1, 2. (a) Otyitateka patyi Jona aetela ovatahi vowato nae muene? (b) Oñgeni ehipululo lia Jona litukuatesako?

JONA ankho kahande vali okutehelela omuyuelo una omuvi. Ankho hamuyuelo womphepo ifila konongoi mbowato, ine omanyonda aveta mowato tyina yenda. Au, ankho vekahi nokuyuela ovatahi vowato, vekahi nokututumba opo owato uhanyingile kohi yomeva. Jona ankho utyii okuti ovanthu vehungi kononkhia. Ovipuka ovio aviho omokonda yae!

² Omokonda yatyi Jona akalela motyitaka otyo tyitilisa owoma? Ankho walinga otyiponyo otyinene ku Huku, Jeova. Oityi ankho alinga? Okuti ankho katyitavela vali okutyiviukisa? Tupondola okulilongesila unene komakumbululo omapulo oo. Ongeleka ya Jona ilekesa oñgeni ovanthu alo umwe vana vena ekolelo liotyotyili vapondola okuyapuka motyili, noñgeni vapondola okuviukisa oviponyo viavo.

3-5. (a) Hono tyina ovanthu vasoka Jona oityi vali vapopia? (b) Oityi onthue twii konthele yoku kuatuka Jona? (Tala okatoi.) (c) Omokonda yatyi otyilinga tya Jona tyouuli ankho katyapepukile ine okuhambukiswa?

³ Tyina ovanthu vasoka ku Jona, haunene vatala vala koviponyo viae, okuti ketavelele nokuna onkhango. Mahi kuna vali ovipuka tupondola okulilongesa konthele yomuuli oo. Hinangela okuti Jona waholovonenwe opo akale omuuli wa Jeova Huku. Jeova waholovonene Jona opo akale omuuli wae mokonda ankho omulume wekolelo nomuviuki.

⁴ Ombimbiliya kaipopi unene onthuko ya Jona. (Tanga 2 Reis 14:25.) Jona o woko Gate-Hefer, epundaumbo ankho likala  ono kilometu 4 no Nazare, kuna Jesus Kristu eya okukulila momanima 800 komutwe. * Jona wakala omuuli mokueenda kuoutumini Wohamba Jeroboau II, womihoko ekwi, vio Isilayeli. Pomuvo opo Eliya ankho kekovali, iya Eliseu wokuemupinga ankho wankhia momanima outumini watate ya Jeroboau. Namphila ankho Jeova aundapesile ovalume ovo opo vamaneko efendelo lia Baale, mahi ova Isilayeli ankho vekahi nokuyapuka vali. Otyilongo ankho tyikahi nokutuminwa vali nohamba “ilinga ovivi komaiho a Jeova.” (2 Reis 14:24) Ngotyo, ovilinga via Jona ankho vialema nokuhahambukiswa. Anthi, watuaileko okuvilinga nekolelo.

⁵ Mahi monthiki imwe omuenyo wa Jona aupiluluka. Wapewa otyilinga na Jeova atale okuti katyapepukile. Oityi Jeova emuita alinge?

6. Otyilinga patyi Jeova avelele Jona, iya omokonda yatyi tyimoneka ngatyina tyitilisa owoma?

⁶ Jeova wapopila Jona okuti: “Katuka, enda ko Ninive, epundaumbo enene, kapopie okuti ovivi viavo viehika kuame.” (Jonas 1:2) Katyipuiya okunoñgonoka omokonda yatyi otyilinga otyo ankho katyapepukile. O Ninive ankho ikala koutundilo, ankho pena ono kilometu 800, paendwa ohanyi. Anthi, okulinga oungendi hamwe ankho tyimoneka ngoti tyapepuka. Mahi mo Ninive, Jona ankho una otyilinga tyokupopia onondaka mba Jeova mbekoyeso kova Silia, ankho veiwe okuti ovanthu vehole ovilwa, alo umwe ovaipai. Inkha ovanthu va Huku ankho kavetavela etyi Jona apopia, iya vana ankho vehemufende? Oñgeni omuumbili wa Jeova makala aike mo Ninive epundaumbo olio enene, konyima liaihanua okuti “epundaumbo liokunengula ohonde”?​—Naum 3:1, 7.

7, 8. (a) Oñgeni Jona ankho atokola okutila otyilinga apelwe na Jeova? (b) Omokonda yatyi tuhapondola okuti Jona ankho omukwa-woma?

⁷ Inkha Jona wakalele nomalusoke ngoo, katutyii. Tutyii vala okuti Jona waile-nkholo. Jeova wapopilile Jona opo aye nokoutundilo, mahi ngwe aende nokoutakelo, nkhele ankho uhanda okuenda vali kokule. Walauka ehiki pelunga, pepundaumbo  limwe litiwa Jope ankho patalama onombapolo, avelama mombapolo yenda ko Tarsi. Ovanongo vamwe vapopia okuti o Tarsi ankho ikala ko Espanya. Inkha otyo otyili, okutunda ko Tarsi alo ko Ninive ankho paendwa onokilometu 3.500. Oungendi oo okutauluka Elunga Enene, ankho paendwa enima. Jona ankho watokola umwe okutila otyilinga Jeova emuavelele!​—Tanga Jonas 1:3.

⁸ Okuti otyo tyilekesa okuti Jona ankho omukwa-woma? Katupondola okumukoyesa liwa. Ngetyi matutale, Jona ankho omunthu wakola omutima. Mahi ngetyi nonthwe tukahi, Jona nae ankho omunthu omukuankhali nae ankho una ovitateka. (Sal. 51:5) Olie puonthue uhenekale nowoma?

9. Oñgeni pamwe tukala tyina tupewa ovilinga na Jeova, otyili patyi tuesukisa okuhinangela?

⁹ Pamwe Huku upondola okutuita otyilinga tutala ngatyina tyepuiya unene ine kamatutyivili. Hamwe tutala otyilinga tyokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku, Ovakristau aveho vatumwa ngatyina tyepuiya. (Mat. 24:14) Katyipuiya okulimbwa otyili tyakolela tyikahi monondaka mba Jesus mbati: “Mokonda ku Huku ovipuka aviho vivilwa.” (Mar. 10:27) Inkha nonthwe tuhole okukala ngotyo, hamwe tutyivila okunoñgonoka okuti ku Jona ankho katyapepukile. Mahi etyi aya nkholo tyemuetelele ovitateka patyi?

10, 11. (a) Oityi ankho Jona akevela tyina ombapolo ihimbika okuenda? (b) Otyitateka patyi tyakalele nombapolo novatahi?

¹⁰ Tupondola okusoka Jona wapumphama nawa mombapolo yokutyinda ovipuka yenda noko Finisia. Ukahi nokutala ovatahi vombapolo vekahi nokulifuiika opo vende. Tyina atala otyilongo tyikahi nokusala katutu-katutu, Jona upondola okusoka okuti ukahi nokuliyovola kotyilinga atila owoma. Mahi liwa-liwa ovipuka avipiluluka.

¹¹ Akupinduka omphepo onene yehimbika okupuka-puka ombapolo, nomanyonda omanene ine omakufikufi elunga apondola okutaha alo umwe onombapolo mbo hono. Epukupuku liakalele omuvo ulifuepi nokutaha-taha ombapolo yakala ngatyina onthutu nokuahakolele, mokati kelunga liatyituka? Okuti Jona pomuvo opo ankho wiyale etyi konyima ahoneka, okuti Jeova “waeta omphepo onene melunga”? Tyalema okutyipopia. Mahi Jona wamona ovatahi vekahi nokuita ko vikahuku viavo vielikalaila, iya ankho utyii okuti kamavivekuatesako. (Lev. 19:4) Ehipululo liati: “Ombapolo ankho ihungi kokunyingila  kohi yomeva.” (Jonas 1:4) Iya oñgeni Jona apondola okuita ku Huku ekahi nokuenda nkholo?

12. (a) Omokonda yatyi tuhapondola okukoyesa liwa Jona mokonda yokuakalangalapo? (Tupu tala okatoi.) (b) Oñgeni Jeova ahololola oku kuatuka otyitateka?

¹² Mokonda ankho ketyivilile okuvekuatesako, Jona watunda puvo akaovola omphangu imwe alangalapo. Alala otyinkhankhula. * Omutumini wombapolo avasi Jona, emupahulapo emuiti elikuambele ku Huku yae, ngetyi vakuavo vekahi nokulinga. Mokonda ovatahi vetyiluetu okuti pena otyiponga otyinene, avahimbika okutala olie waeta otyitateka. Tyotyili, omutima wa Jona auhimbika okuveta unene tyina kese umwe ehimbika okumoneka okuti utupu otyitateka. Konyima, otyili atyihololoka. Jeova ankho ukahi nokulekesa omulume waeta otyitateka​—Jona!​—Tanga Jonas 1:5-7.

13. (a) Oityi Jona apopila ovatahi vombapolo? (b) Oityi Jona apopila ovatahi vombapolo valinge, iya omokonda yatyi?

¹³ Jona apopi atyiho kovatahi vombapolo. Apopi okuti oe omuumbili wa Huku wepondolo aliho, Jeova. Jeova o Huku una Jona ankho ekahi nokuenda nkholo, una ankho anumanesa, waeta otyitateka otyo otyinene. Ovanthu avatili unene owoma, Jona etyimono mokonda vapana momaiho. Avemupulu oityi vena okumulinga opo vahupise ombapolo novanthu vekahimo. Oityi Jona apopia? Tyafuile ankho ukahi nokuteketa okusoka okuti mankhila melunga liatenda nokuatyituka. Mahi oñgeni apondola okuyeka ovanthu aveho vankhie ngwe ankho utyii okuti upondola okuveyovola? Anthi, Jona wati: “Nthyumphulei amundyumbu melunga, iya elunga malitulu, mokonda ndyityii okuti epukupuku eli lieya mokonda yange.”​—Jonas 1:12.

14, 15. (a) Oñgeni tupondola okuhetekela ekolelo lia Jona? (b) Oñgeni ovatahi vombapolo vakumbulula etyi Jona aita?

¹⁴ Okuti usoka okuti omunthu wapopia ngotyo omukwa-woma? Tyafuile Jeova wahambukilwe unene okutala Jona wakola omutima nokulipakula momuvo una wepuiya. Tyimoneka nawa okuti Jona ankho una ekolelo. Hono tupondola okulekesa ekolelo ngolio, mokupaka omasuko avakuetu komutwe woetu. (João 13:34, 35) Tyina tumona omunthu una otyitateka, tyekongoko ine wesukisa okuvatelwa mopamphepo, okuti tuliava opo  tumukuatesako? Tuhambukiswa unene Jeova tyina tulinga ngotyo!

¹⁵ Ovatahi vombapolo tyafuile ankho naavo tyeveihama unene, mokonda navo tete ankho kavahandele okulinga etyi Jona aita! Mahi vatualako okulinga atyiho opo vatahele ombampolo koluhimba, mahi kavetyivilile. Omphepo ankho itualako. Konyima, avetyimono okuti ankho vetupu vali etyi vapondola okulinga. Avaiti unene ku Huku ya Jona Jeova, opo evelingile okankhenda, avaumphula Jona avemuyumbu melunga.​—Jonas 1:13-15.

16, 17. Popiapo oñgeni Jona elitehelela etyi ayumbwa melunga? (Tupu tala omalutalatu.)

¹⁶ Jona atokela komanyonda omanene elunga. Tyipondola wahetekelele okuyoa opo ahaye kohi, amono omaande ekahi nokulitaha-taha tyina ombapolo yenda. Mahi omanyonda omanene elunga aemuwingi aemutahela kohi yomeva. Jona atualako okunyingila kohi, asoko okuti kamahupu vali.

¹⁷ Konyima, Jona apopi oñgeni elitehelela monthiki oyo.  Jona wasokele ovipuka ovinyingi. Anumana unene etyi asoka okuti kamamona-mona vali ondyuo ongwa ya Jeova ko Jelusalei. Welitehelelele okuti ukahi nokunyingila kohi yelunga, ankho ponthele yomphunda, omangole omelunga aemuwinga-winga. Ankho ngoti opo mapakala elangalo liae.​—Tanga Jonas 2:2-6.

18, 19. Oityi tyamonekelele Jona mokati kelunga, enyama patyi avasa, iya olie ankho ukahi konyima yovipuka ovio? (Tupu tala okatoi.)

¹⁸ Mahi nkhele kevela! Ponthele yae ankho pena enyama likahi nokuliviya, lianthikovela, lina omuenyo. Alifuene kwe, alimuutukila. Aliikula omulungu omunene alimunyinipo!

¹⁹ Ngoti kuapwa umwe. Mahi Jona aimbuka otyipuka tyimwe tyelikalela. Ankho nkhele una omuenyo! Ankho kaliemuvoyele, ine okumuola, tupu kahitakanene. Au, nkhele ankho una omuenyo, namphila tyilityili ankho ekahi melangalo liae. Katutu-katutu, Jona akala tyahuva. Tyotyili, ankho Huku yae, Jeova, “waeta ombisi onene opo inyinepo Jona” *.​—Jonas 1:17.

20. Oityi tulilongesila kelikuambelo lia Jona etyi ekahi meimo liombisi?

²⁰ Palamba onominutu, alo mbakala onovola. Jona mokati omo, meimo liombisi menthiki limwe enene, akala nokusoka nokulikuambela ku Jeova Huku. Elikuambelo liae liahonekwa mokapitulu 2 ka Jona, lityilekesa nawa. Jona wapopia unene konthele yono Salmu, tyilekesa okuti ankho wii nawa ovihonekwa. Tupu lilekesa nawa otyituwa otyiwa Jona ankho ena: tyokupandula. Jona wamanuhula okuti: “Ame mandyikulingila ovilikutila no nondaka mbolupandu. Etyi nalaa okulinga, mandyityilingi. Eyovo litunda ku Jeova.”​—Jonas 2:9.

21. Oityi Jona elilongesa konthele yeyovo, iya onondongwa patyi mbakolela tuna okuhinangela?

²¹ Jona welilongesa okuti Jeova upondola okuhupisa kese omunthu, kese apa ekahi, na kese ola. Alo umwe “meimo liombisi”, Jeova wemuvasa iya ahupisa  omuumbili wae ukahi mononkhumbi. (Jonas 1:17) O Jeova vala utyivila okuhupisa omunthu akala ovitenya vitatu novinthiki vitatu meimo liombisi onene. Otyiwa hono tuhinangele okuti Jeova oe “Huku, mokuoko kwae omo mukahi omuenyo wetu.” (Dan. 5:23) Tuna okuhilivika Huku mokonda younongo auho tuna, nokukahiko. Okuti tupandula? Hatyiwa okutavela ku Jeova?

22, 23. (a) Oñgeni otyituwa tya Jona tyalolwa? (b) Oityi tupondola okulilongesila ku Jona tyina tualinga otyiponyo?

²² Iya Jona? Okuti nae wapandulile ku Jeova nokumutavela? Yoo. Konyima yovitenya vitatu novinthiki vitatu, ombisi “aikemuhandyela keheke liakukuta” etyi yapita koluhimba. (Jonas 2:10) Nkhele soka, konyima yatyiho Jona ankho kesukisile vali okuyoa opo ehike koluhimba! Mahi otyituwa tyae tyokupandula atyilolwa. Jonas 3:1, 2, yati: “Iya ondaka ya Jeova aipopila Jona otyikando tyavali, okuti: ‘Katuka, enda ko Ninive, epundaumbo enene, kapopie onondaka ombu mandyikupopila.’” Oityi Jona malingi?

²³ Jona kelikondolele. Ombimbiliya yati: “Moluotyo, Jona wakatuka aende ko Ninive, ngetyi apopilwa na Jeova. (Jonas 3:3) Tyotyili wetavelele. Tyimoneka nawa, okuti Jona welilongesila koviponyo viae. Nonthwe tuesukisa okuhetekela ekolelo lia Jona. Atuho tulinga ononkhali, atuho tulinga oviponyo. (Rom. 3:23) Mahi okuti tuyekako, ine tulilongesila koviponyo vietu nokulinga etyi Huku ahanda kuonthwe?

24, 25. (a) Ondyambi patyi Jona apewa? (b) Ondyambi patyi Jona apakelwa komutwe?

²⁴ Okuti Jeova wayambele Jona muetyi etavela? Enga. Tete, tyafuile Jona wetyinoñgonokele okuti ovatahi vombapolo vahupile. Epukupuku liatulile mokonda yokueliava kwa Jona, iya ovatahi vombapolo avahimbika okukala “nonthilo onene na Jeova” nokumulingila ovilikutila tyipona ovikahuku viavo viomatutu.​—Jonas 1:15, 16.

²⁵ Ondyambi onkhuavo onene vali yeya konyima. Jesus wati ononthiki Jona akala meimo liombisi, ankho otyilekeso tyononthiki makakala melangalo, ine Eendo. (Tanga Mateus 12:38-40.) Jona makahambukwa unene tyina amatutila anoñgonoka ondyambi oyo! (João 5:28, 29) Nove, Jeova uhanda okukuyamba. Nga Jona, okuti nonthwe tulilongesila koviponyo vietu, nokutavela, nokukala notyituwa tyokuhaundapela ndyambi?