukapo “akahateka nokwe” okuketavela. Soka omona ukahi nokuhateka tyihena ononkhaku okukatala oityi Eli ahanda? Tyihambukiswa unene okutala okuti Samuele ankho utekula Eli nehumbilo nouwa-tima. Namphila ankho Eli alinga ononkhali, mahi ankho nkhele omunene-nakwa wa Jeova.​—1 Sam. 3:2-5.

²⁰ Samuel apahulapo Eli, ati: “Ame uno wandyihana.” Mahi Eli apopi okuti kaihanene Samuele iya emutumu akalangalepo. Iya otyo tyamoneka ovikando vivali! Konyima, Eli aimbuka oityi tyikahi nokuendapo. Ankho pakala omuvo omunyingi Jeova ahatumu vali omamonekolo ine onondaka mbomaulo kovanthu vae, iya katyipuiya okunoñgonoka omokonda yatyi. Mahi Eli ankho utyii okuti Jeova ukahi nokupopia vali, pahe upopia nomukuendye oo! Eli watuma Samuele akondoke poula emupopila oñgeni makumbulula Jeova. Samuele etavela. Konyima Samuele eivi vali ondaka, yati: “Samuele, Samuele!” Omukuendye akumbulula, okuti: “Popia, omuumbili wove ukuivite.”​—1 Sam. 3:1, 5-10.

21. Oñgeni tupondola okutehelela ondaka ya Jeova hono, iya omokonda yatyi otyiwa okulinga ngotyo?

²¹ Pahe Jeova una omuumbili mo Siloo umutehelela. Iya Samuele atualako okulinga ngotyo omuenyo wae auho. Noove utehelela Jeova? Onthue katukevela ondaka imwe ipopie nonthwe kounthiki. Mahi apeho tupondola okutehelela ondaka ya Huku. Oyo ikahi Mondaka yae Ombimbiliya. Tyina tutehelela vali Huku, nokumutavela, tupu ekolelo lietu liliyawisa. Ongotyo Samuele akalele.

22, 23. (a) Oñgeni ondaka Samuele eiva potete yafuiswapo? (b) Oñgeni ovituwa viomuuli wekolelo Samuele viatualako okukala oviwa?

²² Otyinthiki tyina ko Siloo tyakolela unene momuenyo wa Samuele, mokonda okutuka opo wanoñgonoka Jeova monkhalelo yelikalela, akala omuuli nomutumwa-ndaka. Potete omona watila owoma okupopia onondaka mba Jeova ku Eli, mokonda ankho mbupopia eulo malifuiswapo konthele ya Eli. Mahi Samuele wakala nononkhono etyipopi ya Eli nokueliola omutima etavela etokolo lia Huku. Kapakalele ononthiki ononyingi atyiho Jeova apopia  atyifuiswapo. Ova Isilayeli avahimbika okuluiswa no va Filisteu, iya Hofeni na Fineia avaipawa monthiki ike. Eli ankhi etyi eiva okuti Otyikasa tyikola tya Jeova vaya natyo.​—1 Sam. 3:10-18; 4:1-18.

²³ Ngotyo, ovituwa viomuuli Samuele wekolelo viatualako okukala oviwa. Ehipululo liati: “Jeova ankho una Samuele” nokufuisapo omilao aviho alingila Samuele.​—Tanga 1 Samuel 3:19.

24. Etokolo patyi ova Isilayeli valinga, iya omokonda yatyi otyo ankho onkhali?

²⁴ Okuti ova Isilayeli valandulile ehongolelo lia Samuele avakala ovanthu vekolelo, vesuka novipuka via Huku? Au. Mokueenda kuomuvo kavahandele vali okutuminwa vala nomuuli. Avahande okulifwa nomalongo omakuavo okukala nohamba yomunthu opo evetumine. Nehongolelo lia Jeova Samuele etavela etyi vaita. Mahi, ankho una okulekesa ova Isilayeli onkhali oyo. Ankho kavekahi nokuanya vala omunthu, mahi vekahi nokuyala Jeova! Moluotyo, Samuele akongo ovanthu vende ko Gilgal.

25, 26. Ko Gilgal, oñgeni ombuale Samuele akuatesako ovanthu okuimbuka okuti valinga onkhali onene ku Jeova?

²⁵ Tukondokei momuvo una ankho wepuiya Samuele ekahi nokupopia no va Isilayeli ko Gilgal. Oko, ombuale Samuele wahinangelesa ova Isilayeli oñgeni aundapa nekolelo noukuatyili na Jeova. Konyima, Ombimbiliya yati: “Samuele aihana Jeova”. Waita Jeova atume ongandavila nomititimo.​—1 Sam. 12:17, 18.

²⁶ Ongandavila nomititimo? Pokuenye? Nawike weivile otyipuka ngotyo! Inkha ovanthu vakalele nomukuele ine ohuhunia, kavetyilingile omuvo omunyingi. Pakala vala katutu eulu alinthikovela. Omphepo aihimbika okunyona otiliku momapia. Akuivala omititimo ominene, vipatesa omakutui. Ombila aihimbika okuloka. Avakala ñgeni? “Ovanthu avatili unene owoma Jeova na Samuele.” Avetyimono okuti valinga onkhali onene.—1 Sam. 12:18, 19.

27. Oñgeni Jeova atala vana vena ekolelo ngo lia Samuele?

²⁷ Jeova Huku, ya Samuele, oe wehika komitima viovanthu vana onomphuki. Tunde pouna alo akala ombuale, Samuele wakalele nekolelo mu Huku, iya otyo atyimuetela ouwa. Na hono, Jeova kapilulukile. Apeho ukuatesako vana vena ekolelo ngo lia Samuele.