1, 2. (a) Ehongolelo patyi onthue tuesukisa okulandula? (b) Omapulo patyi matulilongesa mokapitulu aka?

ETYI ankho umona, tyafuile ovo tate yove vekuitile ulinge otyipuka ove ankho uhahande okulinga. Ove uhole ovo tate yove iya ankho utyii okuti una okuvetavela. Mahi, no ngotyo ha apeho ankho uhanda okuvetavela.

² Onthue tuanoñgonoka okuti Jeova, Tate yetu, utuhole unene. Utuyunga iya utuavela ovipuka aviho tuesukisa opo tukale nehambu. Utuavela ehongolelo tuesukisa, iya tupu pamwe uundapesa ovanthu vakuetu opo vetuhongolele. Onthue tuna okukala nonthilo noutumini wa Jeova. (Provérbios 24:​21) Mahi, omokonda yatyi pamwe katyapepukile okutavela ehongolelo olio? Omokonda yatyi Jeova etuitila opo tulandule ehongolelo olio? Iya oñgeni onthue matulekesa okuti tuna onthilo noutumini wae? ​—⁠ Tala Okatoi 9 Konthyulilo Yomukanda.

3, 4. Oñgeni ovanthu vakala ovakuankhali? Omokonda yatyi tyipondola okutupuiya okutavela ehongolelo lya vakuetu?

³ Mokonda tuvakuankhali, tuna eyembelo liokuhetavela. Otyo tyahimbika puetyi Andau na Eva valinga  onkhali. Namphila ankho vetupu onkhali, mahi vatyitukilapo outumini wa Huku. Tunde opo, ovanthu aveho vatyitwa nonkhali. Mokonda yotyo, tyipondola okutupuiya okutavela ehongolelo lya Jeova no lyo vanthu vakuetu. Ehunga ekuavo, omokonda vana Jeova aundapesa opo vetuhongolele navo ovakuankhali. ​—⁠Gênesis 2:​15-17; 3:​1-⁠7; Salmo 51:⁠5; Romanos 5:⁠12.

⁴ Mokonda tuvakuankhali, tuna eyembelo liokukala nelungavi. Tyina tuna elungavi, tyitupuiya unene okutavela ehongolelo. Mongeleka, mo Isilayeli yo kohale, Jeova waholovonene Moisesi opo ahongolele ovanthu Vae. Omulume umwe utiwa o Koraa, ankho uumbila Jeova omanima omanyingi, konyima ayeke elungavi limukalese tyihena onthilo na Moisesi. Namphila Moisesi ankho ahongolela ovanthu va Huku, no ngotyo ankho utupu elungavi. Ombimbiliya ipopia okuti Moisesi ankho omunthu weliola vali omutima wakaleleko pomuvo opo. Mahi Koraa ketavelele ehongolelo lya Moisesi. Alo umwe ahimbika okuhongiliya ovanthu ovanyingi iya avatyitukilapo Moisesi. Oityi tyamonekelele Koraa novanthu ovakuavo onomphuki? Vaipaelwe. (Números 12:⁠3; 16:​1-3, 31–35) Mo Mbimbiliya, tuvasamo onongeleka ononyingi mbutulongesa okuti elungavi lieta oviponga. ​—⁠ 2 Crônicas 26:​16-21; tala Okatoi 10 Konthyulilo Yomukanda.

5. Oñgeni ovanthu vamwe vaundapesile omapita outumini wavo?

⁵ Hamwe weivile-ale onondaka ombu: “Epondolo linyona.” Mokueenda kuomanima, ovanthu ovanyingi vaundapesile omapita outumini. (Tanga Eclesiastes 8:⁠9.) Mongeleka, Saulu ankho omunthu omuwa iya  ankho weliola omutima etyi Jeova emuholovona opo akale ohamba yo Isilayeli. Mahi Saulu ayeke elungavi nonkhi vikulile momutima wae iya otyo atyimuhindila okuhanda okuipaa David, ngwe ankho utupu etyi alinga. (1 Samuel 9:​20, 21; 10:​20-22; 18:​7-11) Konyima, David akala ohamba, iya wali umwe po nohamba mbatuminine nawa mo Isilayeli. Mahi, alo umwe David waundapesile omapita outumini wae. Walingile oundalelapo nomukai wa Uliya ankho utiwa Bateseba, konyima ahande okuholeka onkhali yae etyi atuma Uliya opo akaipaelwe movilwa. ​—⁠ 2 Samuel 11:​1-⁠17.

6, 7. (a) Ohole tuna na Jeova itulunda okulinga-tyi? (b) Oityi matyitukuatesako okutavela alo umwe tyina tyihapepukile?

⁶ Onthue tutavela ehongolelo lya Jeova mokonda tumuhole. Mokonda tuhole vali Jeova tyipona ovipuka ovikuavo, onthue tuhanda okulinga ovipuka vimuhambukiswa. (Tanga Provérbios 27:​11; Marcos 12:​29, 30.) Tunde etyi ovalinepi vo tete ankho vakala motyikunino tyo Endene, Satanasi uhanda ovanthu vatyitukilepo outumini wa Jeova. Eliapu lihanda onthue tusoke okuti Jeova kapondola okutupopila etyi tuna okulinga. Mahi onthue tutyii okuti otyo omatutu. Tutavela etyi onondaka ombu mbupopia, mbati: “Jeova, Huku yetu, ove vala watokala okupewa omunkhima, nehumbilo, noutumini, mokonda ove watunga ovipuka aviho.” ​—⁠ Apocalipse 4:⁠11.

⁷ Etyi ankho ove umona, hamwe walongesilue okutavela ko vo tate yove alo umwe tyina ankho uhahande. Tyelifwa no otyo, mokonda tuvaumbili va Jeova,  pamwe matyitupuiya okumutavela. Mahi mokonda tuhole Jeova iya tuna onthilo nae, tulinga atyiho tuvila opo tumutavele. Jesus wetusila ongeleka ongwa konthele yotyo. Ankho utavela ku Jeova alo umwe tyina ankho tyihapepukile. Otyo apopilile Tate yae okuti: “Tyilingwe ngetyi ove uhanda, ha ngetyiko ame nahanda.” ​—⁠ Lucas 22:​42; tala Okatoi 11 Konthyulilo Yomukanda.

8. Ombupi ononkhalelo mbumwe Jeova etuhongolela? (Tala okakasa kati “ Tavela Onondonga.”)

⁸ Hono, Jeova utuhongolela mononkhalelo mbelikalaila. Mongeleka, wetuavela Ombimbiliya. Tupu wetuavela ovakulu vewaneno. Onthue tulekesa okuti tutavela outumini wa Jeova tyina tuna onthilo na vana aundapesa opo vetuhongolele. Inkha tuanya tyina vetukuatesako, ngotyo tukahi nokuanya Jeova. Etyi ova Isilayeli vaanyene Moisesi, ku Jeova ongatyina oe ankho vekahi nokuanya. ​—⁠ Números 14:​26, 27; tala Okatoi 12 Konthyulilo Yomukanda.

9. Oñgeni ohole maitulundu okulandula ehongolelo?

⁹ Tyina tuna onthilo noutumini, tulekesa okuti tuna ohole novakuatate vetu no nomphange. Soka ku etyi: Tyina pamoneka otyiponga, otyikundyi tyovanthu vaundapela kumwe opo vayovole ovanthu ovanyingi inkha tyitavela. Opo vetyivile okuundapela kumwe, umwe wesukisa okuonganeka ovilinga iya kese umwe potyikundyi wesukisa okulandula onondonga. Mahi oityi tyipondola okumonekapo inkha umwe kesukile nokulandula onondonga iya alingi vala etyi ahanda? Namphila hamwe ena omahunga okutyilinga, mahi okuhalandula onondonga tyipondola okuetela ovitateka vakuavo, iya alo umwe vapondola okuliveta.  Tyelifwa no otyo, inkha katulandula ehongolelo lya Jeova, no lya vana Jeova aavela outumini, vakuetu vapondola okumona ononkhumbi. Tyina tutavela ku Jeova, tulekesa okuti tuhole ovakuatate vetu iya tuna onthilo nepongiyo lya Jeova. ​—⁠ 1 Coríntios 12:​14, 25, 26.

10, 11. Oityi matulilongesa pehepano?

¹⁰ Jeova utuita tulinge ngotyo opo tupoleko ouwa. Tyina tulekesa okuti tuna onthilo noutumini mombunga, no mewaneno, iya novatumini votyilongo, atuho tupolako ouwa. ​—⁠ Deuteronômio 5:​16; Romanos 13:⁠4; Efésios 6:​2, 3; Hebreus 13:⁠17.

¹¹ Okunoñgonoka omokonda yatyi Jeova ahanda tukale nonthilo na vakuetu matyitukuatesako okukala nonthilo navo. Pahe matulilongesa oñgeni tupondola okulekesa okuti tuna onthilo mononkhalelo ononthatu.

12. Oñgeni omulume apondola okulekesa okuti una onthilo noutumini?

¹² Jeova walinga ombunga iya waavela kese umwe mombunga otyilinga tyae. Tyina kese umwe anoñgonoka etyi Jeova emuiita, ombunga yundapela kumwe iya aveho vapolako ouwa. (1 Coríntios 14:​33) Jeova waavela omulume otyilinga tyokukala onkhalamutwe yombunga. Otyo tyihangununa okuti Jeova ukevelela omulume ayunge ombunga nokuhongolela omukai wae novana noluembia, mokonda meya okupulwa na Jeova onkhalelo atekula ombunga yae. Omulume uumbila Jeova una okankhenda nohole iya utekula ombunga yae monkhalelo Jesus atekula ewaneno. Tyina omulume alinga ngotyo, ulekesa okuti una onthilo na Jeova. ​—⁠ Efésios 5:​23; tala Okatoi 13 Konthyulilo Yomukanda.

13. Oñgeni omukai apondola okulekesa okuti una onthilo noutumini?

 ¹³ Omukai uumbila Jeova tupu una otyilinga tyakolela unene. Ukuatesako omulume wae okukala onkhalamutwe ikahi nawa. Kumwe nomulume wae, una otyilinga tyokulongesa ovana. Onkhalelo imwe yokulongesa ovana okukala nonthilo, oputyina aava ongeleka ongwa. (Provérbios 1:⁠8) Una onthilo nomulume wae iya utavela omatokolo alinga. Alo umwe tyina ehetavela etokolo omulume wae alinga, upopia oñgeni elitehelela nonthilo. Omukai uumbulila Jeova wanepua nomulume uhembangi, una otyilinga tyimwe tyakolela unene. Mahi, inkha atualako okutekula omulume wae noluembia, nonthilo, nthiki imwe hamwe upondola okunoñgonoka Jeova nokumuumbila. ​—⁠ Tanga 1 Pedro 3:⁠1.

14. Oñgeni ovana vapondola okulekesa okuti vena onthilo noutumini?

¹⁴ Ovana vakolela unene ku Jeova iya vesukisa okuyakulilwa, nokuhongolelwa. Tyina ovana vetavela, vahambukiswa ovohe. Tyakolela vali, tyina vetavela valekesa okuti vena onthilo na Jeova iya vemuhambukiswa. (Provérbios 10:⁠1) Monombunga ononyingi, ovana vatekulwa vala na he ine o ina. Otyo tyipondola okupuiya unene, tyilinge ku he ine kovana. Mahi, tyina ovana vetavela iya vakuatesako he ine o ina, ombunga maikala nehambu. Petupu ombunga ihalingi oviponyo. Mahi onombunga ambuho mbupondola okukala nehambu tyina aveho valandula ehongolelo lya Jeova. Otyo tyinkhimaneka Jeova, Ondyivi-ndyivi yombunga. ​—⁠ Efésios 3:​14, 15.

15. Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuna onthilo noutumini mewaneno?

¹⁵ Jeova utuhongolela pokati kewaneno lyo Vakristau iya waavela Jesus otyilinga tyokuhongolela ewaneno. (Colossenses 1:​18) Iya Jesus, waavela “omupika wekolelo nokualunguka” otyilinga tyokutekula ovanthu va Huku pano pohi. (Mateus 24:​45-47) Hono, “omupika wekolelo nokualunguka” Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova. Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova apeho vetuavela etyi tuesukisa opo tutualeko nekolelo liapama. Ovakulu vomawaneno, novakuatesiko vavo, novatalelipo vomawaneno vakuatesako omawaneno mouye auho iya vapewa onondonga no Nonkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova. Ovakuatate ovo vena otyilinga tyokututekula nawa. Mavakapulwa na Jeova oñgeni vafuisapo otyilinga tyavo. Ngotyo, tyina tuna onthilo novakuatate ovo, tulekesa okuti tuna onthilo na Jeova. ​—⁠ Tanga 1 Tessalonicenses 5:​12; Hebreus 13:​17; tala Okatoi 14 Konthyulilo Yomukanda.

16. Omokonda yatyi tupondola okupopia okuti ovakulu vewaneno novakuatesiko vavo vaholovonwa nospilitu sandu?

¹⁶ Ovakulu vewaneno novakuatesiko vavo vakuatesako ovakuatate mewaneno okukala nekolelo, nokulikuata okapandi. Mahi tyotyili navo ovakuankhali ngonthue. Ngotyo, oñgeni vaholovonwa? Ovakuatate ovo vena okukala novituwa viapopiwa mo Mbimbiliya. (1 Timóteo 3:​1-7, 12; Tito 1:​5-⁠9) Jeova waundapesile ospilitu sandu opo akuateseko ovahoneki vo Mbimbiliya okuhangununa ovituwa ovio. Tupu, ovakulu vewaneno vaita ku Jeova ospilitu sandu yae opo ivekuateseko tyina vaholovona omukuatate umwe opo  akale omukulu wewaneno ine omukuatesiko wovakulu vewaneno. Tyayandyuluka nawa okuti, Jesus, na Jeova ovo vekahi nokuhongolela ewaneno. (Atos 20:​28) Ovakuatate vapewa otyilinga tyokutukuatesako nokututekula, otyiawa tyatunda ku Jeova. ​—⁠ Efésios 4:⁠8.

17. Oityi omphange pamwe esukisa okulinga, opo alekese okuti una onthilo?

¹⁷ Pamwe, petupu omukulu wewaneno ine omukuatesiko wavo opo valinge ovilinga vimwe mewaneno. Ovakuatate vambatisalwa vapondola okukuatesako okulinga ovilinga ovio, mahi inkha petupu omukuatate wambatisalua, omphange umwe upondola okulinga ovilinga ovio. Inkha otyo tyimoneka-po, omphange una okuhika komutwe. (1 Coríntios 11:​3-10) Mokulinga ngotyo, ulekesa okuti una onthilo nepongiyo lya Jeova, tyilinge mombunga ine mewaneno. ​—⁠ Tala Okatoi 15 Konthyulilo Yomukanda.

18, 19. (a) Oityi tulilongesila ku Romanos 13:​1-⁠7? (b) Oñgeni onthue tulekesa onthilo kovatumini?

¹⁸ Hono, Jeova uyeka ovatumini valinge ovilinga vimwe iya ukevelela tukale nonthilo navo. Vaonganeka ovilongo, novanthu opo vaundape monkhalelo yapepuka iya vakuatesako ovanthu movipuka vesukisa. Ovakristau vetavela otyitumino tyivasiwa mu Romanos 13:​1-⁠7. (Tanga.) Onthue tuna onthilo “novatumini” iya tutavela ovitumino vyo tyilongo omu tukala. Ovitumino ovio vitukuatesako mombunga, no pokulinga ovitanda iya alo umwe viyakulila ovipuka tunavio. Mongeleka, onthue tufeta omalilimu iya tulinga omikanda ovatumini vetuita. Mahi oityi matulingi inkha ovatumini vetuita tulinge otyipuka tyihelikuatele novitumino  vya Huku? Apostolu Petulu wapopia okuti: “Tuna okutavela ku Huku, tyipona kovanthu.”​—⁠Atos 5:​28, 29.

¹⁹ Apeho tyina tupopia nomutumini, ngetyi omukoyesi ine ekakunye, tuna okulekesa onthilo. Ovakuendye vaumbila Jeova vena onthilo novalongesi vavo, novanthu ovakuavo vaundapa kosikola valongeswa. Movilinga vietu, tulekesa onthilo komuhona wetu, alo umwe tyina vana tuundapa navo vehena onthilo nae. Tyina tulinga ngotyo, tukahi nokuhetekela apostolu Paulu, walekesile onthilo kovatumini namphila pamwe ankho tyihapepukile. (Atos 26:​2, 25) Alo umwe tyina vakuetu vehetutekula nawa, onthue tutualako okukala nonthilo navo. ​—⁠ Tanga Romanos 12:​17, 18; 1 Pedro 3:⁠15.

20, 21. Ovipuka patyi oviwa vipondola okumoneka-po tyina tuna onthilo na vakuetu?

²⁰ Mouye auho, ovanthu vetupu onthilo. Mahi ovaumbili va Jeova velikalela. Onthue tulinga ononkhono mbokukala nonthilo na kese munthu. Tulandula onondonga mba apostolu Petulu wapopile okuti: “Humbei ovanthu aveho.” (1 Pedro 2:​17) Ovanthu vetyimona tyina tuna onthilo na vakuetu. Jesus wapopile okuti: “Yekei otyitei tyenyi tyiliaime kovanthu, opo vamone ovilinga vienyi oviwa iya avankhimaneka Tate yenyi ukahi keulu.” ​—⁠ Mateus 5:⁠16.

²¹ Tyina tulekesa onthilo mombunga yetu, no mewaneno, no mononkhalelo ononkhuavo mbomuenyo, ongeleka yetu ongwa ipondola okulunda vakuetu okunoñgonoka Jeova. Iya tyina tulekesa onthilo ku vakuetu, tupu tukahi nokulekesa okuti tuna onthilo na Jeova. Okulinga ngotyo, tyihambukiswa Jeova iya tulekesa okuti tumuhole.