Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

ELONGESO 15

Sesusi Olie?

Sesusi Olie?

Tundee kohale, Sesusi o umwe povanthu vankhimana vali mouye. Ovanthu ovanyingi, vetyii vala okuti kuali omunthu umwe utiwa o Sesusi, mahi ine uvepula muene-muene ankho olie, nii kavemwii. Ava vamwe, ine uvepula umwe nawa Sesusi olie, matyiti vala ou upopia etyi, ou upopia etyi. Mahi Ombimbiliya yatyo muene ipopia okuti Sesusi olie?

1. Sesusi olie?

Sesusi oandyu ikala keulu. Etyi Siovaa Huku ati pokutunga ovipuka aviho, oe atetekela okutunga. Otyo Ombimbiliya imupopila okuti “otyiveli kovipuka aviho [Huku] atunga.” (Ova Kolosu 1:15) Ombimbiliya tupu ipopia okuti Sesusi “Omona [wa Huku] wongunga.” Wapopiwa tupu ngotyo, omokonda oe vala Siovaa atunga aike. (Suau 3:16) Sesusi vaundapele na Tate yae pokutunga ovipuka viatyo aviho. (Tanga Provérbios 8:30.) Sesusi na Siovaa na hono omapanga omanene. Sesusi tupu utiwa “Ondaka” mokonda tyina Huku ena etyi ahanda okupopila ovanthu no noandyu, oe atuma. — Suau 1:14.

2. Oityi tyaetele Sesusi pano pohi?

Sesusi ankho ukala na Tate yae keulu. Mahi pahe Siovaa apolo omwenyo wae eupake meimo lya Maliya. Pomuvo Siovaa alinga otyipuka otyo, Maliya ankho omuhikuena umwe wehei omukuendye. Mahi opo oñgeni omunthu wehei omukuendye ankho makala nomona? Ankho makala vala nomona kononkhono mba Huku. Otyo tyaendele ngotyo opo Sesusi eye okutyitwa akala omunthu. (Tanga Luka 1:34, 35.) Siovaa watumine Sesusi pano pohi alinge ovipuka vivali: Tete, opo akale Mesiya Kilisitu. Vali, opo ayovole ovanthu. a Ovipuka aviho viatilwe mavilingwa na Mesiya, Sesusi wevilingile. Ovanthu etyi vamona ovipuka ovio, avetyimono umwe okuti Sesusi o ‘Kilisitu, Omona wa Huku una omwenyo.’Mateusi 16:16.

3. Pehepano Sesusi uli-pi?

Etyi Sesusi aipawa, Siovaa emututilisa nolutu lwo andyu, akondoka keulu. Ombimbiliya ipopia okuti etyi ehika oko, “Huku emupake kounene pomphangu imwe yakulama.” (Ova Filipu 2:9) Pahetyino ñgaa, Sesusi oandyu ili keulu. Omunene vali kwe, o Siovaa vala.

KUHANDE OKUNOÑGONOKA VALI?

Monoñgonoka olie Sesusi. Motale oityi tuesukisila okumunoñgonoka vali nawa.

4. Sesusi ha Huku-ko

Ombimbiliya ipopia okuti Sesusi oandyu imwe ina ononkhono, ityivila okulinga ovipuka ovinyingi. Mahi ovipuka aviho alinga, utei vala ku Tate yae Siovaa Huku. Oityi tupopila ngotyo? Talei OVIDIU na mutale oñgeni Sesusi elikalela na Huku.

Ono tesitu ombu mbuli pombuelo, mbupopia umwe nawa oñgeni Sesusi elikalela na Siovaa. Tyina mutanga otesitu, tupu tompholei omapulo atyo.

Tangei Luka 1:30-32.

  • Oandyu yapopile okuti Sesusi malingi-lie ya Siovaa Huku ‘Omukulami’?

Tangei Mateusi 3:16, 17.

  • Etyi Sesusi ambatisalwa, oityi ondaka yatundile keulu yapopile?

  • Tyina usoka, ondaka oyo ankho oyalie?

Tangei Suau 14:28.

  • Pomona na he, olie omukulu vali, olie omunene vali?

  • Sesusi wapopia okuti Siovaa o Tate yae. Otyo tyikulongesa-tyi?

Tangei Suau 12:49.

  • Okuti Sesusi tyina elitala ñgaa, usoka okuti ulifwe na He? Oityi wapopila ngotyo?

5. Oityi tutila umwe Sesusi Omona wa Huku?

Ombimbiliya yapopia ovipuka ovinyingi Mesiya ankho malingi, mavimuimbukisa okuti oe yatyo Huku atuma ayovole ovanthu. Talei OVIDIU mutale ovipuka vimwe Huku apopile okuti ankho mavilingwa Nomona wae, ngwe Sesusi evilingi umwe.

Tangei ono tesitu, amutomphola omapulo atyo.

Tangei Miquéias 5:2, mutale otyilongo Omona wa Huku ankho matyitilwa. b

  • Okuti tyili Sesusi watyitilwa umwe kotyilongo oko? — Mateusi 2:1.

Tangei Salmo 34:20 na Zacarias 12:10, mutale etyi Ombimbiliya yapopia okuti otyo ovanthu ankho mavalingi pononkhia mba Sesusi.

  • Okuti etyi Ombimbiliya yapopile tyalingilwe umwe? — Suau 19:33-37.

  • Okuti pohika opo, Sesusi ankho una tyimwe apondola okulinga opo ovipuka viende ngetyi tyahonekwa mo Mbimbiliya?

  • Pahe okusoka nawa kotyipuka otyo, naina Sesusi ankho olie?

6. Okunoñgonoka nawa Sesusi tupola-ko ouwa

Ombimbiliya ipopia okuti tuna okunoñgonoka nawa Sesusi, novilinga Huku emupa. Tangei Suau 14:6; 17:3, amutomphola epulo eli:

  • Omokonda yatyi tuesukisila okulilongesa etyi Ombimbiliya ipopia tyayemba ku Sesusi?

Sesusi waikulile ondyila tukale omapanga a Huku. Walongesile oñgeni tyili-tyili Siovaa ekahi. Matukakala-ko apeho mokonda yetyi etulingila

OVANTHU VAMWE VATI: “Onombangi mba Siovaa kavetavela-le etyi Ombimbiliya ipopia. Soka kavetavela okuti Sesusi o Huku!”

  • Ñgeno wakumbulula ñgeni?

ETYI WELILONGESA

Wanoñgonoka okuti Sesusi oandyu, Omona wa Huku, oe Mesiya — omunthu Huku atuma ayovole ovanthu.

Okupitulula

  • Oityi Sesusi atilwa “otyiveli kovipuka aviho [Huku] atunga”?

  • Ovipuka patyi Sesusi alingile etyi nkhele eheneye pano pohi?

  • Oityi tutila umwe tyili Sesusi oe Huku atuma ayovole ovanthu?

Hetekela okulinga ñgaa:

KUHANDE OKUOVOLA VALI?

Noñgonoka vali ovipuka vitukalesa nonthumbi yokuti Sesusi, oe Huku atuma ayovole ovanthu.

“Okuti Ombimbiliya Ipopia Umwe Okuti Sesusi o Mesiya?” (Mo jw.org)

Ovanthu vamwe vehole okupopia okuti Siovaa watyita Sesusi ngetyi tyityitwa ovanthu. Mahi okuti otyo umwe Ombimbiliya ipopia?

“Oityi Sesusi Atilwa Okuti Omona wa Huku?” (Mo jw.org)

Ovanthu ovanyingi, vasoka okuti Siovaa na Sesusi nosipilitu sandu, ovanthu vetatu momunthu wike vala. Mahi Ombimbiliya hatyo-ko ilongesa ngotyo.

“Okuti Sesusi o Huku?”(Omutala Womulavi 1 ya Abril yo 2009)

Omukai ou, etyi anoñgonoka umwe nawa etyi Ombimbiliya ipopia Sesusi, ayekeko ongeleya yae.

“Omukai Umwe Wayekako Ongeleya Yae” (Pahukei!, Maio yo 2013)

a Melongeso 26 no 27, monoñgonoka ovanthu ankho vesukisa okuyovolwa kutyi, netyi Sesusi alinga etuyovole.

b Tanga apa pokuati: Ovipuka Vimwe Viahangununwa Nawa 2, utale ovipuka vimwe viapopailwe viayemba komuvo Sesusi ankho meya pano pohi.