Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 10

Otyinepo—Otyiawa Tya Huku

Otyinepo—Otyiawa Tya Huku

“Epanda liapandwa no nongoi ononthatu, kalivilwa okutipulwa liwa-liwa.” — ECLESIASTES 4:12.

1, 2. (a) Oityi ovanthu velinepa pahe vakevelela? (b) Omapulo patyi matulilongesa mokapitulu aka?

OMUHIKUENA wahambukwa unene iya tupu wehiwa nawa monthiki yotyinepo tyavo. Vekahi nokusoka konthele yo ñgeni omuenyo wavo maukala komutwe wandyila iya vakevelela okuti ovipuka maviende nawa. Vakevelela otyinepo tyavo tyitualeko nehambu.

2 Mahi, ovinepo vimwe kavitualako. Opo otyinepo tyitualeko nehambu, ovalinepi vesukisa okuhongolelwa na Huku. Ngotyo, matuvasi omakumbululo Ombimbiliya omapulo aa: Ouwa patyi otyinepo tyituetela? Inkha uhanda okunepa ine okunepwa, oñgeni moholovona nawa omunthu molinepe nae? Oñgeni upondola okukala omulume ine omukai omuwa? Iya oityi tyipondola okukuatesako otyinepo okutualako? — Tanga Provérbios 3:5, 6.

OKUTI NDYINA OKUNEPA?

3. Okuti ove usoka okuti omunthu wesukisa okunepa opo akale nehambu? Hangununa.

3 Ovanthu vamwe vasoka okuti omunthu kapondola okukala nehambu inkha kanepe. Mahi otyo hatyiliko. Jesus wapopia okuti okuhanepe pamwe otyiawa. (Mateus 19:11, 12) Tupu, apostolu Paulu wapopia okuti pena ovipuka oviwa vitundilila kokuhanepe. (1 Coríntios 7:32-38) Okunepa etokolo ove muene una okulinga. Uhayeke omapanga ove, nombunga ine hamwe ovituwa vyo potyilongo vikukuluminye okunepa.

4. Otyinepo tyina ehambu tyieta ouwa patyi?

4 Ombimbiliya ipopia okuti otyinepo natyo otyiawa tya Huku iya tyieta oviwa. Jeova wapopilile omulume wotete Andau, okuti: “Hatyiwako omulume atualeko okukala aike, mandyimulingila omukuatesiko, opo akale omuvateli wae.” (Gênesis 2:18) Jeova watunga Eva opo akale omukai wa Andau iya ngotyo avakala ombunga yotete. Inkha ovalinepi vatokola okukala novana, otyinepo tyavo matyikuatesako ovana okukulila mombunga yapama. Mahi, Jeova kahindile otyinepo opo ovanthu vakale vala novana. — Salmo 127:3; Efésios 6:1-4.

5, 6. Oñgeni otyinepo tyipondola okukala “ngepanda liapandwa no nongoi ononthatu”?

5 Ohamba Salomau wahonekele okuti: “Hahe vali vevali tyipona wike, mokonda vena ondyambi ongwa movilinga valinga no nonkhono. Mokonda, inkha umwe puvo utoka, mukuavo upondola okumukatula. Mahi, inkha omunthu ukahi vala aike utoka, makala ñgeni, tyina pehena omunthu nawike opo emukatule? . . .  Epanda liapandwa no nongoi ononthatu, kalivilwa okutipulwa liwa-liwa.” — Eclesiastes 4:9-12.

6 Otyinepo otyiwa tyikuatesako ovanthu vevali okukala omapanga omanene velikuatesako, veliungumanesa iya veliyakulila pokati kavo. Ohole ipondola okupameka otyinepo, mahi otyinepo tyipama vali unene tyina omulume nomukai vaumbila Jeova. Inkha valinga ngotyo, otyinepo matyikala ‘ngepanda liapandwa no nongoi ononthatu.’ Epanda liapandwa no nongoi ononthatu, liakola vali unene tyipona lina liapandwa vala no nongoi onombali. Otyinepo tyipama vali unene tyina ovalinepi vakutikinya-mo Jeova.

7, 8. Onondonga patyi Paulu aava konthele yotyinepo?

7 Konyima yotyinepo, ovalinepi vapondola okulinga otyihola. (Provérbios 5:18) Mahi, inkha omunthu unepa vala opo ahambukiswe omahando ae okulinga otyihola, kamaholovona nawa ou melinepe nae. Otyo Ombimbiliya ipopila okuti omunthu una okunepa tyina amalambe “meti lioukuendye,” tyilekesa omuvo omukuendye ahanda unene okulinga otyihola. (1 Coríntios 7:36) Tyakolela unene okunepa vala tyina omahando oo amalambe. Okulinga ngotyo tyikuatesako okusoka vali nawa iya nokulinga etokolo olio nounongo. —1 Coríntios 7:9; Tiago 1:15.

8 Inkha uhanda okunepa, otyiwa uhinangele okuti ovinepo aviho vina ovitateka. Apostolu Paulu wapopia okuti vana vahanda okunepa “mavakakala novitateka momuenyo.” (1 Coríntios 7:28) Alo umwe otyinepo tyina ehambu, pamwe tyikala novitateka. Ngotyo, inkha uhanda okunepa, holovona nawa omunthu molinepe nae.

OLIE MATULINEPE NAE?

9, 10. Oityi matyimoneka-po inkha tulinepa nomunthu uhaumbila Jeova?

9 Mo Mbimbiliya muna onondonga tuesukisa okuhinangela apeho tyina tuholovona omunthu matulinepe nae. Yati: “Muhelipakei kokanga ike na vana vahaumbila Huku.” (2 Coríntios 6:14) Otyo tyelifwa netyi tyilingwa tyina ovanthu valimisa. Omulimi kapandeka kokanga ike ovinyama vivali vielikalela. Otyo katyaviukile mokonda ovinyama ovio aviho mavipuila unene. Tyelifwa notyo, tyina omunthu uumbila Jeova elinepa nomunthu uhemuumbila, tyieta ovitateka ovinene. Otyo Ombimbiliya itulundila okunepa “vala mu Tatekulu.” — 1 Coríntios 7:39.

10 Pamwe, Ovakristau vamwe vasoka okuti hahevali okulinepa nomunthu uhaumbila Jeova tyipona okukala vala awike. Mahi, okuhalandula onondonga mbo Mbimbiliya apeho tyituetela oluihamo olunene, nokuhakala nehambu. Mokonda tuvanthu va Jeova, okumuumbila otyipuka tyakolela vali momuenyo wetu. Ngotyo, oñgeni molitehelela tyina uhapondola okuumbila Jeova kumwe nomunthu welinepa nae? Ovanyingi vatokola okuhanepe tyipona okulinepa nomunthu uhaumbila Jeova. — Tanga Salmo 32:8.

11. Oñgeni upondola okuholovona nawa omunthu molinepe nae?

11 Otyo katyilekesa okuti kese munthu uumbila Jeova upondola okukala omulume omuwa ine omukai omuwa. Inkha uhanda okunepa, ovola omunthu uhole, tupu mulivila nae. Kevelela alo uvasa omunthu uhanda okuundapesa omuenyo wae monkhalelo nove uhanda, tupu holovona omunthu upaka Huku tete momuenyo wae. Ovola omuvo opo utange, nokusokolola konondonga omupika wekolelo nokualunguka ehole okutuavela pokati komikanda vietu. — Tanga Salmo 119:105.

12. Oityi Ombimbiliya itulongesa konthele yokuovolela-ko omona wetu omunthu melinepe nae?

12 Movilongo vimwe, ovohe vataindyila ovana vavo ou mavelinepe nae. Vetyilinga mokonda vetavela okuti ovohe vei vali nawa etyi omona wavo esukisa. No kohale otyipuka otyo ankho tyakaka. Ngotyo, inkha ombunga yove ilandula otyituwa otyo, Ombimbiliya ipondola okukuatesako ovohe okunoñgonoka ovituwa patyi vapondola okuovola. Mongeleka, etyi Abraiau aholovona omuhikuena womona wae Isake, ankho kesukile inkha ombunga yomuhikuena ovahona; mahi ankho uhanda omunthu uhole Jeova. — Gênesis 24:3, 67; tala Okatoi 25 Konthyulilo Yomukanda.

OÑGENI NDYIPONDOLA OKULIPONGIYA OPO NDYINEPE?

13-15. (a) Oñgeni omukuendye apondola okulipongiya opo akale onkhalamutwe yombunga ikahi nawa? (b) Oñgeni omuhikuena apondola okulipongiya opo akale omukepia ukahi nawa?

13 Inkha uhanda okunepa, una okukala nonthumbi yokuti wafuapo. Hamwe usoka okuti wafuapo, mahi matutale oityi tyihangununa okukala tyafuapo. Omakumbululo apondola okukuhuvisa.

Ovola omuvo wokutanga nokusokolola nawa konondonga mbuvasiwa Mondaka ya Huku konthele yotyinepo

14 Ombimbiliya ilekesa okuti omulume nomukai vena ovilinga vielikalela mombunga. Otyo tyilekesa okuti omukuendye ulifuika monkhalelo yelikalela no yomuhikuena. Inkha omukuendye uhanda okunepa, una okulipula inkha wafuapo opo akale onkhalamutwe yombunga. Jeova ukevelela onkhalamutwe yombunga itekule nawa omukai wae novana, tyilinge okuveavela okulia, nonkhalelo velitehelela. Tyakolela vali, onkhalamutwe yombunga ina okukuatesako ombunga yae okuumbila Huku. Ombimbiliya ipopia okuti omunthu uhatekula nawa ombunga yae “wapona ku una uhena ekolelo.” (1 Timóteo 5:8) Ngotyo, inkha umukuendye iya uhanda okunepa, soka oñgeni moendela monondonga ombu: “Undapa, nokufuisapo ovilinga viove kondye iya opongiya eepia liove. Konyima, tunga eumbo liove.” Otyo tyilekesa okuti, tyina nkhele uhenenepe, una okukala nonthumbi yokuti mokala onkhalamutwe yombunga Jeova ahanda ukale. — Provérbios 24:27.

15 Omuhikuena uhanda okunepwa, una okulipula inkha wafuapo opo akale omukepia, ine hamwe okukala ina yovana ukahi nawa. Ombimbiliya ipopia ononkhalelo ononyingi omukai omuwa atekula nawa omulume wae, novana vae. (Provérbios 31:10-31) Hono, ovakuendye ovanyingi novahikuena, vasoka vala ku etyi omunthu melinepe nae apondola okumulingila. Mahi Jeova uhanda tusoke ku etyi tupondola okulingila omunthu tuelinepa nae.

16, 17. Oityi una okusokolola inkha uhanda okunepa?

16 Tyina nkhele uhenenepe, sokolola ku etyi Jeova apopia konthele yomulume, nomukai. Okukala onkhalamutwe yombunga katyilekesa okuti omulume una okukala omukalavi. Onkhalamutwe yombunga ikahi nawa, ihetekela Jesus. Jesus apeho ankho una ohole iya ankho utekula ovanthu nokankhenda. (Efésios 5:23) Omuhikuena nae una okusokolola konthele yetyi tyihangununa okukuatesako omatokolo omulume wae, nokuundapela kumwe nae. (Romanos 7:2) Una okulipula, inkha okutavela omatokolo omunthu omukuankhali matyimukalesa nehambu. Inkha wiimbuka okuti kametyivili okutavela ehongolelo liomulume wae, nkhele upondola okutokola okutualako okukala aike.

17 Omunthu wanepa wesukisa okusuka vali unene nehambu lya una velinepa nae, tyipona ehambu liae muene. (Tanga Filipenses 2:4.) Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Kese umwe puonwe, akale nohole nomukai wae, ngetyi oe muene elihole. Tupu, omukai akale nonthilo onene nomulume wae.” (Efésios 5:21-33) Tyilinge omulume ine omukai, aveho vesukisa okulitehelela okuti veholwe iya mukuavo una onthilo nae. Mahi, opo otyinepo tyikale nehambu, omulume haunene wesukisa okulitehelela okuti omukai wae una onthilo nae, iya omukai una okuimbuka okuti omulume umuhole unene.

18. Omokonda yatyi vana vahanda okulinepa vesukisila okulunguka momuvo wokulihanda?

18 Omuvo wokulihanda uhambukiswa unene, mokonda ovanthu vahimbika okulinoñgonoka vali nawa. Tupu, omuvo wokutala nawa omunthu oo, opo utokole inkha oe umwe uhanda okukala nae omuenyo wove auho. Momuvo wokulihanda, omukuendye nomuhikuena, velilongesa okutomphola nawa iya valinga ononkhono mbokunoñgonoka etyi tyikahi momutima wa mukuavo. Putyina oupanga wavo utualako okupama, tyotyili mavahande okulikuata-kuata. Mahi vesukisa okulunguka konthele yonkhalelo valekesa ohole yavo tyina nkhele vehelinepe, opo vahalinge natyike tyasila. Ohole yotyotyili maivekuatesako okulikondola omutima, tupu maivekuatesako okuhalingi otyipuka na tyike tyipondola okunyona oupanga ukahi pokati kavo, noupanga wavo na Jeova. — 1 Tessalonicenses 4:6.

Momuvo wokulihanda, omukuendye nomuhikuena, velilongesa okutomphola nawa

OITYI NDYIPONDOLA OKULINGA OPO OTYINEPO TYANGE TYITUALEKO?

19, 20. Oñgeni Ovakristau vatala otyinepo?

19 Omikanda ominyingi no nosinema, konthyulilo mbulekesa ovanthu vahambukwa vekahi nokulinepa. Mahi tyotyili, otyinepo hanthyulilo, onthyimbi vala. Jeova walinga otyinepo opo tyitualeko. — Gênesis 2:24.

20 Hono, ovanyingi vatala otyinepo ngotyipuka tyina okukala vala okamuvo kehehi. Vapopia okuti tyapepuka okulinepa, tupu tyapepuka okulihenga. Vakuavo vasoka okuti tyina ovitateka viamamoneka, otyo tyilekesa okuti vena okulihenga. Mahi hinangela etyi Ombimbiliya yapopia konthele yepanda liapandwa no nongoi ononthatu. Epanda ngolio, kalitipuka liwa-liwa, alo umwe tyina pamalingwa ononkhono ononene. Tyina tuovola ekuateso lya Jeova, otyinepo tyetu tyipondola okutualako. Jesus wati: “Etyi Huku apaka kokanga ike, omunthu ehetyiyapule.” — Mateus 19:6.

21. Oityi matyikuatesako ovalinepi okukala nohole kese umwe na mukuavo?

21 Atuho tuna ovituwa oviwa, novivi. Tyapepuka vali unene okutala kovipuka ovivi vakuetu valinga, haunene una tuelinepa nae. Inkha tulinga ngotyo, kamatukala nehambu motyinepo. Tyelikalela notyo, inkha tutala vali unene ovituwa oviwa omunthu tuelinepa nae ena, otyinepo tyetu matyikala nehambu. Okuti tyitavela umwe okutala vali kovituwa oviwa omunthu omukuankhali ena? Eenga, tyitavela! Jeova utyii okuti onthue tuvakuankhali, mahi no ngotyo utala vali ovituwa oviwa tuna. Soka vala inkha Jeova ñgeno kalingi ngotyo! Omuhoneki wono salmu wati: “Ove Jah, ove Jeova, inkha wayungile oviponyo vietu, ñgeno olie ukahi lutai?” (Salmo 130:3) Ovalinepi vahetekela Jeova tyina vatala ovituwa oviwa mukuavo ena iya nokukala tyafuapo pala okuevela. — Tanga Colossenses 3:13.

22, 23. Oñgeni Abraiau na Sara vaava ongeleka ongwa kovalinepi?

22 Tyina omanima alamba, otyinepo tyipondola okupama vali. Abraiau na Sara vakalele nehambu motyinepo mokueenda kuomanima omanyingi. Etyi Jeova apopilile Abraiau opo asepo ondyuo yae mepunda-umbo lyo Ur, tyafuile Sara ankho unale omanima 60. Soka oñgeni tyepuiyile ku Sara okusapo ondyuo yae ankho ikahi nawa opo akakale momakaka. Mahi, Sara ankho epanga liomulume wae iya ankho omukai ukahi nawa. Tupu ankho una onthilo na Abraiau. Mokonda yotyo, Sara wetavelele omatokolo Abraiau alingile iya emukuatesako opo ovipuka viende nawa. — Gênesis 18:12; 1 Pedro 3:6.

23 Tyotyili, okukala nehambu motyinepo katyilekesa okuti omulume nomukai apeho mavasoko monkhalelo ike. Otyikando tyimwe, Abraiau na Sara vakalele nolusoke luelikalela, mahi Jeova apopila Abraiau okuti: “Tavela etyi ekahi nokukupopila.” Abraiau etavela ku Sara iya ovipuka aviende nawa. (Gênesis 21:9-13) Inkha pamwe, kamukala nolusoke lwike konthele yotyipuka tyimwe, uhasoye. Tyakolela vali unene, okutualako okulitekula nohole, nonthilo alo umwe tyina muhena olusoke lwike konthele yotyipuka tyimwe.

Kutikinya Ondaka ya Huku motyinepo tyove tunde ponthyimbi

24. Oñgeni otyinepo tyetu tyipondola okunkhimaneka Jeova?

24 Mewaneno lyo Vakristau muvasiwa ovalinepi ovanyingi vena ehambu. Inkha uhanda okunepa, hinangela okuti okuholovona omunthu molinepe nae, o limwe pomatokolo akolela vali unene momuenyo. Mokonda etokolo olio o liomuenyo wove auho, ita ku Jeova ekuhongolele. Okulinga ngotyo, matyikukuatesako okuholovona nawa una molinepe nae, molipongiya nawa, iya tupu molingi atyiho opo ukale notyinepo tyapama, tyinkhimaneka Jeova.