1-3. (a) Poviawa Jeova etuavela, tyimwe otyipi? Oñgeni tupondola okutyiundapesa omapita? (b) Oñgeni tuna okuundapesa otyiawa otyo?

HE UMWE waavela omona wae omusikaleta. He wahambukwa unene mokonda yokuavela omona wae otyipuka otyiwa. Mahi, oñgeni melitehelela inkha omona wae utaha omapita omusikaleta iya apumu momunthu?

² Jeova, Oe wetuavela “kese tyiawa otyiwa, notyali tyafuapo.” (Tiago 1:​17) Otyipuka tyimwe poviawa oviwa etuavela, ounongo wokupopia. Ounongo oo utukuatesako okupopia etyi tusoka nonkhalelo tulitehelela. Onthue tupondola okupopia ovipuka vikuatesako vakuetu iya vivekalesa nawa. Mahi, tupu etyi tupopia tyipondola okunumanesa vakuetu nokuvekalesa noluihamo olunene.

³ Mokonda onondaka mbuna epondolo enene, Jeova utulongesa oñgeni tuna okuundapesa nawa otyiawa otyo. Utupopila okuti: “Momulungu wenyi muhatunde ondaka naike yasila. Mahi, mutunde vala onondaka onongwa mbupameka, tyitei komasuka-suka, opo mbukuateseko vana vembutehelela.” (Efésios 4:​29) Tutalei  oñgeni tupondola okuundapesa otyiawa otyo Huku etuavela, monkhalelo imuhambukiswa iya ipameka vakuetu.

4, 5. Omukanda wa Provérbios utulongesa-tyi konthele yepondolo lionondaka?

⁴ Onondaka mbuna epondolo enene, ngotyo tuesukisa okuyunga nawa etyi tupopia, no ñgeni tutyipopia. Provérbios 15:⁠4 yati: “Elaka liahiliya omuti womuenyo, mahi onondaka onombi mbuteya omutima.” Ngetyi omuti wesukisa omaande opo uhakukute, onondaka onongwa mbupameka una umbutehelela. Tyelikalela notyo, onondaka onombi mbunumanesa vakuetu iya velitehelela omapita. ​—⁠ Provérbios 18:​21.

⁵ Provérbios 12:​18 yati: “Onondaka mba una upopia tyihasoko mbutoma ngomutunga.” Onondaka onombi mbupondola okuihamesa vakuetu, nokunyona oupanga. Hamwe uhinangela etyi omunthu umwe ekupopilile onondaka mbekuihamene unene komutima. Tupu, o proverbio iyawisako okuti: “Elaka liovana-ndunge lihakula.” Onondaka onongwa mbupondola okuhakula omutima weihamenwa iya nokukuatesako ovanthu ankho vayekapo okukala omapanga mokonda yovipuka ankho viahanoñgonokelwe nawa. (Tanga Provérbios 16:​24.) Inkha apeho tuhinangela epondolo enene onondaka mbuna, otyo matyitulundu okuundapesa nawa elaka.

6. Omokonda yatyi tyipuilisila okuyunga elaka lietu?

⁶ Ehunga ekuavo opo tuyunge nawa etyi tupopia, omokonda atuho tuvakuankhali. “Eyembelo liomutima womunthu, evi” iya pamwe onondaka tupopia mbulekesa etyi tyikahi momutima wetu. (Gênesis 8:​21; Lucas  6:45) Tyipondola okupuilisa unene okuyunga elaka lietu. (Tanga Tiago 3:​2-⁠4.) Mahi tuna okutualako okulinga ononkhono mbokupopia monkhalelo ipameka.

7, 8. Oñgeni onondaka mbetu mbupondola okukalesa oupanga wetu na Jeova?

⁷ Tupu, tuesukisa okuyunga nawa elaka lietu mokonda Jeova metukoyesa muetyi tupopia, no ñgeni tutyipopia. Tiago 1:​26 yati: “Inkha omunthu umwe usoka okuti ufenda Huku, mahi ahatualako okuyunga elaka liae, ukahi nokukemba omutima wae muene, iya efendelo liae kalisilivila.” Ngotyo, inkha katuyungu nawa elaka lietu, tupondola okunyona oupanga wetu na Jeova. ​—⁠ Tiago 3:​8-⁠10.

⁸ Tyayandyuluka nawa okuti tuna omahunga omawa okuyunga etyi tupopia, no ñgeni tutyipopia. Opo tuundapese elaka monkhalelo Jeova ahanda, tuesukisa okunoñgonoka ovipuka tuhapondola okupopia.

9, 10. (a) Onondaka patyi ovanthu ovanyingi vapopia hono? (b) Omokonda yatyi tuna okulityilika onondaka ombo?

⁹ Okupopia onondaka mbutukana tyakaka unene hono. Ovanthu ovanyingi vasoka okuti vena okuana, nokutukana opo ovanthu vanoñgonoke etyi vekahi nokupopia. Vamwe vapopia ovipuka viasila opo vayolese vakuavo. Mahi, apostolu Paulu wapopia okuti: “Yekeipo ovipuka evi aviho: okunumana, nonyengo, novivi, nokupopia omapita, netompho liokutukana.” (Colossenses 3:⁠8) Tupu wapopia okuti “omihe viokutukana” “vihapopiwe pokati” Kovakristau votyotyili. ​—⁠ Efésios 5:​3, 4.

¹⁰ Onondaka mbokutukana kambuhambukiswa Jeova, na vana vemuhole. Onondaka ombo mbulinga onthele yesilo. Mo Mbimbiliya, “esilo” ilinga onthele “yovilinga violutu.” (Gálatas 5:​19-21) Ondaka “esilo” yakutikinya ononkhali ononyingi, iya okukala notyituwa tyimwe otyivi, tyipondola okutuala kokulinga ovipuka ovikuavo ovivi. Inkha omunthu ukala notyituwa tyokutukana iya aanye okutyiyekapo, otyo tyipondola okulekesa okuti una okupolwa mewaneno. ​—⁠ 2 Coríntios 12:​21; Efésios 4:​19; tala Okatoi 23 Konthyulilo Yomukanda.

11, 12. (a) Okupopia omapita vakuetu oityi? (b) Omokonda yatyi tuna okulityilika okutendeleya vakuetu?

¹¹ Tupu tuna okulityilika okupopia omapita vakuetu. Tuatungwa nehando liokusuka na vakuetu iya nokupopia ovipuka vikahi nokuenda nomapanga etu nombunga yetu. Alo umwe motyita tyotete, Ovakristau ankho vahanda okunoñgonoka oñgeni ovakuatate vavo no nomphange ankho vekahi iya netyi ankho vapondola okulinga opo vevekuateseko. (Efésios 6:​21, 22; Colos-senses 4:​8, 9) Mahi, tyapepuka okuhimbika okupopia  vakuetu omapita. Inkha tutualako notyituwa otyo, tupondola okupopia omatutu konthele ya vakuetu, nokupopia ovipuka viamuene. Inkha katulunguka, tupondola okuhimbika okutendeleya vakuetu ine okuvesilisa. Ova Faliseu vasilisile ovituwa vya Jesus etyi vemutendeleya okuti walingile ovipuka vimwe ankho ahalingile. (Mateus 9:​32-34; 12:​22-24) Okutendeleya omunthu, tyisilisa ovituwa viae, tyieta onondyaya, noluihamo iya tyinyona oupanga. ​—⁠ Provérbios 26:⁠20.

¹² Jeova uhanda tupopie onondaka mbukuatesako, nokupameka vakuetu. Kahande tupopie onondaka mbupaka oundyale pokati komapanga. Jeova uyele vana “vakuna oundyale pokati kovakuatate.” (Provérbios 6:​16-19) Omunthu wotete watendeleyile, o Satanasi Eliapu, etyi atendeleya Huku. (Apocalipse 12:​9, 10) Hono, tyakaka unene ovanthu vomouye okupopia omatutu konthele ya vakuavo. Mahi otyo katyipondola okumoneka mewaneno Liovakristau. (Gálatas 5:​19-21) Ngotyo, tuna okuyunga nawa etyi tupopia iya apeho tuna okusoka ku etyi tuhanda okupopia. Tyina nkhele uhenepopie otyipuka tyimwe weiva konthele yomunthu umwe, lipula: ‘Okuti etyi ndyihanda okupopia otyili umwe? Okuti tyaviuka okutyipopila vakuetu? Okuti tyakolela umwe okutyipopila vakuetu? Inkha omunthu oo utyiiva, oñgeni makala? Ñgeno nelitehelela ñgeni inkha omunthu umwe upopia ovipuka ovio konthele yange?’ ​—⁠ Tanga 1 Tessalonicenses 4:⁠11.

13, 14. (a) Oñgeni onondaka mbuleva mbupondola okukalesa vakuetu? (b) Okupenya vakuetu oityi? Omokonda yatyi Ovakristau vena okulityilika-tyo?

¹³ Atuho pamwe tupopia ovipuka, konyima atulivele. Mahi onthue katuhande okukala notyituwa tyokuliyava konthele ya vakuetu ine okupopila vakuetu ovipuka  vivenumanesa. Onthue katupondola okukala notyituwa tyokupopia Onondaka mbuleva. Apostolu Paulu wati: “Polei pokati kenyi aviho ovivi viungisa omutima, nokunumana, nonyengo onene, nonondyaya, nokutukana.” (Efésios 4:​31) Mono Mbimbiliya ononkhuavo ondaka “okutukana” yapitiyua okuti: “onondaka onombi,” “onondaka mbahaviukile” ine “onondaka mbahapopiwa.” Onondaka mbuleva mbukalesa vakuetu omapita iya velitehelela okuti vetupu esilivilo. Haunene tyiihama kovana, ngotyo tyina tupopia navo tuna okuyunga nawa onondaka mbetu opo tuhapopie etyi tyivenumanesa. ​—⁠ Colossenses 3:⁠21.

¹⁴ Ombimbiliya itulondola konthele yonkhalelo imwe yokupopia onondaka mbuleva ​—⁠ okupenya vakuetu. Okupenya vakuetu, okuvepopia nehando liokuvenumanesa. Tyotyili, tyikalesa omapita inkha omunthu umwe ulinga ngotyo ou velinepa nae, novana vae! Omunthu uhahande okuyekapo otyituwa tyokupenya vakuavo, upondola okupolwa mewaneno. (1 Coríntios 5:​11-13; 6:​9, 10) Ngetyi tuelilongesa-le, inkha tupopia onondaka mbutukana, nomatutu ine ovipuka vinumanesa vakuetu matunyono oupanga wetu na Jeova, na vakuetu.

15. Onkhalelo patyi yokupopia ipameka oupanga?

¹⁵ Oñgeni tupondola okuundapesa ounongo wokupopia monkhalelo Jeova ahanda? Ombimbiliya kaitupopila nawa-nawa etyi tuna okupopia netyi tuhapondola okupopia, mahi itupopila okuti tuna okupopia “onondaka onongwa mbupameka.” (Efésios 4:​29) Onondaka mbupameka, ombo mbuna mbasukuka nawa, mbupopiwa nohole iya mbotyotyili. Jeova uhanda tuundapese onondaka mbetu opo tupameke, nokukuatesako vakuetu.  Okulinga ngotyo katyapepukile. Tyapepuka vali okupopia ovipuka ovivi, vihena esilivilo, tyipona okupopia ovipuka oviwa. (Tito 2:⁠8) Matulilongesa ononkhalelo mbumwe mbokupameka vakuetu no nondaka.

16, 17. (a) Omokonda yatyi tuna okupandula vakuetu muetyi valinga? (b) Ovalie tupondola okupandula?

¹⁶ Jeova na Jesus vena otyituwa tyokupandula etyi vakuavo valinga iya onthue tuhanda okuvehetekela. (Mateus 3:​17; 25:​19-23; João 1:​47) Okupandula monkhalelo ipameka vakuetu, tyakutikinya okulekesa okuti tuesuka unene navo. Provérbios 15:​23 yati: “Ondaka yapopiwa momuvo watyo, ipameka unene!” Onthue tulitehelela nawa tyina umwe etupandula nomutima auho mokonda yononkhono tulinga ine tyina alekesa okuti wapanda unene otyipuka tyimwe tualinga. ​—⁠ Tanga Mateus 7:​12; tala Okatoi 27 Konthyulilo Yomukanda.

¹⁷ Inkha ukala notyituwa tyokutala ovipuka oviwa vakuenyi valinga, matyikupepukila okuvepandula nomutima auho. Mongeleka, hamwe wamona okuti omukuatate umwe walinga nawa onthele yae meliongiyo ine hamwe walinga ononkhono opo aave ekumbululo. Hamwe wamona omukuendye wehetavelele okuhongiliyua kosikola ine hamwe omukuatate wakulupa wenda apeho movilinga viokuivisa. Pamwe, otyipuka vesukisa vala, okupandulwa. Tupu tyakolela unene omulume apopile omukai wae okuti umuhole iya upanda unene ovipuka alinga. (Provérbios 31:​10, 28) Ngetyi omuti wesukisa ekumbi, nomaande, tupu ovanthu vesukisa okulitehelela okuti veholwe, haunene ovana. Ovola onomphitilo mbokupandula ovituwa oviwa ovana vena, nononkhono valinga. Okuvepandula tyipondola okuvekuatesako okukola omutima, nokuliyumba onthumbi iya atyivelundu okulinga vali ononkhono mbokulinga etyi tyaviuka.

18, 19. Omokonda yatyi tuna okulinga atyiho tuvila opo tupameke nokuungumanesa vakuetu? Oñgeni tupondola okutyilinga?

 ¹⁸ Tyina tupameka, nokuungumanesa vakuetu, tukahi nokuhetekela Jeova. Usuka unene na vana “veliola omutima,” na vana “vekahi nokumoneswa ononkhumbi.” (Isaías 57:​15) Jeova uhanda “tutualeko okuliungumanesa pokati,” “nokupopia onondaka mbuungumanesa vana vasoya.” (1 Tessalonicenses 5:​11, 14) Tyina tulinga ngotyo, Jeova utyimona iya upanda ononkhono tulinga.

¹⁹ Hamwe ove waimbuka okuti umwe mewaneno wasoya. Oityi ove upondola okupopia opo umukuateseko? Pamwe kumetyivili okutetulula otyitateka tyae, mahi  upondola okumulekesa okuti usuka unene nae. Mongeleka, ove upondola okutaindya omuvo opo ukale nae. Upondola okumutangela o testu imwe maimupameka, iya alo umwe upondola okulikuambela nae. (Salmo 34:​18; Mateus 10:​29-31) Mupopila okuti ovakuatate no nomphange mewaneno vemuhole unene. (1 Coríntios 12:​12-26; Tiago 5:​14, 15) Popia monkhalelo ilekesa okuti usuka unene nae iya una onthumbi yetyi ukahi nokupopia. ​—⁠ Tanga Provérbios 12:⁠25.

20, 21. Oityi tyipondola okupepukisa okutavela onondonga?

²⁰ Tupu, tupopia onondaka mbupameka vakuetu tyina tuveavela onondonga. Mokonda tuvakuankhali, atuho  pamwe tuesukisa okupewa onondonga. Provérbios 19:​20 yati: “Tehelela onondonga nokutavela elondolo, opo ukale omunongo komutwe wandyila.” Ovakulu vewaneno, havo-ko vala vapondola okuava onondonga. Ovohe vena okuhongolela ovana vavo. (Efésios 6:⁠4) Iya onomphange vapondola okuliavela onondonga poyavo. (Tito 2:​3-⁠5) Mokonda tuhole ovakuatate vetu no nomphange, tuhanda okuveavela onondonga monkhalelo vehelitehelela omapita. Oityi tyipondola okutukuatesako okulinga ngotyo?

²¹ Hamwe uhinangela onthiki wapelue onondonga monkhalelo yapepuka okumbutavela. Omokonda yatyi welitehelelele okuti wapewa onondonga monkhalelo yapepuka okumbutavela? Tyafuile, wamona okuti omunthu oo, tyotyili wesuka umwe nove. Ine hamwe, omunthu oo wapopia noluembia, nokankhenda. (Colossenses 4:⁠6) Tupu, onondonga ombo mbapolwa mo Mbimbiliya. (2 Timóteo 3:​16) Onondonga ambuho mbuna okupolwa Mombimbiliya, tyilinge tumbutanga ine tumbupopia vala. Nawike upondola okukuluminya vakuavo okutavela etyi asoka ine okuundapesa ovihonekwa monkhalelo yapenga opo ovanthu vemutavele. Okuhinangela oñgeni welitehelele etyi wapewa onondonga monkhalelo ikahi nawa, matyikukuatesako okuavela nawa onondonga vakuenyi.

22. Oñgeni uhanda okuundapesa ounongo wove wokupopia?

²² Ounongo wokupopia, otyiawa tya Huku. Ohole tuna nae, itulunda okuundapesa elaka monkhalelo yaviuka. Hinangela okuti onondaka mbuna epondolo liokusoyesa ine liokupameka vakuetu. Ngotyo, tulingei ononkhono mbokupopia onondaka mbupameka vakuetu.