1, 2. Omokonda yatyi tuna okulunguka pokuholovona ovitalukiso?

SOKA ñgeno uhanda okulia otyinyango tyimwe, mahi omono okuti onthele imwe yavola. Oityi ove molingi? Okuti no ngotyo motyili-po? Okuti motyiyumbuhi? Ine motete onthele yokuavola iya olipo vala onthele ikahi nawa?

² Mononkhalelo mbumwe, ovitalukiso vielifwa notyinyango otyo. Ovitalukiso vimwe vikahi nawa, mahi ovinyingi kavikahi nawa mokonda vilekesa  omaundalelapo, noungangala iya novipuka vielikuata novilulu. Ngotyo, tyina uholovona ine ukoya ovitalukiso okuti upopia okuti: “Otyo otyange muene. Ame ndyipondola okuholovona etyi ndyihanda”? Ine upopia okuti: “Ovitalukiso aviho kavikahi nawa”? Ine uholovona nawa ovitalukiso viove iya olityilika vina vihekahi nawa?

3. Oityi tuna okusoka tyina tuholovona ovitalukiso?

³ Atuho tuesukisa ovitalukiso iya tuhanda okuholovona nawa ovitalukiso vietu. Mahi tuesukisa okulipula oñgeni ovitalukiso vietu mavikalesa efendelo tulingila Jeova.

4. Onondonga patyi mbo Mbimbiliya mbupondola okutukuatesako pokuholovona ovitalukiso?

⁴ Etyi tuelipakula ku Jeova, tuemulaa okuti matuundapesa omuenyo wetu opo tumuumbile. (Tanga Eclesiastes 5:4.) Onthue tualinga omulao wokuti matulingi ‘ovipuka aviho opo tunkhimaneke Huku.’ (1 Coríntios 10:31) Otyo tyihangununa okuti tuelipakula ku Huku alo umwe tyina tulinga ovitalukiso, ha putyina vala tuli momaliongiyo nomovilinga viokuivisa.

5. Oñgeni tuna okufenda Jeova?

⁵ Ovipuka aviho tulinga vielikuata nefendelo tulingila Jeova. Apostolu Paulu wetyihangununa etyi ati: “Pakulei omalutu enyi ngatyina otyilikutila tyina omuenyo, tyasukuka iya tyitavelwa na Huku.” (Romanos 12:1) Jesus wati: “Una okukala nohole na Jeova Huku yove nomutima wove auho, nomuenyo  wove auho, nonondunge mbove ambuho, nononkhono mbove ambuho.” (Marcos 12:30) Apeho tuhanda okuavela Jeova etyi tuna tyakolela vali. Mo Isilayeli yokohale, tyina ovanthu ankho vaava ovilikutila viovinyama ku Jeova, ankho vena okuava vina viakongoka nawa. Inkha otyinyama tyalemana, ankho Huku ketyitavela. (Levítico 22:18-20) Tupu, Jeova upondola okuhetavela efendelo lietu. Ñgeni ngotyo?

6, 7. Oñgeni ovitalukiso vietu vipondola okukalesa efendelo tulingila Jeova?

⁶ Jeova utupopila okuti: “Muna okukala tyasukuka, mokonda ame ndyimusukuki.” (1 Pedro 1:14-16; 2 Pedro 3:11) Jeova utavela vala efendelo lietu inkha liasukuka. (Deuteronômio 15:21) Efendelo lietu kamalikala tyasukuka inkha tulinga ovipuka Jeova eyele, ngetyi oundalelapo, noungangala iya novipuka vielikuata noumbanda. (Romanos 6:12-14; 8:13) Tupu, tupondola okunumanesa Jeova inkha tuholovona ovitalukiso vielikuata novipuka ovio. Otyo tyipondola okusilisa efendelo lietu alihetavelwa na Jeova ine okupaka motyiponga oupanga wetu nae.

⁷ Oñgeni tupondola okuholovona ovitalukiso vietu nounongo? Onondonga patyi mambutukuatesako okuimbuka ovitalukiso vikahi nawa, nevi vihekahi nawa?

8, 9.  Ovitalukiso patyi tuna okulityilika? Omokonda yatyi?

⁸ Hono kuvasiwa ovitalukiso ovinyingi vielikalaila. Vimwe vikahi nawa pala Ovakristau, ovikuavo kavikahi nawa. Tete, matutale ovitalukiso patyi tuna okulityilika.

 ⁹ Onosinema ononyingi, no internet, novipuka vilekeswa mo televisau iya noviimbo, viasila tupu vilekesa oungangala, noumbanda. Ovipuka ovivi, pamwe vilekeswa ngatyina vikahi nawa. Mahi Ovakristau vaanya ovitalukiso vihelikuatele novitumino viasukuka vya Jeova. (Atos 15:28, 29; 1 Coríntios 6:9, 10) Tyina tuanya ovipuka ovio, tulekesa ku Jeova okuti tuyele ovipuka ovivi. — Salmo 34:14; Romanos 12:9.

11. Oñgeni Gálatas 6:7 itukuatesako pokuholovona ovitalukiso vietu?

¹¹ Ondaka ya Huku itupopila okuti: “Etyi omunthu akuna, otyo makateya.” (Gálatas 6:7) Inkha tulinga ovitalukiso viapenga, mokueenda kuomuvo tupondola okulinga ovipuka viapenga. Mongeleka, mokonda yokutala ovitalukiso viasila, vamwe valinga oundalelapo. Mahi Jeova utuavela ekuateso tuesukisa  opo tuholovone ovitalukiso vietu nonondunge.

12. Oityi tyipondola okutukuatesako okulinga omatokolo ekahi nawa tyina tuholovona ovitalukiso?

¹² Ovitalukiso vimwe vimoneka nawa okuti Jeova kevihande iya onthue tutyii okuti tuna okulityilika-vio. Mahi oityi molingi inkha kaviayandyulukile nawa? Jeova ketuavela ovitumino aviho konthele yetyi tupondola netyi tuhapondola okutala, nokutehelela ine okutanga. Mahi, Jeova uhanda tuundapese omutima walongesua no Mbimbiliya. (Tanga Gálatas 6:5.) Jeova utuavela onondonga mbutulongesa oñgeni atala ovipuka. Onondonga ombo mbutukuatesako okulongesa omutima wetu. Tupu mbutukuatesako okunoñgonoka “olipi ehando lya Jeova” opo tulinge omatokolo emuhambukiswa. — Efésios 5:17.

13. Omokonda yatyi Ovakristau valingila omatokolo elikalela konthele yovitalukiso? Mahi oityi tyakolela vali ko Vakristau aveho?

¹³ Ovikando ovinyingi Omukristau upondola okuholovona otyitalukiso tyelikalela no tya mukuavo. Omokonda yatyi? Omokonda tuhole ovipuka vielikalela. Tupu, ovitalukiso vamwe vehole, ku vamwe viapenga. Ngotyo, opo tulinge omatokolo omawa, atuho tuna okuhongolelwa no nondonga mbo Mbimbiliya. (Filipenses 1:9) Onondonga ombo mambutukuatesako okuholovona ovitalukiso Huku etavela. — Salmo 119:11, 129; 1 Pedro 2:16.

14. (a) Oityi tuna okutala nawa konthele yonkhalelo tuundapesa omuvo? (b) Elondolo patyi apostolu Paulu aavelele Ovakristau?

 ¹⁴ Otyipuka otyikuavo tuna okutala nawa, omuvo tumanena movitalukiso. Otyo tyipondola okulekesa alo-pi ovitalukiso viakolela ku onthue. Mokonda Tuvakristau, ovilinga vya Jeova otyipuka tyakolela vali momuenyo wetu. (Tanga Mateus 6:33.) Mahi inkha katulunguka, ovitalukiso vipondola okumana omuvo wetu. Apostolu Paulu walondolele Ovakristau okuti: “Tualeiko okulitala nawa oñgeni mueenda, opo muhaende ngomaova, mahi opo mueende ngo vanandunge, mokuundapesa nawa omuvo wenyi.” (Efé-sios 5:15, 16) Ngotyo, tuesukisa okutala nawa omuvo  tumanena movitalukiso iya apeho atukala nonthumbi yokuti ovilinga vya Huku ovio vikahi pomphangu yotete momuenyo wetu. — Filipenses 1:10.

15. Oñgeni matulityilika ovitalukiso vipondola okunyona oupanga wetu na Jeova?

¹⁵ Tyayandyuluka nawa okuti tuesukisa okuanya ovitalukiso Jeova eyele. Oityi matulingi inkha tutupu onthumbi yokuti otyitalukiso tyimwe tyikahi nawa? Okuti no ngotyo tuesukisa okukala tyalunguka? Soka ku etyi: Inkha ove ulonda komphunda, okuti mofuenaina kondye-ndyeli? Au, kumetyilingi. Inkha uhole omuenyo, molityilika okuupaka motyiponga. Otyo tyelifwa novitalukiso tuholovona. Ondaka ya Huku itupopila okuti: “Tyilika onomphai mbove ku etyi tyapenga.” (Provérbios 4:25-27) Ngotyo, kamatulityilika vala ovitalukiso twii okuti viapenga, mahi tupu matulityilika ovitalukiso tusoka okuti viapenga iya vipondola okunyona oupanga wetu na Jeova.

OKUTALA OVIPUKA NGETYI JEOVA EVITALA

16. (a) Ovipuka patyi Jeova eyele? (b) Oñgeni matulekesa okuti tuyele ovipuka Jeova eyele?

¹⁶ Omuhoneki wono salmu wahoneka okuti: “Onwe vokuhole Jeova, yalei ovivi.” (Salmo 97:10) Ombimbiliya itulongesa oñgeni Jeova asoka no ñgeni elitehelela. Lipula oñgeni etyi ulilongesa tyipondola okukukuatesako okutala ovipuka ngetyi Jeova evitala. Mongeleka, tuelilongesa okuti Jeova uyele “okupopia omatutu, nomaoko amomesa ohonde ya una uhena etyi alinga, nomutima usoka ovipuka vinyona, no nomphai mbukanyaukila kovipuka ovivi.” (Provérbios 6: 16-19) Tupu, tuelilongesa okuti tuesukisa okulityilika “oundalelapo, . . . nokufenda ovilolo, noumbanda, . . . nonkhuelume, nonyengo, . . . nonkhi, nounkholwa, novipito viahaviukile, novipuka vielifwa novio.” (Gálatas 5:19-21) Okuti wanoñgonoka oñgeni onondonga ombo mbo Mbimbiliya mbupondola okukukuatesako okuholovona ovitalukiso viove? Tuhanda okulandula ovitumino vya Jeova mononkhalelo ambuho mbomuenyo wetu, tyilinge tyina tuna vakuetu na tyina tuike. (2 Coríntios 3:18) Tyotyili, omatokolo tulinga putyina tuike alekesa etyi tyikahi momutima wetu. — Salmo 11:4; 16:8.

17. Oityi tuna okulipula, tyina nkhele tuheneholovone ovitalukiso?

¹⁷ Ngotyo, tyina uholovona ovitalukiso, lipula okuti: ‘Oñgeni otyitalukiso etyi matyikalesa oupanga wange na Jeova? Oñgeni otyitalukiso etyi matyikalesa omutima wange?’ Tutalei onondonga mbumwe mbupondola okutukuatesako okuholovona ovitalukiso.

18, 19. (a) Elondolo patyi Paulu aavelele Ovakristau? (b) Onondonga patyi mambutukuatesako okuholovona nawa ovitalukiso?

¹⁸ Tyina tuholovona ovitalukiso, ngotyo tukahi nokuholovona etyi matupake momutima wetu. Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Ovipuka aviho viotyotyili, aviho viakolela unene, aviho vikahi nawa, aviho viasukuka, aviho viholwe, aviho vipopiwa nawa, omalusoke aeho novituwa aviho oviwa, novipuka aviho viapandwa, tualeiko okuvilinga.” (Filipenses 4:8) Tyina tupaka momutima wetu ovipuka ovio oviwa, tupondola okupopia okuti: “Onondaka mbomulungu wange, nomalusoke omutima wange, mbupandwe nove, Jeova.” — Salmo 19:14.

 ¹⁹ Lipula okuti: ‘Ovipuka patyi ndyipaka momutima wange? Tyina namatale osinema imwe, okuti ndyikala nomalusoke ekahi nawa? Okuti ndyilitehelela nawa iya omutima wange ukala tyasukuka? (Efésios 5:5; 1 Timóteo 1:5, 19) Okuti ndyikala nohonyi yokulikuambela ku Jeova? Okuti ovitalukiso viange vinthyokesa kovipuka vielikuata noungangala, noundalelapo? (Mateus 12:33; Marcos 7:20-23) Tyina ndyiholovona ovitalukiso, okuti ndyihongiliyua “novipuka viouye uno”?’ (Romanos 12:2) Omakumbululo etu apondola okutukuatesako okutala oityi tuesukisa okulinga opo tutualeko noupanga wapama na Jeova. Onthue tuhanda okulikuambela ngetyi tyalingile omuhoneki wo salmu, okuti: “Tyilika omaiho ange opo ahatale ovipuka vihasilivila.” * — Salmo 119:37.

20, 21. Omokonda yatyi tuesukisila okutala nawa onkhalelo ovakuatate velitehelela tyina tuholovona ovitalukiso?

²⁰ Onondonga ononkhuavo mbakolela tuna okupaka momutima wetu ombombu: “Ovipuka aviho viaviuka, mahi haaviho vipameka. Kese umwe ahatualeko vala okuovola ouwa wae, mahi atualeko okuovola ouwa wa mukuavo.” (1 Coríntios 10:23, 24) Okukala nounongo wokuliholovonena katyilekesa okuti tuna okulinga vala etyi tuhanda. Tuesukisa okusoka nawa konthele yo ñgeni omatokolo etu akalesa ovakuatate vetu no nomphange.

 ²¹ Ovanthu vena omutima welikalela. Mongeleka, omutima wove upondola okukuyeka okutala osinema imwe. Mahi, konyima oimbuka okuti osinema oyo ikalesa omapita omutima wovakuatate vove no nomphange. Oityi molingi? Namphila ove muene uholovona inkha moitale, upondola okutokola okuheitale vali. Omokonda yatyi? Omokonda kuhande “okulinga onkhali kovakuatate vove” — tupu kuhande “okulinga onkhali ku Kristu.” (1 Coríntios 8:12) Katuhande okulinga na tyike tyipondola okupundukisa ovakuatate vetu. — Romanos 14:1; 15:1; 1 Coríntios 10:32.

22. Oñgeni matulekesa okuti tuapola pokati konthele yovitalukiso Ovakristau vakuetu vaholovona?

²² Mahi, inkha omutima wove kaukuyeke okutala osinema, nokutanga, nokulinga otyipuka mukuenyi asoka okuti tyikahi nawa? Mokonda uhole iya una onthilo nomukuatate wove, kumemukuluminya asoke ngove. Omunthu wokutaha etukutuku, utyii okuti vakuavo vapondola okuhatekesa ine okutaha katutu, mahi no ngotyo utyii okuti vataha nawa. Tyelifwa notyo, ove novakuatate ovakuavo mupondola okukala nomalusoke elikalaila konthele yovitalukiso, mahi no ngotyo muendela monondonga mbo Mbimbiliya. — Eclesiastes 7:16; Filipenses 4:5.

23. Oityi matyitukuatesako okuholovona nawa ovitalukiso vietu?

²³ Ngotyo, oityi matyitukuatesako okuholovona nawa ovitalukiso vietu? Matulingi omatokolo omawa konthele yotyo tyina tulongesa omutima wetu no Mbimbiliya iya natyina tusuka nonkhalelo ovakuatate vetu nonomphange mavelitehelela. Matuhambukwa mokonda matulingi ‘‘ovipuka aviho opo tunkhimaneke Huku.”