1, 2. Omokonda yatyi tuesukisila otyipuka tyituhongolela tyina tuli apa tuhei? Oityi Jeova etuavela opo tyituhongolele?

SOKA ñgeno ukahi nokueenda moluhandya. Ovipuka vikahi nokupiluluka mokonda yomphepo. Mokonda yotyo upondola okuvomba liwa-liwa. Oñgeni monoñgonoka ondyila yaviuka? Wesukisa omunthu ine otyipuka tyimwe opo tyikuhongolele. Hamwe upondola okutala kekumbi, no kononthungululu, no momapa, no GPS (otyipuka tyihongolela) ine hamwe omunthu wii nawa omphangu apa ukahi. Okukala notyipuka tyikuhongolela  tyakolela unene mokonda okunoñgonoka oku wenda nako tyipondola okukuhupisa.

² Atuho tuna ovitateka ovinyingi iya pamwe tupondola okulitehelela ngatyina tuavomba. Jeova waavela kese umwe pu onthue omutima opo utuhongolele. (Tiago 1:​17) Matulilongesa oityi omutima iya oñgeni uundapa. Tupu, matulilongesa oñgeni tupondola okulongesa nawa omutima wetu, omokonda yatyi tuna okusuka nomutima wa vakuetu iya oñgeni omutima wasukuka upondola okutukalesa nawa.

3. Omutima oityi?

³ Omutima wetu otyiawa tyihuvisa tyatunda ku Jeova. Omutima, ounongo tuna wokupunga otyiwa notyivi. Mo Mbimbiliya, ondaka yo Gregu “omutima” ihangununa “okulinoñgonoka ove muene.” Tyina omutima wetu uundapa nawa, tyitukuatesako okutala nawa etyi tukahi. Omutima utukuatesako okukala ovakuatyili konthele yomalusoke etu nonkhalelo tulitehelela. Upondola okutuhongolela okulinga etyi tyaviuka iya nokulityilika etyi tyapenga. Tupu, upondola okutukalesa nehambu tyina tulinga etokolo liaviuka ine okutuvela onombei tyina tuamalingi etyi tyapenga. ​—⁠ Tala Okatoi 5 Konthyulilo Yomukanda.

4, 5. (a) Oityi tyamonekele etyi Andau na Eva vanyianga omutima wavo? (b) Onongeleka patyi mbo Mbimbiliya mbulekesa oñgeni omutima uundapa?

⁴ Kese umwe pu onthue upondola okuholovona okulandula ine okuanya etyi omutima wae upopia. Andau na Eva vaholovonene okuanya elondolo liomutima wavo iya mokonda yotyo avalingi onkhali.  Konyima avelivele onombei, mahi petupu vali etyi ankho vapondola okulinga mokonda kavetavelele ku Huku. (Gênesis 3:​7, 8) Namphila ankho vena omutima uhena onkhali iya ankho vetyii okuti okuhetavela ku Huku tyapenga unene, no ngotyo kavetavelele etyi omutima wavo wevelondola.

⁵ Tyelikalela navo, ovanthu ovanyingi ovakuankhali vatehelele omutima wavo. Job wasapo ongeleka ongwa. Mokonda yomatokolo omawa alingile, ankho upondola okupopia okuti: “Putyina ndyina omuenyo omutima wange kamaumbele onombei.” (Jó 27:⁠6) Etyi Job apopia okuti “omutima,” ankho ukahi nokupopia ombungo yae ine ounongo ankho ena wokupunga otyiwa notyivi. Ovikando vimwe na David waniangele omutima wae iya ehetavela ku Jeova. Konyima yotyo, elivele onombei iya elitehelela ngatyina ombungo yae ikahi “nokumukoyesa.” (1 Samuel 24:⁠5) Omutima wa David, oo ankho ukahi nokumupopila okuti etyi alinga tyapenga. Mokutehelela omutima wae, ankho upondola okulilongesa okuhalingi vali etyi alingile.

6. Omokonda yatyi tupopila okuti omutima wetu otyiawa tyatunda ku Huku?

⁶ Alo umwe ovanthu vehei Jeova vetyii okuti kuna ovipuka viaviuka nevi viapenga. Ombimbiliya yati: “Momalusoke avo muene vavelwa onombei ine vaamenwa.” (Romanos 2:​14, 15) Mongeleka, ovanthu ovanyingi vetyii okuti okuipaa nokuvaka tyapenga. Namphila otyo kavetyiimbuka, mahi ovanthu ovo vatehelela omutima wavo ine ounongo vapewa na Jeova wokupunga otyiwa notyivi. Tupu, navo vekahi nokulandula onondonga Jeova etuavela opo mbutukuateseko okulinga omatokolo omawa.

7. Omokonda yatyi pamwe omutima wetu upondola okutuhongolela omapita?

 ⁷ Omutima wetu pamwe upondola okutuhindila okulinga etyi tyapenga. Mongeleka, omalusoke nomahando oukuankhali apondola okunyona omutima wetu iya autuhongolela omapita. Okukala nomutima omuwa katyiya vala atyike. (Gênesis 39:​1, 2, 7-12) Tuesukisa okuulongesa nawa. Jeova utuavela ospilitu sandu, no nondonga mbo Mbimbiliya opo etukuateseko okulinga ngotyo. (Romanos 9:⁠1) Tutalei oñgeni tupondola okulongesa omutima wetu.

8. (a) Oñgeni onkhalelo tulitehelela ipondola okukalesa omutima wetu? (b) Oityi tuna okulipula tyina tuhenelinge etokolo?

⁸ Ovanthu vamwe vasoka okuti okutehelela omutima, tyihangununa okulandula omahando avo. Vasoka okuti vapondola okulinga etyi vahanda mokonda velitehelela nawa konthele yotyo. Mahi tuna omahando oukuankhali iya apondola okutunyona. Mokonda omahando etu ena ononkhono ononene, apondola okuhindila omutima wetu. Ombimbiliya yati: “Omutima omukengeleli unene upona kese tyipuka, nokuhena ekevelelo. Olie upondola okuunoñgonoka?” (Jeremias 17:⁠9) Ngotyo, tupondola okuhimbika okusoka otyipuka tyimwe tyahaviukile, ngatyina tyaviuka. Mongeleka, etyi Paulu ehenekale Omukristau ankho umonesa ononkhumbi ovaumbili va Jeova iya ankho una onthumbi yokuti etyi alinga tyaviuka. Ankho usoka okuti una omutima wasukuka. Mahi konyima apopi okuti: “Una unthala nawa, o Jeova.” (1 Coríntios 4:⁠4; Atos 23:⁠1; 2 Timóteo 1:⁠3) Etyi Paulu anoñgonoka oñgeni Jeova elitehelela konthele  yetyi alinga, aimbuka okuti wesukisa okupiluluka. Tyayandyuluka nawa okuti, tyina tuhenelinge otyipuka tyimwe, tuna okulipula okuti: ‘Oityi Jeova ahanda ndyilinge’?

9. Oityi tyihangununa okukala nowoma na Huku?

⁹ Tyina uhole omunthu umwe, kuhande okulinga otyipuka natyike tyimunumanesa. Mokonda tuhole Jeova, katuhande okulinga natyike tyipondola okumunumanesa. Owoma tuna wokunumanesa Jeova una okuliyawisa. Ongeleka ya Neemia itukuatesako okutyinoñgonoka. Waanyene okuundapesa outumini wae opo akale omuhona. Omokonda yatyi? Wahangununa okuti omokonda ankho una “owoma na Huku.” (Neemias 5:​15) Neemia ankho kahande okulinga natyike tyipondola okunumanesa Jeova. Nga Neemia, nonthue tuna owoma wokunumanesa Jeova mokulinga ovipuka viapenga. Tupondola okunoñgonoka etyi tyihambukiswa Jeova tyina tutanga Ombimbiliya. ​—⁠ Tala Okatoi 6 Konthyulilo Yomukanda.

10, 11. Onondonga patyi mbo Mbimbiliya mbupondola okutukuatesako okulinga omatokolo omawa konthele yokunwa ovikunwa vikoleswa?

¹⁰ Mongeleka, Omukristau hamwe upondola okutokola okunua ine okuhanu ovikunwa vikoleswa. Onondonga patyi mbupondola okumukuatesako okulinga etokolo liaviuka? Onondonga mbumwe ombombu: Ombimbiliya kailika okunwa. Alo umwe ipopia okuti ovinyu otyiawa tya Huku. (Salmo 104:​14, 15) Mahi, Jesus wapopilile ovalongwa vae okuti kavapondola “okunwa unene.” (Lucas 21:​34) Paulu wapopilile Ovakristau opo velityilike “ovipito viomouye nounkholwa.” (Romanos 13:​13) Wapopia okuti ononkholwa “kamambukapiñgana Ouhamba wa Huku.” ​—⁠ 1 Coríntios 6:​9, 10.

 ¹¹ Omukristau upondola okulipula okuti: ‘Okuti ovikunwa viakolela unene ku ame? Okuti nesukisa okunwa opo ndyipululukwe-po nawa? Okuti nesukisa okunwa opo ndyipame omutima? Okuti ndyityivila okuliyunga? Okuti ndyinwa apeho? * Okuti ndyipondola okukala nawa nomapanga ange alo umwe tyina pehena ovikunwa?’ Tupu, tupondola okuita ekuateso ku Jeova opo tulinge omatokolo omawa. (Tanga Salmo 139:​23, 24.) Mokulinga ngotyo, matulongesa omutima wetu opo utavele onondonga mbo Mbimbiliya. Mahi muakutikinya vali ovipuka ovikuavo, ngetyi matutale.

12, 13. Omokonda yatyi tuna omitima vielikalela? Oñgeni tupondola okutetulula otyitateka otyo?

¹² Ovanthu vena omitima vielikalaila. Omutima wove upondola okukuyeka ulinge otyipuka tyimwe mukuenyi asoka okuti katyikahi nawa. Mongeleka, upondola okutokola okunwa ovikunwa vikoleswa, mahi mukuenyi asoko okuti kapondola okutyilinga. Mahi omokonda yatyi ovanthu vevali vena omalusoke elikalela?

¹³ Onkhalelo omunthu elitehelela konthele yotyipuka tyimwe ipondola okuhindilwa na apa ekulila, nonkhalelo ombunga yae itala otyipuka otyo, novipuka viaendele momuenyo wae iya novipuka ovikuavo vali. Konthele yokunwa, omunthu ankho unwa unene hamwe upondola okutokola okuhanu vali natyike. (1 Reis 8:​38, 39) Ngotyo, inkha waavela omunthu okunwa iya aanye, oñgeni mokala? Okuti monumana? Okuti momukuluminya?  Okuti moovola okunoñgonoka omokonda yatyi aanyena? Au, kumalingi ngotyo mokonda una onthilo netyi asoka.

14, 15. Otyitateka patyi ankho tyaliko pononthiki mba Paulu? Elondolo patyi ewa Paulu aava?

¹⁴ Pononthiki mba apostolu Paulu, kuali otyitateka tyalekesile oñgeni ovanthu vasoka mononkhalelo mbelikalela. Popalasa ankho palandeswa ohitu ankho yuundapeswa tete mefendelo liomatutu. (1 Coríntios 10:​25) Paulu ankho usoka okuti katyapengele okulanda, nokulia ohitu oyo. Kwe, ovikulia aviho vitunda ku Jeova. Mahi ovakuatate vamwe vafendele ovilolo kohale, ankho vena olusoke luelikalela. Ankho vasoka okuti okulia ohitu oyo tyapenga. Okuti Paulu wasokele okuti: ‘Otyo, otyo ovakuatate vange vasoka, ame ndyilia vala etyi nahanda?’

¹⁵ Paulu kasokele ngotyo. Mokonda onkhalelo ovakuatate vae ankho velitehelela yakolela unene kwe, ankho wafuapo opo ayekepo okulinga ovipuka ehole. Paulu wapopia okuti onthue katupondola “okulihambukiswa onthue muene.” Ayawisako okuti: “Alo umwe Kristu kelihambukisilwe oe muene.” (Romanos 15:​1, 3) Nga Jesus, Paulu ankho wasuka vali unene na vakuavo tyipona omahando ae muene. ​—⁠ Tanga 1 Coríntios 8:​13; 10:​23, 24, 31-⁠33.

16. Omokonda yatyi tuhapondola okukoyesa ovakuatate vetu mokonda yovipuka omutima wavo uveyeka okulinga?

¹⁶ Mahi oityi matulingi inkha omutima wa mukuetu umuyeka alinge otyipuka onthue tutala okuti tyapenga? Tuna okulunguka opo tuhemukoyese nokumukuluminya okuti olusoke luetu olo luaviuka iya lwae luapenga. (Tanga Romanos 14:​10.) Jeova wetuavela omutima  opo utukoyese, hapala okukoyesa vakuetu. (Mateus 7:⁠1) Onthue katuhande omatokolo etu apole ombembwa mewaneno. Mahi onthue tuovola ovipuka vieta ohole newaneko. ​—⁠ Romanos 14:⁠19.

17. Oityi tyimoneka nomitima viovanthu vamwe?

¹⁷ Apostolu Petulu wahoneka okuti: “Tualeiko okukala nomutima omuwa.” (1 Pedro 3:​16) Mahi, tyina ovanthu vatualako okuhetavela onondonga mba Jeova, konyima omutima wavo kauvetyilika vali. Paulu wapopia okuti omutima oo “wayokwa notyivela tyatokota.” (1 Timóteo  4:⁠2) Okuti ove nthiki imwe wapile-ale unene? Tyina otyipute tyamaveluka, elapia liatyo kaliihama vali. Inkha omunthu utualako okulinga ovipuka viapenga, omutima wae ukala ngatyina “wayokwa” iya mokueenda kuomuvo auhaundapa vali.

18, 19. (a) Okulivela onombei nokukala nohonyi vitulongesa-tyi? (b) Oityi upondola okulinga inkha ulivela onombei mokonda yonkhali walingile kohale?

¹⁸ Tyina tulivela onombei, ngotyo omutima wetu ukahi nokutupopila okuti tualinga otyipuka tyimwe tyapenga. Otyo tyipondola okutulunda okuimbuka etyi tualinga iya atuyekepo okutyilinga. Onthue tuhanda okulilongesila koviponyo vietu opo tuhevilinge vali. Mongeleka, etyi Ohamba David alinga onkhali, omutima wae wemulunda okulivela. David wayala etyi alinga iya  atokola okutualako okutavela Jeova. David ankho upondola okupopia okuti Jeova “omuwa iya wafuapo opo aevele.” ​—⁠ Salmo 51:​1-19; 86:⁠5; tala Okatoi 7 Konthyulilo Yomukanda.

¹⁹ Mahi namphila welivela-le, tyina pamalambe omuvo umwe pamwe upondola okulivela onombei mokonda yonkhali walingile kohale. Okulivela onombei tyipondola okuihama unene iya omunthu elitehelela okuti utupu esilivilo. Inkha pamwe ongotyo ulitehelela, hinangela okuti ove kupondola okupilulula ovipuka walingile kohale. Etyi walingile tyapenga, tyilinge ankho utyii okuti tyapenga ine kutyii, Jeova wekuevela nomutima auho iya ononkhali walingile wembunyimapo. Ove wasukuka komaiho a Jeova iya noñgonoka okuti ukahi nokulinga etyi tyaviuka. Namphila omutima  wove pamwe upondola okukuvela onombei, Ombimbiliya yati: “Huku omunene vali tyipona omitima vietu.” (Tanga 1 João 3:​19, 20.) Otyo tyilekesa okuti ohole Jeova ena, nonkhalelo aevela, viakolela vali unene tyipona onombei ulivela nohonyi una mokonda yononkhali walingile kohale. Upondola okukala nonthumbi yokuti Jeova wekuevela. Tyina omunthu etavela okuevelwa na Jeova, makala nombembwa iya upondola okukala nehambu liokumuumbila. ​—⁠ 1 Coríntios 6:​11; Hebreus 10:⁠22.

20, 21. (a) Omukanda ou walingua opo ukukuateseko okulinga-tyi? (b) Oityi Jeova etuavela iya oñgeni tuna okutyiundapesa?

²⁰ Omukanda ou walingua opo ukukuateseko okulongesa omutima wove opo ukulondole, nokukuyakulila mononthiki mbuno mbonthyulilo. Omukanda ou tupu maukukuatesako okuendela monondonga mbo Mbimbiliya mononkhalelo ononyingi mbomuenyo. Mahi omukanda ou kamaukuavela ovitumino konthele yetyi wesukisa okulinga mononkhalelo ambuho mbomuenyo. Onthue tukahi nokuendela “motyitumino tya Kristu” tyapolwa monondonga mba Huku. (Gálatas 6:⁠2) Onthue katulingi ovipuka viapenga mokonda vala mo Mbimbiliya mutupu otyitumino tyimwe tyipopia konthele yotyipuka tuhanda okulinga. (2 Coríntios 4:​1, 2; Hebreus 4:​13; 1 Pedro 2:​16) Mahi, tuundapesa ounongo wetu wokuliholovonena opo tulekese ohole tuna na Jeova.

²¹ Tyina tusokolola konondonga mbo Mbimbiliya atuendelamo, ngotyo tulilongesa okuundapesa “onondunge mbokupunga” iya nokusoka ngetyi Jeova asoka. (Hebreus 5:​14) Konthyulilo matukala nomutima walongesua nawa mautukuatesako momuenyo wetu iya atutualako okukala mohole ya Huku.