Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 5

Oñgeni Motualako Tyeliyapuka Nouye?

Oñgeni Motualako Tyeliyapuka Nouye?

“Onwe kamulingi onthele youye.” ​—⁠ JOÃO 15:​19.

1. Motyinthiki tyahulilila-ko, Jesus ankho wasukalala natyi?

MOTYINTHIKI tyahulilila etyi Jesus ehenenkhie ankho utyii okuti masipo ovalongwa vae, iya ankho wasukalala unene novipuka maviende navo komutwe wandyila. Wevepopila okuti: “Onwe kamulingi onthele youye.” (João 15:​19) Konyima, welikuambela ku Tate yae konthele yavo okuti: “Kavalingi onthele youye, ngetyi ame nahalingi onthele youye.” (João 17:​15, 16) Oityi Jesus ankho ahanda okupopia?

2. Ondaka “ouye” Jesus apopia ihangununa-tyi?

2 Mo versikulu ei, ondaka “ouye” ihangununa ovanthu vehei Huku, vatuminwa na Satanasi. (João 14:​30; Efésios 2:⁠2; Tiago 4:⁠4; 1 João 5:​19) Oñgeni tupondola “okuhalingi onthele youye”? Mokapitulu aka, matupopi ononkhalelo ononyingi mbokuhalingi onthele youye: Tutualako okukala ovakuatyili Kouhamba wa Huku iya katulipake mopulitika. Katutavela okuhongiliyua novituwa viouye. Onthue tuapola pokati monkhalelo tuvala nokulihiwiswa, no monkhalelo tutala onombongo. Tupu tulivaleka oviti aviho Huku etuavela. ​—⁠ Tala Okatoi 16 Konthyulilo Yomukanda.

KALA OMUKUATYILI KOUHAMBA WA HUKU

3. Oñgeni Jesus ankho atala opulitika?

3 Puetyi Jesus ali pano pohi, watalele okuti ovanthu ankho vena ovitateka ovinyingi iya omuenyo wavo ankho kawapepukile. Ankho wesuka unene navo iya ankho uhanda okuvekuatesako. Mahi okuti mokonda yotyo Jesus welipakele mopulitika? Au. Jesus ankho utyii nawa okuti etyi ovanthu vesukisa Ouhamba wa Huku. Jesus ankho makala Ohamba Youhamba oo iya Ouhamba wa Huku ankho otyipuka tyakolela vali alongesa. (Daniel 7:​13, 14; Lucas 4:​43; 17:​20, 21) Jesus watuaileko tyehelipake mopulitika. Etyi ankho ekahi Nomutumini wo Roma Posiu Pilatu, wapopile okuti: “Ouhamba wange kaulingi onthele youye uno.” (João 18:​36) Tupu, ovalongwa vae navo ankho kavelipake mopulitika. Omukanda “On the Road to Civilization” (Mondyila Youmbali) wapopia okuti Ovakristau vokohale ankho “kavetavela ovilinga viopulitika.” Hono, Ovakristau votyotyili navo otyo valinga. Onthue tukuatesako noukuatyili Ouhamba wa Huku iya katulipake mopulitika. ​—⁠ Mateus 24:⁠14.

Okuti utyivila okuhangununa omokonda yatyi ukuatesilako noukuatyili Ouhamba wa Huku?

4. Oñgeni Ovakristau votyotyili vakuatesako Ouhamba wa Huku?

4 Ovatumwa-tyilongo, vena otyilinga tyokulekesa ovitumino vyo kotyilongo tyavo motyilongo, vekahi nokuundapa. Ngotyo, kavelipake mopulitika yo motyilongo otyo. Tupu ovalembulwa, ine vana vena ekevelelo liokukatumina na Jesus keulu, ongotyo vekahi. Paulu wahonekela Ovakristau ovalembulwa okuti: “Onthue tuvatumwa-tyilongo vapinga pu Kristu.” (2 Coríntios 5:​20) Ovalembulwa ovatumwa voutumini wa Huku. Kavelipake mopulitika no movitateka vioutumini vikahi mouye uno. (Filipenses 3:​20) Mahi, ovalembulwa vakuatesako ovanthu ovanyingi okulilongesa konthele Youhamba wa Huku. “Onongi onokhuavo,” ine vana vena ekevelelo liokukakala apeho mouye omupe wa Huku, vakuatesako ovalembulwa. Navo vatualako okuhelipake mopulitika. (João 10:​16; Mateus 25:​31-40) Tyayandyuluka nawa okuti Ovakristau votyotyili kavapondola okulipaka mopulitika. ​—⁠ Tanga Isaías 2:​2-⁠4.

5. Ehunga patyi Ovakristau vena opo vahaye kovita?

5 Ovakristau votyotyili vatala vana vafenda navo ngatyina ombunga yavo iya velikuata okapandi namphila vatunda kovilongo vielikalaila. (1 Coríntios 1:​10) Inkha tuenda kovita, ngotyo matulu nombunga yetu muene ine ovakuatate vetu, vana Jesus etutuma tukale nohole navo. (João 13:​34, 35; 1 João 3:​10-12) Tyihe otyo vala, Jesus watuma ovalongwa vae vakale nohole alo umwe nonondyali mbavo. ​—⁠ Mateus 5:​44; 26:⁠52.

6. Oñgeni ovanthu velipakula ku Jeova vatala ovatumini?

6 Namphila Ovakristau vatualako okuhelipake mopulitika, tulinga atyiho opo tukale ovana-tyilongo vekahi nawa. Mongeleka, tulekesa okuti tuna onthilo novatumini tyina tutavela ovitumino nokufeta elilimu. Mahi apeho tuhanda okuava ku “Huku ovipuka vya Huku.” (Marcos 12:​17; Romanos 13:​1-⁠7; 1 Coríntios 6:​19, 20) “Ovipuka vya Huku” viakutikinya ohole tuna nae, nokumutavela iya nefendelo lietu. Onthue tuafuapo opo tunkhie, tyipona okuhetavela ku Jeova. ​—⁠ Lucas 4:⁠8; 10:​27; tanga Atos 5:​29; Romanos 14:⁠8.

ANYA “OSPILITU YOUYE”

7, 8. “Ospilitu youye” oityi, iya oñgeni ikalesa ovanthu?

7 Opo tuliyapuke kouye wa Satanasi, katupondola okuyeka “ospilitu youye” itutumine. Ospilitu oyo onkhalelo yokusoka, nokukala novituwa ngo vya Satanasi iya itumina vana vahaumbila Jeova. Mahi Ovakristau vaanya otyituwa otyo. Ngetyi apostolu Paulu apopia, “onthue katuatambulile ospilitu youye, mahi tuatambula ospilitu ya Huku.” ​—⁠ 1 Coríntios 2:​12; Efésios 2:​2, 3; tala Okatoi 17 Konthyulilo Yomukanda.

8 Ospilitu youye ikalesa ovanthu nelungavi, nomalityindailo iya noumphuki. Ivehindila okusoka okuti kavesukisile okutavela ku Huku. Satanasi uhanda ovanthu valinge etyi vahanda, avahasoko kovitateka vapondola okukala navio. Tupu uhanda ovanthu vetavele okuti “omahando olutu, nepeleyo liomaiho” ovipuka viakolela vali momuenyo wavo. (1 João 2:​16; 1 Timóteo 6:​9, 10) Eliapu lihanda okuyondya ovaumbili va Jeova, tupu lihanda tusoke monkhalelo lisoka. ​—⁠ João 8:​44; Atos 13:​10; 1 João 3:⁠8.

9. Oñgeni ospilitu youye ipondola okutuhongiliya?

9 Ngetyi tyikahi omphepo tufima, ospilitu youye yeliseta nonthue. Inkha katulingi ononkhono mbokuanya ospilitu youye, ipondola okutuhongiliya. (Tanga Provérbios 4:​23.) Otyo tyipondola okuhimbika monkhalelo tuhanoñgonoka, ngetyi okuyeka tukale nonkhalelo yokusoka yomouye, nokukala novituwa oviovanthu vahaumbila Jeova. (Provérbios 13:​20; 1 Coríntios 15:​33) Ine tupondola okuhongiliyua novipuka vimoneka nawa okuti viapenga, ngetyi okutala ovanthu vahavalele, nokutehelela vana vatyitukilapo otyili, tupu novinyano viokulilolela. ​—⁠ Tala Okatoi 18 Konthyulilo Yomukanda.

10. Oñgeni tupondola okuanya ospilitu youye?

10 Oñgeni tupondola okulityilika ospilitu youye mononkhalelo ambuho? Tuna okukala noupanga wapama na Jeova iya atuyeke ounongo wae utuhongolele. Tupu tuna okuita apeho ospilitu sandu yae, nokuundapa unene movilinga viae. Jeova, Oe una vali epondolo mouye auho. Tuna onthumbi yokuti Jeova upondola okutukuatesako okuanya ospilitu youye. ​—⁠ 1 João 4:⁠4.

VALA MONKHALELO INKHIMANEKA HUKU

11. Oñgeni ospilitu youye ihongiliya onkhalelo ovanthu vavala?

11 Onthue tupu tulekesa okuti katulingi onthele youye monkhalelo tuvala nokulihiwiswa. Ovanthu ovanyingi vavala monkhalelo ihekahi nawa opo vatalwe na vakuavo, opo vakuavo vakale nomalusoke apenga, opo valekese okuti onomphuki ine opo valekese okuti vena onombongo ononyingi. Ovanthu ovakuavo kavesukile netyi vakuavo vapondola okusoka konthele yavo. Vavala ovikutu viasila, iya kavelionganeka nawa. Katupondola okuyeka ovituwa ovio vihongiliye onkhalelo tuvala nokulihiwiswa.

Okuti onkhalelo ndyivala inkhimaneka Jeova?

12, 13. Onondonga patyi mbupondola okutukuatesako okutokola etyi matuvale?

12 Mokonda tuvaumbili va Jeova, apeho tuna okuvala monkhalelo ikahi nawa, yasukuka, no monkhalelo yapola pokati okutalela apa tukahi. Tuvala monkhalelo ilekesa okuti tuna “onondunge nokuapola pokati,” opo tulekese okuti “tufenda Huku.” ​—⁠ 1 Timóteo 2:​9, 10; Judas 21.

13 Onkhalelo tuvala ipondola okukuatesako ovanthu okukala nonthilo na Jeova, novaumbili vae. Onthue tuhanda okulinga “ovipuka aviho opo tunkhimaneke Huku.” (1 Coríntios 10:​31) Okuvala monkhalelo yapola pokati tyakutikinya okukala nonthilo nonkhalelo ovanthu velitehelela iya netyi vasoka. Ngotyo, tyina tuholovona omuvalo wetu ine onkhalelo matulihiwiswa, tuna okusoka oñgeni otyo tyipondola okukalesa vakuetu. ​—⁠ 1 Coríntios 4:⁠9; 2 Coríntios 6:​3, 4; 7:⁠1.

14. Oityi tuna okusoka pokuholovona ovikutu matuvale tyina tuenda movilinga vya Huku?

14 Oñgeni tuvala tyina tuenda komaliongiyo no movilinga viokuivisa? Okuti tuvala ovikutu viokulitalesa? Ovikutu vietu vipundukisa vakuetu? Okuti tusoka okuti tuna okuvala monkhalelo yaviuka vala komaiho etu? (Filipenses 4:⁠5; 1 Pedro 5:⁠6) Tyotyili, onthue tuhanda okuhiwa, mahi otyipuka tyituhiwisa vali ovituwa vietu oviwa. Tyina Jeova etutala, usuka vali unene novituwa ovio. Ovituwa ovio vilekesa “omunthu wo mokati komutima . . . , otyipuka tyakolela vali unene komaiho a Huku.” Ngotyo, ovituwa vietu vilekesa oñgeni tyili-tyili tukahi. ​—⁠ 1 Pedro 3:​3, 4.

15. Omokonda yatyi Jeova ehetupopila nawa-nawa oñgeni tuna okuvala no ñgeni tuna okulihiwiswa?

15 Jeova ketuavela ovitumino vipopia etyi tuna okuvala, netyi tuhapondola okuvala. Mahi, wetuavela onondonga mbupondola okutukuatesako okulinga omatokolo omawa. (Hebreus 5:​14) Jeova uhanda tulinge omatokolo etu muene, tyilinge movipuka ovitutu ine omovipuka ovinene, mokonda tumuhole tupu tuhole vakuetu. (Tanga Marcos 12:​30, 31.) Mouye auho, ovanthu va Jeova vavala monkhalelo yelikalela okutalela movituwa viotyilongo vakala iya netyi vehole. Otyo otyiwa iya tyihambukiswa unene.

OKUTALA ONOMBONGO MONKHALELO YAPOLA POKATI

16. Oñgeni onkhalelo ovanthu vomouye vatala onombongo yelikalela netyi Jesus alongesile? Oityi tuna okulipula?

16 Satanasi uhanda ovanthu vasoke okuti onombongo nomalumono vieta ehambu, mahi ovaumbili va Jeova vetyii okuti otyo hatyili-ko. Onthue tutavela etyi Jesus apopia okuti: “Namphila omunthu ena omalumono omanyingi, omuenyo wae kautei movipuka ena.” (Lucas 12:​15) Onombongo kambupondola okutuetela ehambu liotyotyili. Tupu, kambutuavela omapanga otyotyili, nombembwa ine omuenyo uhapu. Tyotyili, tuesukisa onombongo iya tuhanda okukala nehambu momuenyo. Mahi Jesus wetupopila okuti matukala vala nehambu inkha tukala noupanga omuwa na Huku, nokupaka tete momuenyo wetu efendelo liae. (Mateus 5:⁠3; 6:​22, okatoi) Nkhele lipula: ‘Okuti ndyitala onombongo ngetyi ovanthu vomouye vembutala? Okuti ndyipopia, nokusoka vala konombongo’?​—⁠ Lucas 6:​45; 21:​34-36; 2 João 6.

17. Oñgeni omuenyo wetu upondola okukala vali nehambu inkha tuanya onkhalelo ovanthu vomouye vatala onombongo?

17 Inkha tupaka tete momuenyo wetu ovilinga vya Jeova atuhatale onombongo ngetyi ovanthu vomouye vembutala, omuenyo wetu maukala nawa. (Mateus 11:​29, 30) Matukala nehambu, nombembwa. (Mateus 6:​31, 32; Romanos 15:​13) Kamatukala unene notyiho mokonda yonombongo. (Tanga 1 Timóteo 6:​9, 10.) Mahi matukala nehambu liokuava. (Atos 20:​35) Onkhalelo yetu yomuenyo maitukuatesako okukala omuvo omunyingi novanthu tuhole. Alo umwe matulala olumphoki lukahi nawa. ​—⁠ Eclesiastes 5:⁠12.

“OVITI AVIHO”

18. Oityi Satanasi ahanda okutulinga?

18 Satanasi uhanda okunyona oupanga wetu na Jeova, ngotyo tuna okulinga atyiho tuvila opo tuliyakulile. Onthue “tuna ovilwa no noandyu onombi.” (Efésios 6:​12) Satanasi novilulu viae kavahande tukale nehambu ine okukakalako nomuenyo uhapu. (1 Pedro 5:⁠8) Onondyali ombo mbuna epondolo, mbukahi nokulwa nonthue, mahi nekuateso lya Jeova tupondola okufinda!

19. Oityi Efésios 6:​14-18 ipopia konthele “yoviti aviho” vyo Vakristau?

19 Kohale, omafualali ankho aundapesa oviti opo eliyakulile movilwa. Tupu, nonthue tuna okulivaleka “oviti aviho” Jeova etuavela. (Efésios 6:​13) Otyo tyipondola okutuyakulila. Tutanga konthele yoviti ovio momukanda wa Efésios 6:​14-18 okuti: “Tualeiko lutai, otyili tyikale epoha lienyi liokulikuta mombunda, amuvale ondyakulilo youviuki monthulo. Iya konomphai mbenyi amuvale oviti vionondaka onongwa mbo mbembwa. Haunene, manekei ondyakulilo onene yekolelo, opo muyakule nayo omihongo aviho viatokota viondingavivi. Tupu, tavelei okapasete keyovo, nomutunga wospilitu ondaka ya Huku. Iya mononkhalelo ambuho mbokulikuambela, lingei omalikuambelo mospilitu omuvo auho, nokuita nomutima auho ku Huku.”

20. Oityi tuna okulinga opo “oviti” ovio vitukuateseko?

20 Inkha efualali lilimbwa vala tyimwe poviti viae liundapesa opo liliyakulile, onondyali mbae mbupondola okumuipaa. Inkha tuhanda “oviti” vietu vituyakulile, katupondola okulimbuako otyiti natyike. Tuesukisa okulivaleka-vio apeho iya vina okukala monkhalelo ikahi nawa. Ovilwa vietu mavitualako alo ouye wa Satanasi uhanyaunuako iya Satanasi novilulu viae mavakanyimua-ko. (Apocalipse 12:​17; 20:​1-⁠3) Ngotyo, inkha tukahi nokulwa nomahando omavi ine neyembelo limwe, tuna okutualako! ​—⁠ 1 Coríntios 9:⁠27.

21. Oñgeni tupondola okufinda ovilwa vietu?

21 Onthue katutyivili okufinda Eliapu kononkhono mbetu muene. Mahi nekuateso lya Jeova tutyivila! Opo tutualeko noukuatyili, tuesukisa okulikuambela ku Jeova, nokulilongesa Ondaka yae, nokukala novakuatate vetu no nomphange. (Hebreus 10:​24, 25) Ovipuka ovio mavitukuatesako okutualako noukuatyili ku Huku iya nokukala tyafuapo opo tuyakulile ekolelo lietu.

KALA TYAFUAPO OPO UYAKULILE EKOLELO LIOVE

22, 23. (a) Oñgeni tupondola okukala tyafuapo opo tuyakulile ekolelo lietu? (b) Oityi matulilongesa mokapitulu makalandulako?

22 Apeho tuna okukala tyafuapo opo tuyakulile ekolelo lietu. (João 15:​19) Movipuka vimwe, Onombangi mba Jeova velikalela unene novanthu ovanyingi. Lipula: ‘Okuti ndyinoñgonoka umwe omokonda yatyi tuelikalelela ngotyo? Okuti ndyina umwe onthumbi yokuti etyi Ombimbiliya ipopia, netyi omupika wekolelo nokualunguka apopia otyili? Okuti tyipanda elao liokukala umwe po Nombangi mba Jeova? (Salmo 34:⁠2; Mateus 10:​32, 33) Okuti ndyityivila okuhangununa omatavelo ange ku vakuetu’? ​—⁠ Mateus 24:​45; João 17:​17; tanga 1 Pedro 3:⁠15.

23 Mononkhalelo ononyingi, tyayandyuluka nawa okuti tuna okutualako tyeliyapuka nouye. Mahi ovikando vimwe, ovipuka kaviayandyulukile nawa. Satanasi ulinga atyiho opo etunyone mononkhalelo ononyingi. Otyipuka tyimwe aundapesa opo etunyone ovitalukiso. Oñgeni tupondola okuholovona ovitalukiso no nondunge? Matulilongesa-tyo mokapitulu makalandulako.