1, 2. Omonkhalelo patyi otyimbwa tyituamena, iya oñgeni tyaelekwa nomutima?

OMULUME umwe ulele kounthiki. Liwa-liwa otyimbwa tyae tyamona otyimphulu atyihimbika okuweya. Otyimphulu atyikahateka. Omulume upindukapo alupuka iya atale okuti pondye petupu natyike. Otyimphulu tyapita. Omulume uhambukwa. Oityi ñgeno tyapitapo inkha otyimbwa katyaweyele? Omulume ñgeno wavakua, ine okuipawa.

² Momaumbo omanyingi muna ovimbwa pala okuliamena. Inkha viweya vipondola okuyovola omuenyo wovanthu. Ovikando ovinyingi, otyo tyipondola okuelekwa notyiawa tyakolela Jeova etuavela—omutima. (Tiago 1:17) Inkha katuakalele nomutima ñgeno tuaomba. Okuundapesa omutima monkhalelo yaviuka, matyitukuatesako okuvasa ondyila yaviuka momuenyo nokutualako okuendelamo. Moluotyo, tutalei oityi omutima iya oñgeni uundapa. Iya atutale ononthele ombu: (1) Oñgeni omutima upondola okulongehiwa, (2) omokonda yatyi tuesukisila okutala omitima viavakuetu iya (3) oñgeni okutualako okukala nomutima omuwa tyieta ouwa.

3. Oityi tyihangununa ondaka “omutima” mo gregu, iya epondolo patyi lielikalela ovanthu vena?

³ Mombimbiliya, ondaka “omutima” mo gregu ihangununa “okulinoñgonoka ove muene.” Tyelikalela novipuka  ovikuavo Huku alinga kombanda yoohi, onthue tuapewa epondolo lio kulinoñgonoka. Tupondola okututuvala atulitale oñgeni ovituwa vietu vikahi. Omutima wetu ukahi ngomukoyesi, upondola okutala ovipuka tulinga, nomalusoke netyi tuholovona. Omutima upondola okutukuatesako okulinga etokolo ewa ine okutulondola opo tuhalinge etokolo liahaviukile. Konyima omutima upondola okutupameka mokonda yokuaholovona onkhalelo yaviuka ine okutukoyesa mokonda yokualinga etokolo liahaviukile.

4, 5. (a) Oñgeni tutyii okuti Andau na Eva ankho vena omutima, iya oityi tyatundililako moluetyi vehetavelele ovitumino via Huku? (b) Onongeleka patyi mbulekesa okuti ovalume vamwe Ovakristau vekolelo vokohale vaundapesile omutima wavo?

⁴ Epondolo olio lio kulinoñgonoka liapelwe Andau na Eva etyi vatungwa. Andau na Eva valekesile okuti vena omutima. Otyo tyitalelwa kohonyi vakala nayo etyi valinga onkhali. (Gênesis 3:7, 8) Mahi momuwo oo, ñgeno kavakuatesilueko nomutima wiihamenwa novitateka. Ovo kavetavelele tyawina ovitumino via Huku. Ngotyo, vaholovona okukala onomphuki, onondyale mba Jeova Huku. Ngovanthu vehena onkhali, ankho vetyii etyi vekahi nokulinga iya kavetyivilile vali okukondoka ku Huku.

⁵ Tyelikalela na Andau na Eva, ovanthu ovanyingi ovakuankhali vatehelela omutima wavo. Mongeleka, Job omulume wekolelo wapopia okuti: “Mandyitualako nouviuki wange iya himeuyekepo; putyina ndyina omuenyo omutima wange kamaumbele onombei.” * (Jó 27:6) Job  ankho utehelela omutima wae, okuyeka umuhongolele kovipuka alinga nomatokolo ae. Ngotyo, ankho upondola okupopia nehambu okuti omutima wae kamaumukoyesa nokumuvela onombei. Pahe tala oñgeni onkhalelo ya Job yelikalela na David. Etyi David ahalekesile onthilo ku Saulu, ohamba yalembulwa na Jeova, “omutima wae ankho ukahi nokuveta unene.” (1 Samuel 24:5) Omuihamo oo womutima wemuetelele ouwa, okumulongesa okuhalekesa omutomba.

6. Oityi tyilekesa okuti omutima otyiawa ovanthu aveho vena?

⁶ Okuti omutima otyiawa tyapewa vala ovaumbili va Jeova? Tala onondaka mbapopiwa no apostolu Paulu: “Tyina ovanthu vouye vehena ovitumino, valinga nolusoke luavo muene ovipuka viovitumino, ovanthu ovo, namphila vehena ovitumino, ovo muene ovitumino pala vo muene. Ovanthu ovo, valekesa okuti ovitumino viahonekwa momitima viavo, putyina omutima wavo uveavela oumbangi, iya momalusoke avo muene vavelwa onombei ine alo umwe vapolwa onombei.” (Romanos 2:14, 15) Alo umwe vana vahanoñgonokele ovitumino via Jeova vapondola okuhindilwa nomutima wavo okulinga etyi tyelikuata novitumino via Huku.

7. Omokonda yatyi ovikando vimwe omutima upondola okutuyondya?

⁷ Mahi, ovikando ovinyingi omutima upondola okutuyondya. Mokonda yatyi? Inkha otyimbwa katyiweye, ñgeno tyitupu esilivilo. Tupu, inkha hekulu kesuku tyina otyimbwa tyiweya, ñgeno wavakua ine okuipawa. Tupu, inkha omahando elulu ahongiliya omutima wetu, omutima mautuhongolela mondyila yapenga. Inkha omutima kauhongolelwa Nondaka ya Huku, kamatutyivili okupunga otyiwa notyivi movipuka ovinyingi viakolela vali. Ngotyo, opo omutima wetu uundape  nawa, tuesukisa okuhongolelwa nospilitu sandu ya Jeova. Paulu wahoneka okuti: “Omutima wange wava oumbangi naame, mospilitu sandu.” (Romanos 9:1) Mahi, oityi tuesukisa okulinga opo omutima wetu ulikuate kumwe nospilitu sandu ya Jeova? Wesukisa okulongeswa.

8. (a) Oñgeni omutima upondola okutuhongiliya, iya oityi tuesukisa vali okusukalala natyo tyina tulinga omatokolo? (b) Omokonda yatyi katyituuka vala Omukristau okusoka okuti una omutima wasukuka? (Tala onondaka pokatoi.)

⁸ Oñgeni omutima mautuhongolela okulinga etokolo? Ngoti ovanthu vamwe vatala vala omalusoke mokati kavo, iya avatokola etyi mavalingi. Pamwe vapopia okuti: “Otyo katyapengele komutima wange.” Omahando etu apondola okuliyawisa unene alo umwe ahongiliya omutima. Ombimbiliya yati: “Omutima omukengeleli unene upona kese tyipuka, no kuhakevelela. Olie upondola okuunoñgonoka?” (Jeremias 17:9) Ngotyo, etyi omutima wetu uhanda tyihakale otyipuka tyakolela vali pala okutyilinga. Mahi, tuesukisa okusukalala vali unene netyi matyihambukiswa Jeova Huku. *

9. Onthilo na Huku oityi, iya oñgeni ihongiliya omutima wetu?

⁹ Inkha tulinga etokolo litundilila komutima wetu walongesua, kamatyilekesa omahando etu, mahi matyilekesa okuti tuna onthilo na Huku. Tutalei ongeleka imwe.  Omutumini wekolelo Neemia ankho una epondolo liokuita ovanthu vo ko Jelusalei vafete elilimu novipuka ovikuavo. Mahi, nongotyo ketyilingile. Mokonda yatyi? Oe ankho kahandele okunumanesa Jeova pokulinga onya ovanthu va Huku. Wati: “Halingile ngotyo mokonda yonthilo ndyina na Huku.” (Neemias 5:15) Tyakolela okukala nonthilo yotyotyili yokulityilika okunumanesa Tate yetu keulu. Onthilo oyo, itulunda okuovola ehongolelo Liondaka ya Huku tyina tuhanda okulinga omatokolo.

10, 11. Ovitumino patyi Viombimbiliya vipopia konthele yovikunwa, iya oñgeni matuovola ehongolelo lia Huku opo tuviundapese?

¹⁰ Mongeleka, tala konthele yovikunwa vikoleswa ine vipialukisa. Povitalukiso, ovanyingi puonthue tuna okulinga etokolo: Ndyipondola okunwa ine nahanwe? Tete tuesukisa okunoñgonoka ovitumino patyi Viombimbiliya vipopia konthele oyo. Tyotyili, Ombimbiliya kaiilika okunwa monkhalelo yapola pokati. Ipopia okuti ovinyu otyiawa tya Jeova. (Salmo 104:14, 15) Ombimbiliya iilika okunwa unene, novipito viahaviukile. (Lucas 21:34; Romanos 13:13) Tupu, ipopia okuti okunwa unene onkhali onene yelifwa nokulinga oundalelapo noumbalehi. *—1 Coríntios 6:9, 10.

¹¹ Omutima Womukristau ulongwa novitumino ovio Viombimbiliya iya autavela. Moluotyo, tyina tutokola okuenda kotyipito oku makukala ovikunwa, tuesukisa okulipula okuti: ‘Oñgeni otyipito otyo tyikahi nokuonganekwa? Matyikala otyipito tyimwe otyiwa? Okuti ndyinwa unene? Okuti ndyipeleya ovikunwa, ndyitei kovikunwa ine ndyinwa pala okulipola ohonyi? Okuti  ndyiliteta opo nahanwe unene?’ Putyina tusokolola kovitumino Viombimbiliya no komapulo oo, tuesukisa okulikuambela okuita ehongolelo lia Jeova. (Tanga Salmo 139:23, 24.) Okulinga ngotyo, tukahi nokuita Jeova etuhongolele nospilitu sandu. Tupu, tukahi nokulongesa omutima wetu opo ulikuate novitumino via Huku. Mahi pena otyipuka otyikuavo tyina okuhongiliya omatokolo etu.

12, 13. Omokonda yatyi omalusoke Ovakristau elikalela, iya oityi tuna okulinga?

¹² Ovikando vimwe, ove pamwe uhuva okutala oñgeni Ovakristau vena omalusoke elikalela. Omukuatate umwe usoka okuti otyituwa tyimwe ine oviso kaviaviukile; omukuavo uvihole, kasoko okuti viapenga. Mongeleka, omukuatate umwe hamwe usoka okuti otyiwa okunwa nomapanga; mahi omukuavo utyiyele. Omokonda yatyi omalusoke ovanthu elikalela, iya oñgeni ahongiliya omatokolo etu?

¹³ Ovanthu velikalela mononkhalelo ononyingi. Kese munthu watekulua mononkhalelo mbelikalela. Mongeleka, vamwe, vetyii nawa okuti kohale ankho vena otyitateka tyimwe, mahi nongotyo kavetyivilile okutyifinda. (1 Reis 8:38, 39) Konthele yovikunwa vikoleswa, omutima wovanthu ovo upondola okusoka nawa konthele yovipuka ovio. Inkha omunthu una ovitateka konthele yokunwa ekekutalelapo peumbo liove iya omuavela ovikunwa vikoleswa, hamwe omutima wae kamautavela. Okuti monumana? Momukuluminya? Au. Namphila uhetyii omokonda yatyi omunthu aanyena, hamwe kahande okutyipopia, mokonda yohole una, motavela etokolo liae.

14, 15. Mewaneno liotete omalusoke patyi elikalela Ovakristau ankho vena, iya onondonga patyi Paulu aavela?

 ¹⁴ Apostolu Paulu watala okuti Ovakristau votete ankho vena omalusoke omanyingi elikalela. Ovakristau vamwe ankho kavahambukwa novikulia vimwe vielikutililwa kovilolo. (1 Coríntios 10:25) Omutima wa Paulu wemuyeka okulia ohitu oyo ankho ilandeswa ponopalasa tyina vamalingi ovilikutila. Kwe ovilolo ankho vitupu esilivilo; ovilolo havioko viaeta okulia, Jeova oe waetako ovikulia. Nongotyo, Paulu ankho utyii okuti vakuavo kavatale ovipuka monkhalelo oyo. Vamwe etyi nkhele vehenekale Ovakristau tyafuile ankho vafenda ovilolo. Kuvo, namphila otyipuka tyimwe ankho katyelikuatele vali novilolo nongotyo tyitoyesa. Oñgeni otyitateka otyo tyatetuluwa?

¹⁵ Paulu wati: “Onthue vokuapama, tuesukisa okukoleleya oviponyo via vana vahapamene, no kuhelihambukiswa onthue muene. Mokonda alo umwe Kristu kelihambukisilwe oe muene.” (Romanos 15:1, 3) Paulu walekesa okuti tuna okupaka komutwe omasuka ovakuatate vetu, ngetyi Kristu alingile. Tupu, Paulu wati hahe vali okuhali ohitu tyipona okupundukisa ongi yakolela Kristu aavela omuenyo wae.—Tanga 1 Coríntios 8:13; 10:23, 24, 31-33.

16. Omokonda yatyi vana vena olusoke luelikalela vesukisa okulityilika okukoyesa vakuavo?

¹⁶ Tupu, vana vatala ovipuka monkhalelo yelikalela, kavapondola okukoyesa vakuavo, okukuluminya aveho vatale ovipuka ngetyi ovo vevitala. (Tanga Romanos 14:10.) Tyotyili, tuna okuundapesa omutima opo tulikoyese onthue muene, ha pala okukoyesa vakuetu. Hinangela onondaka mba Jesus mbati: “Yekeipo okukoyesa, opo nonwe muhakoyeswe.” (Mateus 7:1) Aveho mewaneno vesukisa  okulityilika okupopia etyi vakuavo vena okulinga. Mahi, tuna okuovola onomphitilo mbokukala nombembwa nokulikuata okapandi, nokulipameka pokati, atuhasoyesa vakuetu.—Romanos 14:19.

17. Oityi tyipita nomutima wovanthu ovanyingi hono?

¹⁷ Apostolu Petulu wahoneka okuti: “Tualeiko okukala nomutima omuwa.” (1 Pedro 3:16) Omutima wasukuka komaiho a Jeova Huku weeta ouwa. Ovanyingi hono vetupu omutima wasukuka. Paulu wapopia vana “vokuna elapia momutima wavo ngatyina vayokwa notyivela tyatokota.” (1 Timóteo 4:2) Otyivela tyatokota, tyipaka elapia ine elia kolutu. Ovanyingi tyotyili vena omutima  wankhia, una elapia iya kauvelondola vali, kawaanye natyike ine okukala nohonyi novivi alinga. Ovanyingi vasoka okuti otyo otyiwa.

18, 19. (a) Oñgeni okulivela onombei nohonyi tyituetela ouwa? (b) Oityi matulingi inkha omutima wetu utualako nokutukoyesa mokonda yonkhali yokohale tuelivelale?

¹⁸ Tyotyili, okulivela onombei onkhalelo imwe omutima ututolela okuti tualinga otyipuka tyimwe tyapenga. Tyina omunthu walinga onkhali elivela, weevelua namphila alinga onkhali onene. Mongeleka, Ohamba David walingile onkhali onene, mahi aevelwa mokonda ankho welivela nomutima auho. Okuyala onkhalelo oyo ombi netokolo liokutavela ovitumino via Jeova, viemukuatesako  okuimbuka okuti Jeova “omuwa nokuafwapo pala okuevela.” (Salmo 51:1-19; 86:5) Mahi, oityi matulingi inkha tutualako nokulivela onombei nokukala nohonyi tyina tuamelivele iya atuevelwa?

¹⁹ Pamwe omutima wetu utukoyesa unene atutualako nokulivela onombei, namphila tuakuatesiwakuale. Mononkhalelo ombo, pamwe tuesukisa okupameka omutima wetu ukahi nokutukoyesa okuti Jeova omunene vali tyipona omalusoke aeho ovanthu. Tuesukisa okutavela ohole yae nokutavela okuti wetuevela, ngetyi tuavela ondundo vakuetu okulinga. (Tanga 1 João 3:19, 20.) Tupu, omutima wasukuka utuavela ombembwa netuliyo nehambu enene lihavasiwa mouye uno. Ovanyingi ankho valingile onkhali onene, pahe vena ehambu liokuumbila Jeova Huku nomutima omuwa.—1 Coríntios 6:11.

20, 21. (a) Omukanda ou walingilua tyi? (b) Epondolo patyi liokuholovona onthue Ovakristau tuna, iya oñgeni matuliundapesa?

²⁰ Omukanda ou walingwa opo ukukuateseko okuvasa ehambu liokutualako okukala nomutima omuwa mokueenda kononthiki ombu mbahulilila mbouye wa Satanasi. Tyotyili, omukanda ou kaupopi ovitumino aviho Viombimbiliya ove wesukisa okuundapesa movitateka via kese nthiki. Tupu, uhakevelele ovitumino viapepuka nokuayandyuluka nawa konthele yovitateka onthue muene tuna okutokola. Omukanda ou walingua opo ukukuateseko okulonga omutima wove nokutavela ovitumino Viombimbiliya pokulilongesa oñgeni moundapesa Ondaka ya Huku momuenyo wove. Tyelikalela Notyitumino tyapelwe Moisesi, “otyitumino tya Kristu” tyiavela ondundo vana vetyitavela valandule omutima wavo novitumino. (Gálatas 6:2) Jeova waavela Ovakristau epondolo liokuholovona. Mahi Ondaka yae  ituhinangelesa opo tuhaundapese epondolo olio ‘pala okulinga ovivi.’ (1 Pedro 2:16) Anthi, epondolo olio lituavela omphitilo yokulekesa ohole tuna na Jeova.

²¹ Inkha ulikuambela okuita oñgeni moundapesa ovitumino Viombimbiliya momuenyo, nopokulinga omatokolo ove, motualako notyituwa tyakolela ove wahimbika etyi wanoñgonoka tete Jeova. ‘Onondunge’ mbove mbokupunga mambulongoka mokonda ‘yokumbuundapesa.’ (Hebreus 5:14) Ove mokala nononkhano onongwa ononthiki ambuho momuenyo mokonda yomutima wove walongua Nombimbiliya. Ngetyi otyimbwa tyiweya kounthiki pala okutulondola kotyiponga, omutima wove maukukuatesako okulinga omatokolo ahambukiswa Tate yove keulu. Oyo onkhalelo imwe yapama yokutualako okukala mohole ya Huku.