1, 2. Ove uhole Jeova Huku mokonda yatyi?

OKUTI ove uhole Huku? Umuhole unene iya alo umwe welipakula kwe. Pahe ulitehelela okuti Huku Epanga liove enene. Mahi tyina nkhele ankho uhenekale nohole na Jeova, oe watetekela okukala nohole nove. Mo Mbimbiliya tutangamo okuti: “Onthue tuna ohole, mokonda oe watetekela okukala nohole nonthue.”​—⁠1 João 4:⁠19.

² Soka kononkhalelo ambuho Jeova alekesa okuti una ohole nonthue. Wetuavela ohi ongwa opo ikale eumbo lietu iya etuavela ovipuka aviho tuesukisa opo tukale nehambu. (Mateus 5:​43-48; Apocalipse 4:​11) Huku uhanda tukale noupanga omuwa nae, moluotyo walinga atyiho opo tulilongese konthele yae. Tyina tutanga Ombimbiliya, ngotyo tukahi nokutehelela Jeova. Tyina tulikuambela, ngwe ututehelela. (Salmo 65:⁠2) Huku utuhongolela nokutupameka no nonkhono mbae ospilitu sandu. (Lucas 11:​13) Huku watuma Omona wae ehole unene pano pohi opo etuyovole konkhali noko nonkhia. ​—⁠ Tanga João 3:​16; Romanos 5:⁠8.

3. Oñgeni tupondola okutualako okukala noupanga omuwa na Jeova?

 ³ Soka kepanga liove enene, una watualako okukala epanga liove momivo vikahi nawa no momivo viovitateka. Tyesukisa okulinga ononkhono opo mutualeko okukala noupanga wapama. Tupu, oupanga wetu na Jeova ongotyo ukahi. Jeova epanga liakolela vali onthue tupondola okukala nalio. Oupanga wetu nae upondola okutualako apeho. Ngotyo, Ombimbiliya itupopila okuti: “Tualeiko okukala mohole ya Huku.” (Judas 21) Oñgeni tupondola okutyilinga? Ombimbiliya ikumbulula okuti: “Ohole na Huku ihangununa okutavela ovitumino viae; iya ovitumino viae kavialemene.” ​—⁠ 1 João 5:⁠3.

4, 5. (a) Oityi onondaka “ohole ya Huku mbuhangununa”? (b) Oñgeni wahimbika okukala nohole na Jeova?

⁴ Oityi tyihangununa onondaka mbo Mbimbiliya mbati “ohole ya Huku”? Onondaka ombo kambupopi ohole Huku ena nonthue, mahi mbupopia ohole onthue tuna nae. Okuti uhinangela etyi wahimbika okukala nohole na Jeova?

⁵ Uhinangela oñgeni welitehelela etyi welilongesa okuti Jeova uhanda ukakale nomuenyo uhapu mouye omupe? Welilongesa ovipuka aviho Huku alinga opo afuisepo omulao oo iya ove waimbuka okuti otyiawa tyakolela unene Jeova etuavela, o puetyi atuma Omona wae pano pohi. (Mateus 20:​28; João 8:​29; Romanos 5:​12, 18) Etyi welilongesa konthele yohole onene Jeova ena nove, ohambukwa unene iya nove okala nohole nae. ​—⁠ Tanga 1 João 4:​9, 10.

6. Oityi tyihangununa okukala nohole nomunthu mukuetu? Ohole una na Huku yekulunda okulinga-tyi?

 ⁶ Mahi ohole una na Jeova ankho ikahi vala nokuhimbika. Mongeleka, tyina tuhole omunthu okumupopila vala okuti “ame ndyikuhole” katyituuka. Ohole itulunda okulinga ovipuka vihambukiswa omunthu tuhole. Tyelifwa notyo, ohole una na Jeova yekulunda okutyinda omuenyo monkhalelo imuhambukiswa. Tyina ohole oyo iliyawisa, olipakula kwe iya ombatisalwa. Etyi walinga ngotyo, ove walaa okuumbila Jeova apeho. (Tanga Romanos 14:​7, 8.) Oñgeni ove upondola okutualako okufuisapo omulao oo?

7. Inkha tuhole Jeova, oityi matulingi? Ovipi ovitumino vimwe vya Jeova?

⁷ Mokonda tuhole Jeova, “tutavela ovitumino viae.” Oñgeni tutyilinga? O putyina tumutavela. Mo Mbimbiliya tulilongesa oñgeni Jeova ahanda tutyinde omuenyo. Mongeleka, utupopila okuti okunwa unene, nokuvaka, nokukemba, nokulinga oundalelapo iya nokufenda otyipuka tyimwe tyihe Jeova, tyapenga.​—⁠1 Coríntios 5:​11; 6:​18; 10:​14; Efésios 4:​28; Colossenses 3:⁠9.

8, 9. Oñgeni matunoñgonoka etyi Jeova ahanda tulinge movipuka Ombimbiliya ihetuavela ovitumino viayandyuluka nawa? Popia ongeleka.

⁸ Opo tuhambukiswe Jeova, tuesukisa okulinga vali tyipona vala okutavela ovitumino viae. Jeova ketuavelele ovitumino pala kese nkhalelo yomuenyo wetu. Ngotyo, pena ononkhalelo mbumwe mbomuenyo Ombimbiliya ihetupopila etyi matulingi. Oñgeni matulingi  omatokolo omawa? (Efésios 5:​17) Mo Mbimbiliya tuvasamo onondonga mbutulongesa oñgeni Jeova atala ovipuka. Tyina tutanga Ombimbiliya tunoñgonoka oñgeni Jeova ekahi. Tunoñgonoka onkhalelo asoka, tyakutikinya etyi ehole netyi eyele. ​—⁠ Tanga Salmo 97:​10; Provérbios 6:​16-19; tala Okatoi 1 Konthyulilo Yomukanda.

⁹ Mongeleka, oñgeni matutokola etyi matutale mo televisau no mo internete? Konthele yotyo, Jeova ketupopila nawa-nawa etyi tuna okulinga. Mahi onondonga etuavela mambutukuatesako okulinga omatokolo nounongo. Ovitalukiso ovinyingi hono vieyula oungangala nomaundalelapo. Mo Mbimbiliya, Jeova utupopila okuti “uyele una uhole oungangala” iya “makakoyesa vana valinga oundalelapo.” (Salmo 11:⁠5; Hebreus 13:⁠4) Oñgeni onondonga ombo mbutukuatesako okulinga omatokolo aviuka? Mokonda tutyii okuti Jeova uyele ovipuka viasila, tuna okulityilika-vio.

10, 11. Omokonda yatyi tutavelela Jeova?

¹⁰ Omokonda yatyi tutavelela Jeova? Hamokonda vala tuna owoma wokukoyesua ine okukala novitateka mokonda yomatokolo ehekahi nawa tualinga. (Gálatas 6:⁠7) Onthue tumutavela mokonda tumuhole. Ngetyi omona ahanda okuhambukiswa vo tate yae, nonthue tuhanda okuhambukiswa Tate yetu wo keulu. Petupu otyipuka tyituhambukiswa vali tyipona okunoñgonoka okuti Jeova utupanda! ​—⁠ Salmo 5:​12; Provérbios 12:⁠2; tala Okatoi 2 Konthyulilo Yomukanda.

¹¹ Onthue katutavela vala Jeova tyina tyapepuka okutyilinga. Tupu onthue katuholovona ovitumino no nondonga matulandula. (Deuteronômio 12:​32) Mahi,  tumutavela nomutima auho, ngetyi omuhoneki wono salmu apopia okuti: “Ndyihole ovitumino viove, tyotyili ame ndyivihole unene.” (Salmo 119:​47; Romanos 6:​17) Onthue tuhanda okukala nga Noe, walekesile okuti uhole Jeova etyi alinga atyiho Jeova emutuma. Ombimbiliya ipopia okuti Noe “walingile umwe ngotyo.” (Gênesis 6:​22) Okuti uhanda Jeova apopie ngotyo konthele yove?

12. Oñgeni tupondola okuhambukiswa Jeova?

¹² Oñgeni Jeova elitehelela tyina tumutavela? Otyo “tyihambukiswa omutima” wae. (Provérbios 11:​20; 27:​11) Soka vala ku etyi! Onthue tuhambukiswa Omutungi wovipuka aviho tyina tumutavela. Ngwe ketukuluminya okutyilinga. Mahi, wetuavela ounongo wokuliholovonena. Otyo tyilekesa okuti onthue muene tuna okutokola okulinga etyi tyaviuka ine etyi tyapenga. Jeova uhanda ohole tuna nae itulunde okulinga omatokolo omawa opo tukale nehambu. ​—⁠ Deuteronômio 30:​15, 16, 19, 20; tala Okatoi 3 Konthyulilo Yomukanda.

13, 14. Oñgeni tutyii okuti ovitumino vya Huku kavipuiya okuvitavela? Popia ongeleka.

¹³ Oityi matulingi inkha tusoka okuti ovitumino vya Jeova vipuilisa okuendela-mo ine vitupola ehambu? Ombimbiliya ipopia nokuayandyuluka okuti: “Ovitumino viae kavialemene.” (1 João 5:⁠3) Mo Gregu ondaka “omulemo” ihangununa “otyipuka tyipuilisa unene okutyilinga.” Mo notestu mbumwe ondaka oyo yaundapeswa opo ipopie ovitumino viahapolele pokati,  novanthu vahanda okutumina vakuavo iya na vana valinga vakuavo ovivi. (Mateus 23:⁠4; Atos 20:​29, 30) Ombimbiliya Nova Tradução na Linguagem de Hoje yati: “Ovitumino viae, kavitulemena.” Ovitumino vya Jeova “kavialemene,” tyihangununa okuti kavipuilisa okuvilandula. Ovipuka Jeova etuita tulinge viapola pokati.

¹⁴ Mongeleka, soka ñgeno ukahi nokukuatesako epanga liove okuilukila kondyuo yae omphe. Iya wapaka ovipuka viae aviho movikasa. Ovikasa vimwe viapepuka okuvityinda, mahi ovikuavo vialema unene iya viesukisa okutyindwa novanthu vevali. Okuti epanga liove mekuiti utyinde awike ekasa lialema unene? Au, kametyelingi! Omokonda yatyi? Omokonda kahande ove utunguke. Tyelifwa nepanga olio, Jeova nalumwe utuita tulinge otyipuka tyalema unene. (Deuteronômio 30:​11-14) Jeova utwii nawa. Ngwe “wii nawa oñgeni tuatungwa, uhinangela okuti tuatunda keheke.” ​—⁠ Salmo 103:⁠14.

15. Omokonda yatyi tupondola okukala nonthumbi yokuti ovitumino vya Jeova vituetela ouwa ?

¹⁵ Moisesi wapopilile ova Isilayeli okuti ovitumino vya Jeova ankho viveetela “ouwa” iya okuvitavela ankho matyivekuatesako “okukala nomuenyo.” (Deuteronômio 5:​28-33; 6:​24) No hono ongotyo. Ovipuka aviho Jeova etuita tulinge uhanda tukale nehambu momuenyo. (Tanga Isaías 48:​17.) Tate yetu wo keulu Jeova, apeho wii etyi tyipondola okutuetela ouwa. (Romanos 11:​33) Ombimbiliya itupopila okuti: “Huku ohole.” (1 João 4:⁠8) Otyo tyihangununa okuti ovipuka aviho Jeova apopia nevi alinga, vilundwa nohole.

16. Oñgeni tutyii okuti tupondolaokutavela Jeova namphila tuvakuankhali iya tukala mouye wovivi?

 ¹⁶ Mahi okutavela ovitumino vya Huku ha apeho tyapepuka. Tukahi mouye wovivi utuminwa na Satanasi Eliapu. Satanasi ulinga ononkhono mbokuhongiliya ovanthu okulinga ovivi. (1 João 5:​19) Tupu, tuna okulwa nomalusoke, nomahando oukuankhali mokonda apondola okutulingisisa okuhetavela ku Huku. (Romanos 7:​21-25) Mahi ohole tuna na Jeova ituavela ononkhono mbokulinga etyi tyaviuka. Jeova utala ononkhono tulinga opo tumutavele iya utukuatesako mokutuavela ospilitu sandu. (1 Samuel 15:​22, 23; Atos 5:​32) Ospilitu sandu itukuatesako okukala novituwa mavitukuatesako okutavela Jeova. ​—⁠ Gálatas 5:​22, 23.  

17, 18. (a) Oityi matulilongesa momukanda ou? (b) Oityi matulilongesa mokapitulu makalandulako?

¹⁷ Momukanda ou, matulilongesa oñgeni tupondola okutyinda omuenyo monkhalelo ihambukiswa Jeova. Tupu matutale oñgeni tupondola okuundapesa onondonga, novitumino vya Jeova momuenyo wetu. Hinangela okuti Jeova ketukuluminya tumutavele. Tyina tuholovona okumutavela, omuenyo wetu ukala vali nawa pahetyino iya matukakala nomuenyo uhapu komutwe wandyila. Tyakolela vali, tyina tutavela Huku matulekesa okuti tumuhole unene. ​—⁠ Tala Okatoi 4 Konthyulilo Yomukanda.

¹⁸ Opo Jeova etukuateseko okunoñgonoka etyi tyaviuka netyi tyapenga, wetuavela omutima omunongo. Inkha tulongesa nawa omutima wetu, upondola okutukuatesako “okutavela ovitumino viae.” Mahi, omutima oityi iya oñgeni tupondola okuulongesa? Tutalei.