Ovitumino vya Huku viapolwa monondonga mbae. Onondonga ombo otyili tuvasa mo Mbimbiliya. Onondonga ombo mbutukuatesako okunoñgonoka oñgeni Huku asoka, noñgeni elitehelela konthele yovipuka. Tupu mbutukuatesako okulinga omatokolo omawa momuenyo, nokulinga etyi tyaviuka. Mbutukuatesako haunene movipuka Huku ehetupopilile nawa-nawa etyi tuna okulinga.

▸ Okapitulu  1, opalagrafu 8

Okutavela ku Jeova tyilekesa okuti tuna ehando liokulinga etyi etutuma. Jeova uhanda tumutavele mokonda yohole tuna nae. (1 João 5:3) Inkha tuhole iya tuyumba onthumbi mu Huku, matuendela monondonga etuavela mononkhalelo ambuho mbomuenyo. Onthue matumutavela, alo umwe tyina tyihapepukile. Okutavela ku Jeova tyituetela ouwa, mokonda utulongesa oñgeni matukala nomuenyo omuwa pahetyino iya walaa okuti meketuyamba komutwe wandyila. — Isaías 48:17.

▸ Okapitulu 1, opalagrafu 10

Jeova waavela kese omunthu ounongo wokuliholovonena ine wokulinga omatokolo. Ketutungile vala ngomakina. (Deuteronômio 30:19; Josué 24:15) Onthue tupondola okuundapesa ounongo wokuliholovonena opo tulinge omatokolo omawa. Mahi inkha katulunguka, tupondola okulinga omatokolo omavi. Okukala nounongo wokuliholovonena tyilekesa okuti tuna okutokola inkha matukala ovakuatyili ku Jeova iya nokumulekesa okuti tumuhole.

▸ Okapitulu 1, opalagrafu 12

Jeova wetuavela ovitumino opo vihongolele ovituwa vietu, novipuka tulinga. Mo Mbimbiliya, tupondola okulilongesa ovipi ovitumino ovio  iya noñgeni vipondola okutukuatesako okukala nomuenyo ukahi nawa. (Provérbios 6:16-19; 1 Coríntios 6:9-11) Ovitumino ovio vitukuatesako okunoñgonoka etyi Huku atala okuti tyaviuka, netyi tyapenga. Tupu vitukuatesako okunoñgonoka oñgeni tupondola okulekesa ohole, noñgeni matulingi omatokolo omawa iya nokukala ovanthu vokankhenda. Namphila ovanthu vo mouye kavesukile novitumino ovio, mahi ovitumino vya Jeova kavipiluluka. (Deuteronômio 32:4-6; Malaquias 3:6) Okuvilandula viyakulila ekongoko lietu, nomalusoke etu.

▸ Okapitulu 1, opalagrafu 17

Omutima wetu ounongo tuatyitwa nao wokupunga otyiwa notyivi. Jeova waavela kese umwe puonthue omutima. (Romanos 2:14, 15) Opo omutima wetu uundape nawa, tuna okuulongesa novitumino vya Jeova. Inkha tulinga ngotyo, omutima wetu mautukuatesako okulinga omatokolo ahambukiswa Huku. (1 Pedro 3:16) Omutima wetu upondola okutulondola tyina tuhanda okulinga etokolo lihekahi nawa iya nokutuvela onombei tyina tuamalingi otyipuka tyapenga. Omutima wetu upondola okuundapa monkhalelo yapenga, mahi nekuateso lya Jeova upondola okukala vali nawa. Omutima omuwa utukalesa nombembwa, nokukala nonthilo nonthue muene.

▸ Okapitulu 2, opalagrafu 3

Okukala nowoma na Huku tyilekesa okuti tumuhole iya tuna onthilo nae, mokonda yotyo katuhande okulinga otyipuka natyike tyimunumanesa. Owoma na Huku utukuatesako okulinga etyi tyaviuka, atulityilika okulinga etyi tyapenga. (Salmo 111:10) Owoma na Huku utulunda okumutehelela nawa tyina etupopila otyipuka tyimwe. Tupu, utukuatesako okufuisapo etyi tuemulaa mokonda yonthilo onene tuna nae. Owoma oo utukuatesako okukala nomalusoke aviuka, nokutekula nawa vakuetu iya nokulinga omatokolo omawa ononthiki ambuho.

▸ Okapitulu 2, opalagrafu 9

Okulivela, tyakutikinya okuihamenwa unene mokonda yotyipuka tyimwe tualinga tyapenga. Vana vehole Huku, vaihamenwa unene tyina vaimbuka okuti valinga otyipuka tyimwe tyihelikuatele novitumino viae. Inkha tulinga otyipuka tyimwe tyapenga, tuna okuita ku Jeova opo etuevele pokati kotyilikutila tya Jesus. (Mateus 26:28; 1 João 2:1, 2) Tyina tulivela nomutima auho iya atuyekepo okulinga etyi tyapenga, tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova metuevela. Onthue katuesukisile okulivela onombei mokonda yovipuka ovivi tualingile kohale. (Salmo 103:10-14; 1 João 1:9; 3:19-22) Tuna okulilongesila koviponyo vietu, atulityilika omalusoke apenga iya atutyindi omuenyo monkhalelo yelikuata novitumino vya Jeova.

▸ Okapitulu 2, opalagrafu 18

Tyina omunthu alinga onkhali, ehelivele iya aanye okulandula ovitumino vya Jeova, kapondola vali okutualako okukala Ombangi ya Jeova. Una okupolwa mewaneno. Tyina omunthu apolwa mewaneno, onthue katukala vali noupanga nae, tupu katupopi vali nae. (1 Coríntios 5:11; 2 João 9-11) Epongiyo olio, liyakulila enyina lya Jeova iya newaneno. (1 Coríntios 5:6) Okupola omunthu mewaneno tupu onkhalelo yokuviyula ipondola okukuatesako omunthu okulivela opo akondoke ku Jeova. — Lucas 15:17.

▸ Okapitulu 3, opalagrafu 19

Jeova utuhole iya uhanda okutukuatesako. Mokonda yotyo utuavela ehongolelo, nonondonga pokati ko Mbimbiliya, novanthu ovakuavo vemuhole. Onthue tuesukisa ekuateso mokonda tuvakuankhali. (Jeremias 17:9) Tyina tutavela nonthilo ku vana Jeova aundapesa opo etuhongolele, tulekesa okuti tuna onthilo nae iya tuhanda okumutavela. — Hebreus 13:7.

▸ Okapitulu 4, opalagrafu 2

Mokonda tuvakuankhali, tyapepuka unene okukala nelungavi. Mahi Jeova uhanda onthue tuliole omutima. Apeho, tuhimbika okukala notyituwa tyokuliola omutima tyina tulieleka na Jeova iya atuimbuka okuti tuvatutu unene. (Jó 38:1-4) Onkhalelo onkhuavo yakolela yokuliola omutima okulilongesa okusoka vali unene ku vakuetu iya atutale vali komasuka-suka avo tyipona etu. Omunthu welungavi apeho usoka okuti wakolela vali ku vakuavo. Omunthu weliola omutima, utala nawa oñgeni atuwa, opo atale ovituwa oviwa ena netyi esukisa okuviukisa. Tupu, utupu owoma wokupopia okuti wapengesa, nokuita otyiponyo iya utavela tyina aviyulwa. Omunthu weliola omutima, uyumba onthumbi mu Jeova iya ulandula ehongolelo liae. — 1 Pedro 5:5.

▸ Okapitulu 4, opalagrafu 4

Outumini, epondolo liokutuma iya nokulinga omatokolo. Jeova omutumini wavilapo wo keulu na pano pohi. Mokonda watunga ovipuka aviho, una vali epondolo mouye auho. Jeova apeho uundapesa epondolo liae opo akuateseko ovanthu. Jeova waavela ovanthu vamwe ovilinga opo vetukuateseko. Mongeleka, ovohe, novakulu vewaneno, novatumini vo motyilongo vaavelwa outumini na Jeova iya ngwe uhanda tuvekuateseko. (Romanos 13:1-5; 1 Timóteo 5:17) Mahi tyina ovanthu vetutuma tulinge otyipuka tyihelikuatele novitumino vya Huku, onthue tuholovona okutavela ku Huku tyipona kovanthu. (Atos 5:29) Tyina tutavela outumini wovanthu Jeova aundapesa, tulekesa okuti tutavela omatokolo ae.

▸ Okapitulu 4, opalagrafu 7

Jeova uundapesa ovakulu vewaneno, ovakuatate valongoka nawa opo vakuateseko ewaneno. (Deuteronômio 1:13; Atos 20:28) Ovakuatate ovo vetukuatesako okutualako okukala noupanga wapama na Jeova, nokumuumbila nombembwa monkhalelo yaongana nawa. (1 Coríntios 14:33, 40) Opo ovakulu vewaneno vaholovonwe nospilitu sandu, vena  okukala novituwa vimwe viapopiwa mo Mbimbiliya. (1 Timóteo 3:1-7; Tito 1:5-9; 1 Pedro 5:2, 3) Inkha tuyumba onthumbi mu Huku iya atukuatesako eongano liae, ngotyo tukahi nokuundapela kumwe novakulu vewaneno. — Salmo 138:6; Hebreus 13:17.

▸ Okapitulu 4, opalagrafu 8

Jeova waavela ovohe otyilinga tyokutekula ovana. Ombimbiliya ipopia okuti onkhalamutwe yombunga omulume. Mahi inkha petupu omulume, omukai ukala onkhalamutwe yombunga. Otyilinga tyonkhalamutwe yombunga tyakutikinya okuovolela okulia ombunga, novikutu iya neumbo. Tyakolela unene onkhalamutwe yombunga ikuateseko ombunga yae okufenda Jeova. Mongeleka, ulinga atyiho opo ombunga aiho yeende apeho komaliongiyo, no movilinga viokuivisa, nokulilongesa kumwe Ombimbiliya. Tupu, onkhalamutwe yombunga ihongolela omatokolo ombunga ilinga. Apeho ulinga ononkhono mbokuhetekela Jesus mokukala noluembia, nokuapola pokati iya elityilika okukala omukalavi. Otyo tyikuatesako ombunga okukala nawa opo aveho velitehelele tyapama nokupameka oupanga wavo na Jeova.

▸ Okapitulu 4, opalagrafu 12

Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova otyikundyi tyovalume vena ekevelelo liokuenda keulu vekahi nokuundapeswa na Huku opo vahongolele ovilinga viovanthu vae. Kotyita tyotete, Jeova waundapesile ononkhalamutwe opo vahongolele ewaneno lyo Vakristau vo tete mefendelo liavo, novilinga viokuivisa. (Atos 15:2) Hono, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova vahongolela, tupu vayakulila ovanthu va Huku. Tyina ovakuatate ovo valinga omatokolo, vayumba onthumbi mehongolelo Liondaka ya Huku, nospilitu sandu yae. Jesus waihana otyikundyi tyovalume ovo okuti “omupika wekolelo nokualunguka.” — Mateus 24:45-47.

▸ Okapitulu 4, opalagrafu 15

Pamwe omphange umwe upondola okuitwa alinge otyilinga tyimwe mewaneno ankho ñgeno tyilingwa vala nomukuatate. Tyina alinga otyilinga otyo, malekesa okuti una onthilo nepongiyo lya Jeova mokulikuta elesu komutwe. Mahi, hapeho wesukisa okulikuta elesu komutwe. Omphange una okulikuta elesu komutwe tyina alongesa omulongwa wae ponthele yomulume wae, ine ponthele yomukuatate wambatisalua. — 1 Coríntios 11:11-15.

▸ Okapitulu 4, opalagrafu 17

Tyina tuhelipake mopulitika, ngotyo tulityilika okuhayembe kovipuka viopulitika. (João 17:16) Ovanthu va Jeova vakuatesako Ouhamba wae. Nga Jesus, nonthue katulipake movitateka viopulitika.

Jeova utupopila okuti “tuna okutavela kovatumini.” (Tito 3:1, 2; Romanos 13:1-7) Mahi, ovitumino vya Huku vipopia okuti katupondola okuiipaa. Mokonda yotyo, omutima Womukristau kaumuyeke okuenda kovilwa. Inkha Omukristau umwe kahande okuenda kovilwa mahi pena otyilinga otyikuavo ovatumini vemuyeka okulinga, opo una okutala nawa inkha omutima wae umuyeka okutyilinga.

Onthue tufenda vala Jeova, mokonda oe Omutungi wetu. Ngotyo, onthue katuhilivika epandela ine okuimba o inu, namphila tuna onthilo navio. (Isaías 43:11; Daniel 3:1-30; 1 Coríntios 10:14) Tupu, kese umwe povanthu va Jeova, utokola okuhaholovona ovatumini. Tulinga ngotyo mokonda onthue tuatokola okuhula koutumini wa Huku. — Mateus 22:21; João 15:19; 18:36.

▸ Okapitulu 5, opalagrafu 2

Ouye uyandyenesa onkhalelo ya Satanasi yokusoka. Onkhalelo oyo yakaka unene kovanthu vehena ohole na Jeova, vehemuhetekela ine vehetavela ovitumino viae. (1 João 5:19) Onkhalelo oyo yokusoka, novituwa  ovio, iihanwa okuti ospilitu youye. (Efésios 2:2) Ovanthu va Jeova valinga ononkhono opo vahahongiliyue nospilitu oyo. (Efésios 6:10-18) Onthue tuhole ovitumino vya Jeova iya tulinga ononkhono mbokusoka monkhalelo asoka.

▸ Okapitulu 5, opalagrafu 7

Okutyitukilapo otyili, okuyekapo otyili tyo Mbimbiliya. Ovanthu vatyitukilapo otyili, vatyitukilapo Jeova na Jesus, Ohamba Youhamba wa Huku, iya valinga atyiho opo vahongiliye ovanthu ovakuavo okuliwaneka kuvo. (Romanos 1:25) Vahanda okungwangwanesa ovafendi va Jeova. Ovanthu vamwe pomuvo wo Vakristau votete, vatyitukililepo otyili iya no hono vamwe vetyilinga. (2 Tessalonicenses 2:3) Ovanthu ovakuatyili ku Jeova kavelipake kumwe na vana vatyitukilapo otyili. Onthue katuhande okukala nolumbwe ine okuyeka ovanthu vetukuluminye okutanga, nokutehelela omalusoke ovanthu vatyitukilapo otyili. Tuvakuatyili ku Jeova iya oe vala tufenda.

▸ Okapitulu  5, opalagrafu 9

Movitumino Viapelwe Moisesi, elongo lyo Isilayeli ankho liita ku Jeova opo lievelwe ononkhali mbalio. Ankho vaeta ovilia, nomulela, novinyama opo valinge ovilikutila mondyuo ya Huku. Tyina ankho valinga ngotyo, tyivehinangelesa okuti Jeova wafuapo opo aevele ononkhali mbavo. Konyima, etyi Jesus aava omuenyo wae opo ononkhali mbetu mbuevelwe, ovilikutila ovio ankho kaviesukisile vali. Jesus waava otyilikutila “tyalingwa like pala apeho.” — Hebreus 10:1, 4, 10.

▸ Okapitulu 7, opalagrafu 6

Movitumino Viapelwe Moisesi, ovanthu ankho vapondola okulia ohitu yovinyama. Tupu ankho vena okuava ovilikutila viovinyama. (Levítico 1:5, 6) Mahi Jeova ankho kahande ovanthu vae vatekule onya  ovinyama. (Provérbios 12:10) Alo umwe, ankho kuna Ovitumino viyakulila ovinyama. Jeova wapopilile ova Isilayeli okuti ankho vena okutekula nawa ovinyama viavo. — Deuteronômio 22:6, 7.

▸ Okapitulu 7, opalagrafu 6

Ononthele mbohonde. Ohonde ina ononthele ononkhuana: Ono globulu ononkhuhu, no noglobulu onongonga, no noplaqueta no plasma. Ononthele ononthutu mbohonde mbapolwa mononthele ombo ononkhuana mbohonde (fracções de sangue). *

Ovakristau vaanya okupakwa ohonde, nononthele ononkhuana mbohonde. Mahi, okuti vapondola okutavela okuhakulwa nononthele ononthutu mbohonde (fracções de sangue)? Ombimbiliya kaitupopila nawa-nawa etyi tuna okulinga. Ngotyo, kese Mukristau una okuundapesa omutima wae walongesua no Mbimbiliya opo alinge etokolo olio.

Ovakristau vamwe vatokola okuhetavela ononthele ononthutu mbohonde (fracções de sangue). Kuvo, Otyitumino Huku aavelele ova Isilayeli, tyilekesa okuti ohonde yokuapolwa motyinyama ankho ina okunengulilwa “pohi.” — Deuteronômio 12:22-24.

Ovakristau ovakuavo vasoka monkhalelo yelikalela. Omutima wavo uveyeka vahakulwe no nonthele ononthutu mbohonde. Kuvo, ononthele ononthutu mbohonde kambulekesa vali omuenyo.

Tyina ulinga omatokolo konthele yononthele ononthutu mbohonde, soka komapulo aa:

• Ndyityii nawa okuti okuhetavela okuhakulwa nononthele ononthutu mbohonde (fracções de sangue) tyihangununa okuanya ononkhalelo mbokuhakulwa mbupondola okunkhuatesako okuveluka?

•   Oñgeni ndyipondola okuhangununina ondotolo yange omokonda yatyi ndyianyena ine ndyitavelela okuhakulwa nononthele ononthutu mbohonde (fracções de sangue)?

Ononkhalelo mbokuhakulwa. Mokonda tuvaumbili va Jeova, onthue katuave ohonde, tupu katuipake nawa opo ha tuikondolelwe tyina tuamatandwa. Mahi, pena ononkhalelo mbokuhakulwa mbuundapeswa ohonde yomunthu wavela. Kese muumbili wa Jeova oe una okutokola oñgeni ahanda ohonde yae yuundapeswe tyina atandwa, na tyina apolwa ohonde opo atalwe ouvela patyi ena-o, ine ononkhalelo onkhuavo. Mononkhalelo ombo, pamwe omunthu wavela upolwa ohonde. — Opo unoñgonoke vali, tala Omutala Womulavi 15 ya Outubro yo 2000, pomafo 30-31.

Mongeleka, pena onkhalelo yokuhakulwa yokupolwa ohonde aiho opo italwe nawa, iihanwa okuti hemodiluição. Monkhalelo ei yokuhakulwa, tyina omunthu atandwa, ohonde wiipolwa iya apakwa ovihemba vimukuatesako tyina nkhele ehena ohonde. Konyima, eipakwa vali.

 Onkhalelo onkhuavo yokuhakulwa itiwa recuperação intra-operatória de células. Monkhalelo ei, tyina omunthu atandwa, ohonde yae ipakwa nawa, tupu isukukiswa opo ha eipakwe vali.

Pamwe onondotolo mbupondola okuhakula monkhalelo yelikalela katutu. Ngotyo, tyina nkhele Omukristau ehenetavele onkhalelo imwe yokuhakulwa yakutikinya ohonde yae muene, una okunoñgonoka nawa oñgeni ondotolo yae ihanda okumuhakula.

Tyina utokola oñgeni uhanda ohonde yove yuundapeswe, soka komapulo aa:

• Ankho ndyipolwa ohonde, okuti omutima wange maundyeke opo ndyiikondolelwe vali, ine maisukiswa ‘okunengulilwa vala pohi’? — Deuteronômio 12:23, 24.

• Okuti omutima wange walongesua no Mbimbiliya, maukala nawa inkha tyina ndyihakulwa ohonde yange ipilululwa iya ha andyiikondolelwa?

• Ndyityii okuti okuhetavela okuhakulwa mononkhalelo ambuho mbuundapeswa ohonde, tyakutikinya okuhetavela okupolwa ohonde opo italwe ouvela patyi ina-yo, nokusukukisa ohonde momakina, nononkhalelo ononkhuavo?

Tyina tuhenelinge etokolo konthele yokuhakulwa nononthele ononthutu mbohonde ine ononkhalelo ononkhuavo mbuundapeswa ohonde  yetu, tuesukisa okulikuambela okuita ehongolelo lya Jeova nokulinga omaovololo. (Tiago 1:5, 6) Konyima atuundapesa omutima walongua nawa Nombimbiliya opo tulinge etokolo olio. Katupondola okupula ku vakuetu etyi ñgeno valinga inkha ñgeno ovo veli motyitateka tyetu. Vakuetu kavapondola okutupopila etyi tuna okulinga tyina tulinga etokolo olio. — Romanos 14:12; Gálatas 6:5.

▸ Okapitulu 7, opalagrafu 11

Okukala novituwa viasukuka tyihangununa okuti ovipuka tulinga viasukuka komaiho a Huku. Otyo tyakutikinya etyi tusoka, netyi tupopia iya netyi tulinga. Jeova wetutuma tulityilike ononkhalelo ambuho mbouhayo wotyihola. (Provérbios 1:10; 3:1) Tuna okutokola okulandula ovitumino vya Jeova, alo umwe tyina nkhele tuhekahi nokuhongiliyua okulinga otyipuka tyapenga. Apeho tuna okulikuambela ku Huku opo etukuateseko okutualako nomalusoke asukuka, tupu tuna okutokola okuanya tyina tuhongiliyua okulinga ovipuka ovivi. — 1 Coríntios 6:9, 10, 18; Efésios 5:5.

▸ Okapitulu 8, opalagrafu 11

Ovituwa viasila viakutikinya okupopia, nokulinga ovipuka monkhalelo omunthu alekesa okuti kahande okutavela ovitumino vya Huku, tupu ilekesa okuti utupu ohonyi novipuka ovivi alinga. Omunthu ulinga ngotyo, ulekesa okuti utupu onthilo novitumino vya Huku. Inkha omunthu ulipaka movituwa viasila, una okukoyeswa novakulu vewaneno. Ovituwa viasila viakutikinya ovipuka ovinyingi viapenga. Ononkhalelo mbumwe mbovituwa viasila, pamwe viesukisa okukoyeswa novakulu vewaneno. — Gálatas 5:19-21; Efésios 4:19; opo unoñgonoke vali, tala “Omapulo Ovatangi” Momutala Womulavi 15 ya Julho yo 2006.

▸ Okapitulu 9, opalagrafu 7; Okapitulu  12, opalagrafu 10

Jeova uhanda otyihola tyikale onkhalelo ovalinepi vapondola okulekesa okuti velihole. Mahi tyina omunthu eliseketa kononguvo, opo elitehelele ngatyina alala nomunthu, ngotyo ukahi nokuundapesa otyihola monkhalelo yasila. Otyituwa otyo tyipondola okunyona oupanga omunthu ena na Jeova. Tupu, otyo tyipondola okueetela omunthu omahando omavi iya nokutala otyihola monkhalelo yapenga. (Colossenses 3:5) Inkha omunthu una otyituwa otyo tyasila iya tyimupuiya okutyiyekapo, una okutualako okulinga ononkhono opo etyiyekepo. (Salmo 86:5; 1 João 3:20) Inkha una otyitateka otyo, likuambela ku Jeova nomutima auho iya omuiti opo ekukuateseko. Lityilika okutala ovipuka vihongiliya ovanthu okulinga otyihola, mokonda otyo tyipondola okukukalesa nomalusoke asila. Tupu, popia no vo tate yove Ovakristau ine epanga liove wapama motyili, una onthilo novitumino vya Jeova. (Provérbios 1:8, 9; 1 Tessalonicenses 5:14; Tito 2:3-5) Upondola okukala nonthumbi yokuti Jeova weete iya upanda ononkhono ulinga opo utualeko novituwa viasukuka. — Salmo 51:17; Isaías 1:18.

▸ Okapitulu 9, opalagrafu 9

Okunepa ovakai ovanyingi, tyiihanwa okuti oluvale. Etyi Jeova ahinda otyinepo ankho uhanda vala omulume anepe omukai wike. Mo Isilayeli yokohale, Huku wayekele omulume anepe ovakai ovanyingi, mahi ponthyimbi hatyoko ankho ahanda. Hono, Jeova kayeke vali ovanthu vae vanepe ovakai ovanyingi. Omulume una vala okukala nomukai wike, iya omukai una okukala vala nomulume wike. — Mateus 19:9; 1 Timóteo 3:2.

▸ Okapitulu 10, opalagrafu 12

Jeova uhanda omulume nomukai vakale kumwe ononthiki ambuho mbomuenyo wavo. (Gênesis 2:24; Malaquias 2:15, 16; Mateus 19:3-6; 1 Coríntios 7:39) Uyeka vala ovanthu velihenge inkha umwe puvo walinga oumbalehi. Tyina otyo tyimoneka-po, Jeova uyeka omunthu wokualaviswa atokole inkha velihenga. — Mateus 19:9.

 Ovikando vimwe, Ovakristau vamwe vatokola okuliyapuka namphila pehena ou walinga oumbalehi. (1 Coríntios 7:11) Movitateka evi, Omukristau upondola okutokola inkha meliyapuka nou elinepa nae:

• Tyina omulume ahatekula ombunga: Omulume uhataindyila ombunga ovipuka yesukisa, alo ombunga ihika kokuhakala no nombongo ine okulia. — 1 Timóteo 5:8.

• Tyina umwe alwisa mukuavo: Okuveta ou welinepa nae, alo elitehelela okuti ekongoko liae ine omuenyo wae ukahi motyiponga. — Gálatas 5:19-21.

• Okuilika mukuavo okufenda Jeova: Omulume ine omukai uhayeke mukuavo okuumbila Jeova. — Atos 5:29.

▸ Okapitulu 11, opalagrafu 19

Atuho tuesukisa okupandulwa nokupamekwa. (Provérbios 12:25; 16:24) Onthue tupondola okulipameka nokuliungumanesa pokati tyina tulekesa ohole, nokupopia onondaka mbupameka. Ovipuka ovio vipondola okupameka ovakuatate vetu no nomphange okukoleleya iya nokuveavela ondundo opo vatualeko okuumbila Jeova tyina valambela movitateka ovinene. (Provérbios 12:18; Filipenses 2:1-4) Inkha omunthu umwe wasoya, onthue tuna okumutehelela nawa, nokulinga ononkhono mbokunoñgonoka oñgeni elitehelela. Otyo matyitukuatesako okunoñgonoka etyi tupondola okumupopila netyi tupondola okulinga opo tumukuateseko. (Tiago 1:19) Linga ononkhono mbokunoñgonoka nawa ovakuatate no nomphange, opo wiimbuke etyi vesukisa. Ngotyo, movekuatesako opo vavase Ondyivi-ndyivi yeungumaneso, nepameko aliho. — 2 Coríntios 1:3, 4; 1 Tessalonicenses 5:11.

▸ Okapitulu 12, opalagrafu 16

Ombimbiliya kayave ovitumino konthele yo ñgeni otyipito tyotyinepo tyina okulingwa. Ovituwa novitumino vyo movilongo vielikalela. (Gênesis 24:67; Mateus 1:24; 25:10; Lucas 14:8) Otyipuka tyakolela  vali monthiki yotyinepo omulao ovalinepi valinga ku Jeova. Ovanyingi vahanda ombunga nomapanga avo vakalepo tyina valinga omulao oo iya tupu vahanda omukulu wewaneno evelingileko elongomona liapolwa mo Mbimbiliya. Ovalinepi, ovo vena okutokola inkha mavalingi otyipito. (Lucas 14:28; João 2:1-11) Kese tyipuka vatokola konthele yotyipito tyotyinepo tyavo, vena okukala nonthumbi yokuti matyinkhimaneka Jeova. (Gênesis 2:18-24; Mateus 19:5, 6) Onondonga mbo Mbimbiliya mbupondola okuvekuatesako okulinga omatokolo omawa. (1 João 2:16, 17) Inkha vana mavelinepe vahanda motyipito tyavo mukale ovikunwa, vena okukala nonthumbi yokuti otyipito matyiyungwa nawa. (Provérbios 20:1; Efésios 5:18) Tupu, inkha vatokola okuhikisa, vena okukala nonthumbi yokuti ovipuka ovio aviho mavinkhimaneka Jeova. Ovakristau vahanda okulinepa vena okusuka vali unene noupanga wavo na Huku, nokusuka vali na mukuavo tyipona vala nonthiki yotyinepo. — Provérbios 18:22; opo utale vali onondonga ononkhuavo, tala Omutala Womulavi 15 ya Outubro yo 2006, pomafo 18-31.

▸ Okapitulu 13, opalagrafu 18

Onthue tuhanda okulinga omatokolo omawa, elikuata nonondonga Mbondaka ya Huku. Mongeleka, Omukristau upondola okukongwa nomulume ine omukai wae Uhembangi ya Jeova, opo vakalie meumbo liombunga yavo monthiki imwe yotyipito tyomouye. Inkha otyo tyikahi nokumoneka nove, oityi upondola okulinga? Inkha omutima wove ukuyeka okuenda, upondola okupopila ou muelinepa nae okuti inkha ovanthu valinga ovipuka vihelikuatele no Mbimbiliya, kumelipake-po. Tupu, una okusoka nawa inkha kumapundukisa vakuenyi. — 1 Coríntios 8:9; 10:23, 24.

Ine hamwe omuhona wove upondola okukuyawisila konombongo ekufeta pomuvo wovipito. Okuti moanye onombongo ombo? Katyesukisile okumbuanya. Etokolo molingi konthele yokutavela ine okuhetavela, litei konkhalelo omuhona wove atala onombongo ekahi nokukuavela. Okuti ukahi nokukuavela mokonda yovipito? Ine oyo  onkhalelo avasa yokukupandula mokonda yovilinga viove? Okusoka kovipuka ovio novikuavo, matyikukuatesako okutokola inkha motavela ine kumetavela onombongo ombo.

Otyipuka otyikuavo, oputyina omunthu umwe ekuavela otyiawa pomuvo wovipito iya ekupopila okuti: “Ame ndyityii okuti ove kulingi ovipito, mahi nahanda okukuavela otyipuka etyi.” Hamwe, omunthu ukahi nokukuavela nomutima auho. Mahi, okuti pena omahunga alekesa okuti omunthu oo ukahi vala nokulola ekolelo liove opo atale inkha tyili-tyili kulingi ovipito ovio? Konyima yokusoka kepulo olio, una okutokola inkha motavela ine kumetavela otyiawa otyo. Tuhanda okukala nomutima wasukuka, nokukala ovakuatyili ku Jeova momatokolo aeho tulinga. — Atos 23:1.

▸ Okapitulu 13, opalagrafu 22

Ovikando ovinyingi, ovitateka ovitutu tyina vitetululwa monkhalelo ikahi nawa iya nombembwa kavikala ovinene. (Mateus 5:23-26) Ovakristau aveho vesuka vali unene nokunkhimaneka Jeova nokutualako okulikuata okapandi mewaneno. — João 13:34, 35; 1 Coríntios 13:4, 5.

Inkha Ovakristau vakala novitateka mokonda yovitanda, vena okulinga ononkhono mbokutetulula ovitateka ovio opo vahaye kombonge. Mu 1 Coríntios 6:1-8 muna onondonga mba apostolu Paulu konthele yokulituala kombonge. Inkha tutuala omukuatate kombonge, ovanthu vapondola okutala omapita Jeova, newaneno. Mu Mateus 18:15-17 tuvasamo ovipuka vitatu Ovakristau vena okulinga opo vatetulule ovitateka ovinene, ngetyi okutendeleyua nokuvakwa: (1) Tete vena okuhetekela okutetulula ovitateka pokati kavo; (2) Inkha kavetyivili okutetulula ovitateka, vapondola okuita ekuateso komunthu wike ine vevali vapama motyili vomewaneno; (3) Inkha tyesukisa, vapondola okuihana ovakulu vewaneno opo vevekuateseko okutetulula otyitateka. Ovakulu vewaneno mavaundapesa onondonga mbo Mbimbiliya opo vakuateseko ovanthu  vena otyitateka okukala nombembwa. Inkha umwe puvo ketavela okuendela monondonga mbo Mbimbiliya, opo tyipondola okusukisa ovakulu vewaneno vetatu opo vemukuateseko.

Pena ononkhalelo mbumwe tyesukisa okulandula ovitumino vio motyilongo, ngetyi tyina ovanthu velihenga, nolie makala novana, nokutualako okuavela onombongo ovana tyina ovalinepi velihenga, nokufeta omalilimu iya nokuhoneka omukanda upopia konthele yolie mesala novipuka vietu tyina tuamankhi. Inkha Omukristau uundapesa ononkhalelo ombo opo atetulule ovitateka, otyo katyilekesa okuti kekahi nokuendela monondonga apostolu Paulu aava.

Tyina pamamoneka otyitateka otyinene, mongeleka ñgeno omunthu umwe wakuatua kononkhono, ine hamwe omukulu walala nomona, nokuvakwa iya na tyina umwe amaipawa, Omukristau upondola okuketyipopia kombonge iya otyo katyilekesa okuti kekahi nokuendela monondonga apostolu Paulu aava.

▸ Okapitulu 14, opalagrafu 14

Tunde mo Endene, Satanasi ulinga atyiho opo ayondye ovanthu. (Gênesis 3:1-6; Apocalipse 12:9) Satanasi utyii nawa okuti inkha uyondya omalusoke etu, upondola okutuhongiliya okulinga etyi tyapenga. (2 Coríntios 4:4; Tiago 1:14, 15) Uundapesa opulitika, no nongeleya, no nondando, novitalukiso, nosikola iya novipuka ovikuavo opo ayandyanese onkhalelo yae yokusoka, tupu opo ovanthu vetavele omalusoke ae. — João 14:30; 1 João 5:19.

Satanasi utyii okuti utupu vali omuvo omunyingi opo ayondye ovanthu. Ngotyo, ulinga atyiho evila opo ayondye ovanthu ovanyingi. Haunene uhanda okuyondya ovanthu va Jeova. (Apocalipse 12:12) Inkha katulunguka, Eliapu lipondola okuyondya omalusoke etu. (1 Coríntios 10:12) Mongeleka, Jeova uhanda otyinepo tyitualeko. (Mateus 19:5, 6, 9) Mahi ovanthu ovanyingi hono vasoka okuti vapondola okulinepa nokulihenga tyina vahanda. Onosinema ononyingi, no televisau mbuyandyanesa olusoke olo. Tuna okulinga ononkhono opo tuhasoke ngovanthu vo mouye.

 Onkhalelo onkhuavo Satanasi ayondya ovanthu oputyina ayandyanesa otyituwa tyokuhetavela. (2 Timóteo 3:4) Inkha katulunguka, tupondola okuhimbika okuhakala nonthilo na vana Jeova aavela outumini. Mongeleka, omukuatate umwe upondola okuhimbika okuanya ehongolelo liovakulu vewaneno. (Hebreus 12:5) Ine omphange umwe upondola okuhimbika okuhakala nonthilo nepongiyo lya Jeova konthele youtumini mombunga. — 1 Coríntios 11:3.

Tuna okutokola okuhayeke Eliapu lihongiliye omalusoke etu. Tupu, tuhanda okuhetekela onkhalelo Jeova asoka, nokutualako “okusoka kovipuka vyo keulu.” — Colossenses 3:2; 2 Coríntios 2:11.

▸ Okapitulu 16, opalagrafu 9

Atuho tuhanda okukala nekongoko likahi nawa, nokuhakulwa monkhalelo ikahi nawa tyina tuamavele. (Isaías 38:21; Marcos 5:25, 26; Lucas 10:34) Hono, onondotolo novanthu ovakuavo vaundapesa ononkhalelo ononyingi mbokuhakulwa. Tyina tutokola onkhalelo tuhanda okuhakulwa, tyakolela unene okulandula onondonga mbo Mbimbiliya. Tuna okuhinangela okuti Ouhamba wa Huku, oo vala maukama-ko omauvela. Onthue katuhande okusukalala unene nekongoko lietu iya atuhesuku noupanga wetu na Jeova. — Isaías 33:24; 1 Timóteo 4:16.

Tuna okulunguka opo tuanye okuhakulwa mononkhalelo ambuho mbelikuata noumbanda. (Deuteronômio 18:10-12; Isaías 1:13) Ngotyo, tyina nkhele tuhenetavele onkhalelo imwe yokuhakulwa, tuna okuinoñgonoka nawa iya netyi iyandyanesa. (Provérbios 14:15) Katupondola okulimbuako okuti Satanasi uhanda okutuyondya opo tulipake moumbanda. Inkha tusoka okuti onkhalelo imwe yokuhakulwa yelikuata noumbanda, otyiwa okulityilika-yo. — 1 Pedro 5:8.

▸ Okapitulu 16, opalagrafu 18