Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 15

Waamena Ovanthu va Huku

Waamena Ovanthu va Huku

1-3. (a) Omokonda yatyi Ester ankho atilila owoma etyi ekahi nokufuena komulume wae? (b) Omapulo patyi matulilongesa apopia konthele ya Ester?

ESTER wahiliya tyina ehika pepata liombala mo Susan. Otyo ankho katyapepukile. Ombala ankho yatungwa monkhalelo imwe ihuvisa—nomatisolo aunda-unda, nokuna omalutalatu ononthuei mbo nongombe mbuna omavava, novakongo, no nonkhulika, nokuatungwa no nomphandyi ononene mbomamanya mbayolwa, nokuna ovilolo ovinene, alo umwe ankho yatungilwa keulu liomphunda popepi Nomphunda Zagro, yaumbwa nombundu, nokuapilukila kondongi Choaspe yomaande akenguluka. Ankho yatungwa opo ihinangelese ovaenda, epondolo enene liomunthu Ester mavamono, wihanua okuti “ohamba onene”. Tupu ankho omulume wae.

2 Omulume wae? Asueru ankho omulume welikalela unene nomulume ankho upondola okunepa omuhikuena wekolelo omu Judeu! * Asueru ankho kalandula ongeleka yovalume nga Abraiau, una ankho utavela nomutima weliola ehongolelo lia Huku liokutehelela Sara, omukai wae. (Gên. 21:12) Ohamba ankho kei ovipuka ovinyingi konthele ya Jeova, Huku ya Ester, novitumino Viae. Asueru ankho wii ovitumino vio Persia, okukutikinyamo otyitumino tyimwe ankho tyiilika etyi Ester ahanda okulinga. Otyipi? Otyitumino otyo ankho tyipopia okuti inkha omunthu umwe uya kohamba tyahaihanenwe nohamba wipaua. Ester ankho kaihanenwe, mahi nongotyo ankho ukahi nokuenda kohamba. Etyi anyingila mombala, okuviuka potyipundi tyohamba, pana ankho ipondola okumumona tyafuile wasoka okuti uhungi kononkhia.​—Tanga Ester 4:11; 5:1.

3 Omokonda yatyi Ester alingila etyi ankho tyipondola okumuipaesa? Oityi tulilongesila kekolelo liomukai oo? Tete tutalei oñgeni Ester, omuhikuena umwe wahepa, akala onkhai hamba yo Persia.

Onthuko ya Ester

4. Opi kuatuka Ester iya oñgeni eya okukala na tyepwa tyae Mordekai?

4 Ester ankho osona. Onthue katwii ovipuka ovinyingi konthele yovohe. Ankho vemuluka okuti Hadasa, ondaka yo Hebreu ipopia otyifo tyimwe otyiwa tyitema ononthemo onongonga. Etyi ovohe ya Ester vankhia, omulume umwe ombunga yae omuna-kankhenda utiwa Mordekai, akala nomona oo. Ankho otyepwa tyae, mahi ankho Mordekai omukulu unene kwe. Atuala Ester keumbo liae ekemutekula ngomona wae.​—Ester 2:5-7, 15.

Mordekai ankho una ehunga ewa liokulipanda mokonda yomona wae koutekuli

5, 6. (a) Oñgeni Mordekai eya okukala na Ester? (b) Omuenyo patyi Ester na Mordekai ankho vena kehimba mo Susan?

5 Mordekai na Ester ankho ononkhuatwa kotyilongo tyo Persia, kuna tyafuile ankho vapenyua mokonda yongeleya novitumino ankho valandula. Ester wakalele epanga enene lia Mordekai tyina ankho emulongesa konthele ya Jeova Huku wokankhenda, una ankho uyovola ovanthu vae mononkhumbi, una meveyovola vali. (Lev. 26:44, 45) Tyotyili, Mordekai na Ester vakalele noupanga omunene.

6 Mordekai tyafuile ankho una otyilinga tyimwe mo Susan mombala yohamba, mokonda ankho apeho umphama pepito novaundapi ovakuavo vohamba. (Ester 2:19, 21; 3:3) Katwii otyilinga ankho Ester ena nthiki na nthiki, mahi tyafuile ankho ukuatesako tyepwa tyae, nokuyunga nawa eumbo, mokutala ankho vakala pomaumbo pena vala ovahepi, kehimba ekuavo liondongi tyina ukahi pombala. Tyafuile ankho utyihole tyokuenda kopalasa ko Susan, oku ankho kuna ovanthu vanthila ovipuka vialingwa no olu nopalata novalandesi ovakuavo valekesa omalumono avo. Ester ankho kasoko okuti nthiki imwe makakala nomalumono oo, ankho ketyii etyi tyimukevelela komutwe wandyila.

“Omuwa Kolupe”

7. Omokonda yatyi Vasti ahengelwa iya oityi tyaendapo?

7 Onthiki imwe, ovanthu ankho vekahi nokupopia konthele yondyaya yapinduka meumbo liohamba mo Susan. Mokueenda kuotyipito tyimwe omu ankho Asueru ekahi nokunkhimanekwa nokulia okunyingi novikunwa, aihana omukai vae, Vasti, ankho ukahi nokunyana novakai vakuavo. Mahi Vasti anye okuenda ko Hamba. Mokonda wakundiswa nokuanumana, ohamba apulu kovaviyuli vae oityi malingi Vasti. Oityi alinga? Vasti ahengwa. Ovaundapi vohamba avahimbika okuovola mepundaumbo ovahikuena ovawa ovamphembela, opo ohamba ikoyepo omukai wayo.​—Ester 1:1–2:4.

8. (a) Omokonda yatyi Mordekai ankho asukalala tyina atala Ester wekula? (b) Mokusoka kuove, oñgeni una okulandula onondonga Mbombimbiliya konthele youwa monkhalelo yapola pokati? (Tupu tala Provérbios 31:30.)

8 Tupondola okusoka Mordekai utala ku Ester nohole nokuasukalala nokuimbuka okuti tyepwa tyae ehole wekula nomuwa unene pokati kovakai vakuavo. Ombimbiliya yati: “Omuhikuena ankho una olutu oluwa tupu ankho omuwa kolupe.” (Ester 2:7) Ouwa otyipuka tyimwe otyiwa, mahi tyesukisa ounongo nokuliola omutima. Inkha omunthu kakala ngotyo, ouwa kausilivila upondola okulipanda nokukala novituwa ovikuavo ovanthu vahahande. (Tanga Provérbios 11:22.) Watalale oñgeni otyo otyili? Konthele ya Ester, oityi ouwa wae maumuetela? Wemuetela otyiwa ine otyivi? Tutalei.

9. (a) Oityi ovaundapi vohamba valinga etyi vamona Ester, iya omokonda yatyi ankho katyapepukile Mordekai na Ester okuliyapuka? (b) Omokonda yatyi Mordekai ayekela Ester akanepwe nomunthu uhaumbila Huku? Kutikinyamo okakasa)

9 Ovaundapi vohamba vamona Ester. Avatyindi Ester okutunda meumbo lia Mordekai avemutuala kombala, himba ekuavo liondongi. (Ester 2:8) Tyaihamene unene Mordekai na Ester okulilekela mokonda ankho vekahi nga he nomona. Mordekai ankho kahande omona wae atekula anepwe nomunthu uhaumbila Huku, alo umwe ohamba. Mahi ankho utupu vali etyi apondola okulinga. * Tyafuile Ester watehelela nawa onondonga apewa na Mordekai puetyi nkhele eheneende! Etyi akatuka okuenda kombala ko Susan, tyipondola welipulile ovipuka ovinyingi. Onkhalelo patyi yomuenyo makavasa-ko?

Ankho Upandwa “Novanthu Aveho Vemutala”

10, 11. (a) Oñgeni onkhalelo oyo omphe yomuenyo ankho ipondola okukalesa Ester? (b) Oñgeni Mordekai alekesa esuko nouwa wa Ester?

10 Ester wakala pokati kovanthu vamwe velikalela unene nae. Ankho ukahi pokati “kovahikuena ovanyingi” vapolwa kovilongo ovikuavo ankho vituminwa no Persia. Ovituwa viae nelaka liae tyafuile ankho vielikalela unene. Ovahikuena vapewa omuyungi ankho utiwa Hegai, tupu vena okutualwa mondyuo yokuhiviswa, omu ankho vena okukala enima, nokusulwa nomulela unika nawa. (Ester 2:8, 12) Okulingwa ngotyo ankho tyipondola okuhindila ovahikuena ovo okulipakako mokonda youwa, nokulilola, nokulihapa. Oñgeni otyo tyakalesa Ester?

11 Nawike vali ankho wasukalala unene na Ester tyipona Mordekai. Ehipululo lilekesa okuti Mordekai ankho wenda ononthiki ambuho pondyuo yovakai ovo okukatala oñgeni Ester ekahi. (Ester 2:11) Tyina vana ankho vaundapa mondyuo oyo vemupopila oñgeni Ester ekahi, otyo tyihambukiswa unene omutima wa Mordekai. Omokonda yatyi?

12, 13. (a) Oñgeni Ester ahuvisa ovanthu? (b) Omokonda yatyi Mordekai ahambukilwe unene etyi etyinoñgonoka okuti Ester keliholololele okuti omu Judeu?

12 Hegai ahuvu unene na Ester emutekula nokankhenda okanene, emuavela ovaundapi epandu vali nomphangu ongwa vali mondyuo yovakai. Ehipululo liati: “Ester atualako okupandwa novanthu aveho ankho vemumona.” (Ester 2:9, 15) Okuti ouwa vala wolupe wemupandesa ngotyo? Au, ankho pena vali otyipuka otyikuavo tyapandesa Ester.

Ester ankho utyii okuti okuliola omutima nonondunge viakolela vali tyipona ouwa wolupe

13 Ombimbiliya yati: “Ester kapopile konthele yovanthu vae nombunga yae, mokonda Mordekai wemutumine ehetyipopie.” (Ester 2:10) Mordekai walongesile Ester opo ehelihololole okuti omu Judeu. Tyotyili Mordekai ankho weete omutomba ine omupenyo ovanthu vae ova Judeu valingwa no va Persia. Ahambukwa unene etyi etyinoñgonoka okuti namphila Ester ekahi kokule, ankho utualako notyituwa tyonondunge nokutavela!

14. Oñgeni ovakuendye hono vahetekela Ester?

14 Hono ovakuendye novahikuena vapondola okuhambukiswa omitima vio vohe na vana vevetekula. Tyina vehekahi popepi novohe, namphila vekahi pokati kovanthu vahapopi otyili no vokulinga ovivi, vapondola okulityilika okuhongiliyua nokukakatela muetyi vei okuti otyo tyaviuka. Tyina valinga ngotyo vahambukiswa omutima wa Tate yavo wo keulu, nga Ester.​—Tanga Provérbios 27:11.

15, 16. (a) Oñgeni Ester eya okupandwa nohamba? (b) Omokonda yatyi omapiluluko Ester alinga ankho kapepukile?

15 Etyi omuwo wehikapo wokutualwa kohamba, Ester apopilwa opo elikoyele etyi ahanda, tyafuile opo akale vali omuwa. Mahi, nokueliola omutima, Ester kaitile natyike tyipona puetyi tyapopia Hegai. (Ester 2:15) Tyafuile ankho Ester utyii okuti ohamba kamaipande vala ouwa wolupe. Mombala ankho mutupu ovanthu veliola omutima nokuahiliya. Okuti ankho wasoka nawa?

16 Ehipululo liati: “Ohamba aihumbu unene Ester tyipona ovakai aveho ovakuavo, moluotyo, apandwa unene nokutekulwa nokankhenda tyipona ovamphembela ovakuavo. Ohamba aimuvaleka komutwe onkhata yomunkhima akala omukai wae okupinga pu Vasti.” (Ester 2:17) Tyafuile ankho tyepuiyile unene komuhikuena una omu Judeu okutyiliya onkhalelo oyo yomuenyo​—ankho omuhikuena onkhai hamba, omukai womutumini wankhimana ouye auho pomuwo-po! Okuti otyilinga tyae otyipe tyemuhindila okulipanda? Au!

17. (a) Omononkhalelo patyi Ester atualako okutavela ku he koutekuli? (b) Omokonda yatyi tyakolela hono okuhetekela Ester?

17 Ester watuaileko okutavela ku Mordekai, he koutekuli. Watuaileko nokulivasa novanthu vae ova Judeu tyaholama. Tupu, etyi nthiki imwe Mordekai amona ovanthu vahanda okuipaa Asueru, etyipopila Ester opo eketyipopie kohamba, iya ohamba aihupu. (Ester 2:20-23) Okueliola kwae omutima nokutavela vilekesa okuti kayekelepo okukolela mu Huku. Mahi hono kavehi vasoka okuti okutavela otyiwa. Okuhetavela noumphuki ovio ovanthu valandula vali! Mahi omunthu wekolelo liotyotyili upanda okutavela, ngetyi tyalingile Ester.

Ekolelo Lia Ester Lilolwa

18. (a) Omokonda yatyi Mordekai aanyena okunyongamena ku Hamã? (Tupu tala okatoi.) (b) Oñgeni ovalume novakai vekolelo hono, vahetekela ongeleka ya Mordekai?

18 Omulume umwe utiwa Hamã wapelwe otyilinga tyokutumina mombala ya Asueru. Ohamba yemuholovona akale omutumini wotete, otyo atyiavela Hamã otyilinga tyokukala omuviyili wo hamba nomulume wavali wakolela vali mepundaumbo. Ohamba alo umwe yatuma okuti una umona omulume oo elinyongamene kolupala lwae. (Ester 3:1-4) Ku Mordekai otyitumino otyo ankho otyitateka otyinene. Ankho utyii okuti una okutavela kohamba, mahi oputyina tyelikuata novitumino via Huku. Otyitateka omokonda Hamã omu “Agagita”. Mokutala otyo ankho tyilekesa okuti watuka ku Agage, ohamba yova Amaleke yaipaelwe nomuuli Samuele. (1 Sam. 15:33) Ova Amaleke ankho ovakalavi unene iya ankho velipopia okuti onondyale mba Jeova no va Isilayeli. Ovanthu ovo aveho ankho vahitiswa na Huku. * (Deut. 25:19) Oñgeni omu Judeu wekolelo apondola okunyongamena ko mu Amaleke ukala mombala yohamba? Mordekai kalingile ngotyo. Watuaileko nekolelo liae. Alo hono, ovalume novakai vekolelo vapaka omuenyo wavo movitateka opo valandule otyitumino, tyati: “Tuna okutavela ku Huku, tyipona kovanthu.”​—Atos 5:29.

19. Oityi Hamã ahandele okulinga iya oñgeni etyivila okuhongiliya ohamba?

19 Hamã anumana unene. Mahi ankho okuipaa Mordekai katyituuka. Hamã ankho uhanda okumanako ovanthu va Mordekai! Hamã akapopia omatutu kohamba, konthele yova Judeu. Katumbulile omanyina, mahi etyi apopia tyihangununa okuti ova Judeu ovanthu vahasilivila, “veliyandyana nokuelipunga kovanthu vavo.” Hamã ayawisako okuti ova Judeu kavetavela ovitumino vio hamba ine onomphuki ononene. Eliave opo aave onombongo ononyingi ko hamba opo afete atyiho tyesukisa pala okuipaa ova Judeu. * Asueru avela Hamã onela yae youhamba opo apameke ovitumino aviho asoka.​—Ester 3:5-10.

20, 21. (a) Oñgeni otyitumino tya Hamã tyakalesa Mordekai no va Judeu ankho vakala movilongo vituminwa no Persia? (b) Oityi Mordekai aita Ester alinge?

20 Liwa-liwa, ovatumwa-ndaka avaende no nonkhambe kovilongo ovikuavo vituminwa no Persia, okutuala omukanda upopia otyitumino tyokumanako ova Judeu. Nkhele soka oñgeni omukanda oo wakalesa ovanthu etyi wehika ko Jelusalei otyilongo ankho tyikahi kokule, kuna ova Judeu vahupa koukonde wo Mbambilonia, ankho vekahi nokuundapa unene okutunga epundaumbo nkhele lihena ovimato viveamena. Etyi Mordekai atambula onondaka ombo mbahahambukiswa tyafuile wasoka kuvo, nokomapanga nombunga yae mo Susan. Nokuehulilwa, atandula ovikutu viae, elivaleka omalila, nokuliwaeka etwe momutwe akala pokati kepundaumbo nokulila. Hamã apumphama nohamba opo anwe, tyihesukile nomuihamo ekahi nokuetela ova Judeu nomapanga avo mo Susan.​—Tanga Ester 3:12–4:1.

21 Mordekai ankho utyii okuti una etyi ena okulinga. Mahi oityi malingi? Ester eivi okuti Mordekai waihamenwa emutumisa ovikutu, mahi Mordekai anye okuungumaneswa. Tyafuile ankho Mordekai uhole okulipula omokonda yatyi Huku yae, Jeova ayekela Ester akanepwe nohamba yahaumbila Huku. Pahe ovipuka vikahi nokumoneka omokonda yatyi. Mordekai atumu onondaka ku Ester opo aite kohamba yaamene “ovanthu vae.”​—Ester 4:4-8.

22. Oityi Ester atilila owoma wokuenda komulume wae ohamba? (Tupu tala okatoi.)

22 Etyi Ester eiva onondaka ombo, tyafuile ankho wasukalala unene. Oyo onkhalelo imwe onene yokulola ekolelo liae. Ester atili owoma, ngetyi tyilekesa ekumbululo avela Mordekai. Emuhinangelesa otyitumino tyohamba. Okuenda kohamba tyahaihanenwe wipaua. Omunthu ankho weevelwa vala inkha ohamba itandaveka otyimuti tyayo tyo olu. Okuti Ester ankho upondola okukevelela okulingwa okankhenda, ngwe Vasti wahengwa mokonda yokuanya etyi aihanwa nohamba? Ester apopila Mordekai okuti palamba ononthiki 30 ohamba kainemuihane opo velimone! Okuhesukile oko kuemuavela omahunga okulipula inkha nkhele ohamba imuhole. *​—Ester 4:9-11.

23. (a) Oityi Mordekai apopia tyapameka ekolelo lia Ester? (b) Omokonda yatyi Mordekai atokalela okuhetekelwa?

23 Mordekai akumbulula noukuatyili opo apameke ekolelo lia Ester. Wemupopila okuti inkha kalingi natyike, eyovo liova Judeu malitundu konthele onkhuavo. Mahi okuti Ester makevelela okuevelwa tyina ononkhumbi mbemeliyawisa? Ngotyo Mordekai walekesa okuti una onthumbi mu Jeova, yokuti kamayeke ovanthu vae vanyimueko iya omilao Viae avihafuiswapo. (Jos. 23:14) Konyima Mordekai apulu Ester okuti: “Olie utyii hamwe otyo wanepelwa nohamba o pala ukuateseko momivo ngevi?” (Ester 4:12-14) Okuti nonthue tuhetekela Mordekai? Mordekai ankho uyumba unene onthumbi mu Huku yae Jeova. Okuti nonthue tuna onthumbi ngoyo?​—Pro. 3:5, 6.

Ekolelo Liapama Vali Tyipona Owoma Wononkhia

24. Oñgeni Ester alekesa ekolelo nokuapama omutima?

24 Omuwo wokulinga etokolo lialema wehikapo. Ester wapopila Mordekai aite ova Judeu vakuavo kumwe nae vakale ononthiki ononthatu tyihali. Onondaka apopia monthiki oyo mbukahi pombuelo mbalekesa okuti ankho una ekolelo nokuakola omutima: “Inkha tyesukisa ndyinkhie, ha ndyinkhia vala.” (Ester 4:15-17) Mononthiki ombo ononthatu, Ester tyafuile welikuambela vali unene tyipona etyi alinga-linga. Mahi pahe omuwo wehikapo. Wavala ovikutu viae vio munkhima, okulinga atyiho opo ahambukiswe ohamba. Pahe aende okukeitala.

Ester wapakele omuenyo wae movitateka opo ayovole ovanthu va Huku

25. Hangununa etyi tyaendapo etyi nkhele Ester eheneende komulume wae?

25 Ngetyi tyapopiwa konthyimbi yokapitulu aka, Ester wapita kombala yohamba. Tupondola okusoka omasukalalo, nowoma nomalikuambelo omanyingi eyula momutima wae. Ester wanyingilila kombundi itavela okutalela kokule Asueru upumphi kotyipundi. Tyafuile opo atale oñgeni otyipala tyohamba tyikahi. Inkha wakevela, kwe tyafuile tyakala ehimbwe. Mahi omuwo wokukevela aupu, ohamba aimumono. Ohamba ikala tyahuva unene, mahi ankho kayanumanene. Aimuyulika notyimuti tyayo tyo olu!​—Ester 5:1, 2.

26. Omokonda yatyi Ovakristau votyotyili vesukisa okukola omutima nga Ester, iya omokonda yatyi ovilinga viae ankho vihimbika vala?

26 Ohamba yalekesa okuti yafuapo pala okutehelela Ester. Ester wayemba ku Huku yae no kovanthu vae, ngotyo wava ongeleka ongwa yekolelo kovaumbili aveho va Huku mokueenda kuomuwo omunyingi. Ovakristau votyotyili vapanda onongeleka ombo. Jesus wapopia okuti ovalanduli vae votyotyili mavaimbukilwa kohole yotyotyili. (Tanga João 13:34, 35.) Okulekesa ohole pamwe tyesukisa okukola omutima nga Ester. Ester waamena ovanthu va Huku monthiki oyo, mahi otyilinga tyae ankho tyihimbika vala. Oñgeni apondola okupopila ohamba opo itavele okuti omuviyuli wae Hamã, uhanda okuveipaa? Oñgeni Ester mayovola ovanthu vae? Omapulo oo matulilongesa oo mokapitulu makalandulako.

^ pal. 2 Ovanyingi vetavela okuti Asueru ankho Xerxes I, omutumini wo Persia konthyimbi yotyita 5 P.K.E.

^ pal. 9 Tala okakasa “Omapulo Konthele ya Ester,” Mokapitulu 16.

^ pal. 18 Hamã tyafuile ankho omu Amaleke pu vana “vahupapo”, mokonda ovakuavo ankho vaipawa kononthiki mbo Hamba Ezekia.​—1 Crô. 4:43.

^ pal. 19 Hamã wava onombongo 10.000 mbopalata, hono tyituka onomiliu ononyingi mbo nondolale. Inkha Asueru ankho o Xerxes I, etyi Hamã ava tyemusukalalesa vali unene. Xerxes wapeselele omalumono omanyingi movilwa viae alinga no va Gregu, mokutala opuetyi ehenenepe Ester.

^ pal. 22 Xerxes I ankho wiiwe okuti omukalavi. Omuhipululi umwe Herodotus omu Gregu wahoneka konthele yovita Xerxes alingile movilwa nova Gresia. Ohamba yatumine okutunga otyilalo tyimwe tyiyalala kondongi Hellesponto. Etyi ondongi yaeta aituala otyilalo otyo, Xerxes atumu okuipaa ovanthu vetyitunga nokutuma ovalume vae vatahemo omaande oo nokutangela omukanda peulu tyilekesa okuti wanumana. Monthiki oyo omulume umwe omuhona aiti omona wae apolwe kovita, moluotyo, Xerxes atumu omona oo atetwe pokati-nakati opo vanthu valondokeleko.