Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 9

“Tilei Oundalelapo!”

“Tilei Oundalelapo!”

“Ipaei ononthele mbolutu luenyi, konthele yomahando a pano pohi, omaumbalehi, esilo, oluiho luovinepo ovivi, omahando omavi, nepeleyo, mokonda otyo okufenda ovilolo.” ​—⁠ COLOSSENSES 3:⁠5.

1, 2. Oñgeni Balaau ahetekela okuyondya ovanthu va Jeova?

OMUNTHU wokufua ombisi wenda alo apa apondola okuvasa ombisi ahanda. Uholovona nawa etyi mapake kondyolo, eipake momeva opo ombisi ilieko. Ukevelela noumphua-lundo iya tyina ombisi yamanumata-ko, einanemo liwa-liwa.

2 Tyelifwa notyo, ovanthu navo vapondola okuyondyua. Mongeleka, etyi ova Isilayeli ankho veli Moluhandya lwo Moabe, ankho vekahi-ale nokuhika Motyilongo Valaelwe. Ohamba yo Moabe yalaa okuavela onombongo omulume umwe utiwa o Balaau opo akahingane ova Isilayeli. Mahi, Balaau asoko konkhalelo ova Isilayeli ankho vapondola okulihingana ovo muene. Waholovona nawa etyi mapake kondyolo ankho maundapesa. Atumu ovahikuena vo ko Moabe monthanda yova Isilayeli opo vakahindile ovakuendye ova Isilayeli okulinga oundalelapo. ​—⁠ Números 22:​1-⁠7; 31:​15, 16; Apocalipse 2:⁠14.

3. Oñgeni ova Isilayeli vatokelele meliva lya Balaau?

3 Okuti eliva lya Balaau liakuatele? Eenga. Ovalume ovanyingi-nyingi ova Isilayeli avahimbika “okulala novahikuena vo Moabe.” Tupu avahimbika okufenda onohuku mbomatutu, ngetyi o huku youndalelapo ankho itiwa Baal yoko Peor. Mokonda yotyo, ova Isilayeli vena 24.000 avankhi etyi vekahi popepi Notyilongo Valaelwe. ​—⁠ Números 25:​1-⁠9.

4. Omokonda yatyi ova Isilayeli ovanyingi valingile ouhayo wotyihola?

4 Omokonda yatyi ova Isilayeli ovanyingi vatokelele meliva lya Balaau? Omokonda ankho vasoka vala komahando avo muene, tupu valimbilwe ovipuka aviho oviwa Jeova evelingilile. Ova Isilayeli ankho vena omahunga omanyingi okutualako okukala ovakuatyili ku Huku. Huku weveyovolele koupika mo Egitu, wevetekulile nawa etyi ankho vekahi moluhandya iya evekuatesako okukala popepi Yotyilongo Valaelwe. (Hebreus 3:​12) No ngotyo, vahongiliyilwe okulinga ouhayo wotyihola. Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Tuhalingei ouhayo wotyihola, ngetyi vamwe valingile ouhayo wotyihola, avatoko.” ​—⁠ 1 Coríntios 10:⁠8.

5, 6. Oityi tupondola okulilongesila ku etyi tyaendele Moluhandya lwo Moabe?

5 Ouye omupe ukahi unene popepi. Ngotyo, onthue tukahi ngo va Isilayeli etyi ankho vekahi popepi Notyilongo Valaelwe. (1 Coríntios 10:​11) Ovanthu mouye hono, vehole vali unene otyihola tyipona ovanthu vo ko Moabe. Onkhalelo oyo yokusoka, ipondola okuhindila ovanthu va Jeova. Eliva Eliapu lihole okuundapesa opo liyondye vali unene ovanthu, oundalelapo. ​—⁠ Números 25:​6, 14; 2 Coríntios 2:​11; Judas 4

6 Lipula: ‘Okuti ndyihanda umwe okuhambukiswa omahando ange akala vala okamuvo kehehi, ine ndyihanda okukakala nehambu lihapu mouye omupe?’ Okuti katyituetela ouwa okutavela otyitumino tya Jeova tyokuati: “Tilei ouhayo wotyihola”? ​—⁠ 1 Coríntios 6:⁠18.

OUHAYO WOTYIHOLA OITYI?

7, 8. Ouhayo wotyihola oityi? Omokonda yatyi otyo otyitateka otyinene?

7 Ovanthu ovanyingi hono vetupu onthilo novitumino vya Huku vipopia konthele yotyihola. Mo Mbimbiliya ondaka ouhayo wotyihola ilekesa otyihola pokati kovanthu vehelinepele monkhalelo Ovihonekwa vipopia. Otyo tyakutikinya ovalume valala poyavo ine ovahikuena valala poyavo, nokulala novinyama. Tupu, tyakutikinya otyihola tyokomulungu, no kombunda, nokukuata-kuata kononguvo mbomunthu uhelinepele nae. ​—⁠ Tala Okatoi 23 Konthyulilo Yomukanda.

8 Ombimbiliya iyandyulula nawa okuti inkha omunthu utualako okulinga ouhayo wotyihola, kapondola okutualako okukala mewaneno. (1 Coríntios 6:⁠9; Apocalipse 22:​15) Tupu, omunthu wokulinga ouhayo wotyihola utupu onthilo nae muene iya vakuavo kavemuyumbu onthumbi. Ouhayo wotyihola apeho weta ovitateka. Tupu ukalesa omunthu nomutima uhena ombembwa, nokukala neimo tyihahandele, novitateka motyinepo, nomauvela, alo umwe utuala kononkhia. (Tanga Gálatas 6:​7, 8.) Inkha omunthu usokolola nawa kovitateka ouhayo wotyihola weeta, kamahande okutyilinga. Ovikando ovinyingi, tyina omunthu alinga ouhayo wotyihola uhanda vala okuhambukiswa omahando ae muene. Otyipuka tyotete tyituala kokulinga oundalelapo, okutala ovipuka vihongiliya ovanthu okulinga otyihola.

OKUTALA OVIPUKA VIHONGILIYA OKULINGA OTYIHOLA TYITUALA KOUNDALELAPO

9. Omokonda yatyi okutala ovipuka vihongiliya okulinga otyihola otyiponga?

9 Ovipuka vihongiliya ovanthu okulinga otyihola vialingwa opo vitukalese nehando liokutyilinga. Hono, ovanthu vemuhoyo valekeswa unene momikanda, no moviimbo, no motelevisau no mo internet. Ovanthu ovanyingi vasoka okuti okutala ovipuka ovio tyitupu etyi tyilinga, mahi tyipaka omunthu motyiponga. Otyo tyipondola okukalesa omunthu nehando liokulinga otyihola apeho, iya akala nomahando omavi. Tyina omunthu amahimbika okutala ovipuka vihongiliya okulinga otyihola, upondola okukala notyituwa tyokuliseketa kononguvo, nokukala novitateka motyinepo iya alo umwe nokulihenga. ​—⁠ Romanos 1:​24-27; Efésios 4:​19; tala Okatoi 24 Konthyulilo Yomukanda.

Tyakolela unene okulunguka tyina tuundapesa o Internet

10. Oñgeni onondonga tuvasa mu Tiago 1:​14, 15 mbupondola okutukuatesako okulityilika okulinga ouhayo wotyihola?

10 Tyakolela unene okunoñgonoka okuti omahando omavi apondola okutuhongiliya. Tala elondolo eli tuvasa mu Tiago 1:​14, 15 liati: “Kese omunthu uyondyua mokonda yokuhongiliyua, nokulundwa nehando liae muene. Tyina ehando liamalingi enene, lityita onkhali, iya tyina onkhali yamafuisuapo, ayeta ononkhia.” Ngotyo, tyina tukala nomalusoke omavi, tuna okulinga ononkhono mbokulityilika-o liwa-liwa. Inkha uvasa olutalatu lukukalesa nomahando omavi, liwa-liwa uhelutale vali! Nyima o komputadole, inkha o motelevisau, paka okanale onkhuavo. Uhayeke omahando omavi anyingile momuenyo wove. Inkha kulingi ngotyo, omahando omavi apondola okuliyawisa unene iya atyikupuilisa okueyunga. ​—⁠ Tanga Mateus 5:​29, 30.

11. Oñgeni Jeova apondola okutukuatesako tyina tukala nomahando omavi?

11 Jeova utwii vali nawa tyipona onthue muene. Ngotyo, utyii nawa okuti onthue tuvakuankhali. Mahi, tupu utyii okuti onthue tupondola okufinda omahando omavi. Jeova utupopila okuti: “Ipaei ononthele mbolutu luenyi, konthele yomahando a pano pohi, omaumbalehi, esilo, oluiho luouhayo wotyihola, omahando omavi, nepeleyo, mokonda otyo okufenda ovilolo.” (Colossenses 3:⁠5) Namphila tyihapepukile, Jeova wapua elundo nonthue iya metukuatesako. (Salmo 68:​19) Omukuatate umwe omukuendye ankho una otyituwa tyokutala ovanthu vahavalele, nokuliseketa kononguvo. Omapanga ae okosikola, ankho asoka okuti otyo tyilinga onthele yokukula, mahi omukuendye oo, wati: “Otyo tyayondya omutima wange iya moluotyo ankho ndyina omuenyo wasila.” Waimbuka okuti ankho wesukisa okuyunga nawa omahando ae iya nekuateso lya Jeova wetyivila okufinda otyitateka otyo. Inkha una omahando omavi, upondola okufinda omahando oo tyina wiita ku Jeova opo ekuavele ‘ononkhono mbae mbavilapo.’ ​—⁠ 2 Coríntios 4:⁠7; 1 Coríntios 9:⁠27.

12. Omokonda yatyi tuesukisila ‘okuyunga nawa omutima wetu’?

12 Salomau wahoneka okuti: “Kovipuka aviho wesukisa okuyunga, yunga vali nawa omutima wove, mokonda omo mutunda onondyivi-ndyivi mbomuenyo.” (Provérbios 4:​23) “Omutima” uhangununa omalusoke etu ine etyi tuatuwa komaiho a Jeova. Ovipuka tutala vipondola okutuhongiliya. Job wapopile okuti: “Ame nalinga omphango nomaiho ange. Ngotyo, oñgeni ndyipondola okutala komumphembela nepeleyo liokumuhanda?” (Jó 31:⁠1) Nga Job, nonthue tuesukisa okuyunga nawa ovipuka tutala, nevi tusoka. Ngo muhoneki wono salmu, nonthue tulikuambela okuti: “Tyilika omaiho ange opo ahatale ovipuka viahasilivila.” ​—⁠ Salmo 119:⁠37.

DINA WALINGILE ETOKOLO LIAPENGA

13. Omapanga patyi Dina aholovonene?

13 Omapanga etu apondola okutuhongiliya unene, tyilinge pala okulinga ovipuka oviwa ine ovivi. Inkha uholovona omapanga alandula ovitumino vya Huku, maekukuatesako okulinga ngavo. (Provérbios 13:​20; tanga 1 Coríntios 15:​33.) Etyi tyamonekele na Dina tyitukuatesako okuimbuka okuti tyakolela unene okuholovona omapanga etu nounongo. Dina ankho o umwe povana va Jako, ngotyo wekulila mombunga ankho ifenda Jeova. Dina ankho katyindi omuenyo wasila, mahi ankho una oupanga novahikuena vo mo Kanaa ankho vahafende Jeova. Ovanthu vomo Kanaa ankho vatala oundalelapo monkhalelo yelikalela unene novaumbili va Huku, iya ankho veiwe unene okuti vatyinda omuenyo wasila. (Levítico 18:​6-25) Etyi Dina ankho ekahi nomapanga ae, anoñgonoka omukuendye omu Kanaa ankho utiwa o Sikei. Sikei ahimbika okuhanda Dina. Sikei ankho omukuendye “wapandua vali unene” mombunga yae. Mahi Sikei ankho kaumbila Jeova. ​—⁠ Gênesis 34:​18, 19.

14. Oityi tyamonekele na Dina?

14 Sikei walinga vala etyi ova Kanaa ankho vasoka okuti tyaviuka. Mokonda ankho uhole Dina, “alala nae kononkhono.” (Tanga Gênesis 34:​1-⁠4.) Otyipuka otyo, tyaetelele Dina ovitateka ovinene, nombunga yae aiho. ​—⁠ Gênesis 34:​7, 25-31; Gálatas 6:​7, 8.

15, 16. Oñgeni tupondola okukala ovanongo?

15 Onthue katuesukisile okulinga ngetyi Dina alingile opo tulilongese okuti okutavela ovitumino vya Jeova vituetela ouwa. Ombimbiliya yati: “Una weenda novanandunge, nae makala nonondunge, mahi una ulinga oupanga novityova nae makala otyova.” (Provérbios 13:​20) Ovola okunoñgonoka “onondyila ambuho onongwa.” Okulinga ngotyo matyikukuatesako okulityilika ovipuka vipondola okukuetela ononkhumbi. ​—⁠ Provérbios 2:​6-⁠9; Salmo 1:​1-⁠3.

16 Tupondola okukala ovanongo mokulilongesa Ondaka ya Huku, nokulikuambela tyina nkhele tuhenelinge omatokolo, nokulandula onondonga onongwa tupewa nomupika wekolelo nokualunguka. (Mateus 24:​45; Tiago 1:⁠5) Onthue tutyii nawa okuti atuho tuvakuankhali. (Jeremias 17:⁠9) Mahi oityi molingi inkha omunthu umwe ukupopila okuti ankho kuakamba vala katutu ñgeno walinga oundalelapo? Okuti monumana, ine motavela elondolo nomutima weliola? ​—⁠ 2 Reis 22:​18, 19.

17. Popia ongeleka ilekesa okuti onondonga mbovakuatate vetu mbupondola okutukuatesako.

17 Mongeleka, soka ku etyi: Omphange umwe uli kovilinga, iya omukuendye umwe aundapa nae ehimbika okumulinga nawa iya emukongo vakaende-ende aveho. Namphila ahaumbila Jeova, mahi no ngotyo omukuendye oo ngoti omunthu omuwa. Omphange omukuavo uvetala okuti vevali iya ulinga ononkhono mbokumulondola konthele youpanga oo. Oñgeni omphange oo melitehelela? Okuti meliyakulila, ine maimbuka ouwa upondola okutundilila kelondolo apewa? Omphange oo hamwe uhole umwe Jeova iya uhanda okulinga etyi tyaviuka. Mahi inkha utavela okutualako okukaenda-enda nomukuendye oo, okuti ngotyo ukahi umwe ‘nokutila ouhayo wotyihola’ ine ukahi “nokuyumba onthumbi momutima wae muene”? ​—⁠ Provérbios 22:⁠3; 28:​26; Mateus 6:​13; 26:​41.

LILONGESILA KONGELEKA YA JOSE

18, 19. Hangununa oñgeni Jose atilile oundalelapo.

18 Etyi Jose ankho omukuendye, wakalele omupika mo Egitu. Ononthiki ambuho omukai womuhona wae ankho umuita opo alale nae, mahi Jose ankho utyii okuti okulinga ngotyo tyapenga. Jose ankho uhole Jeova iya ankho uhanda okumuhambukiswa. Mokonda yotyo, tyina omukai womuhona wae ankho emuhindila okulinga oundalelapo, Jose apeho wanya. Mokonda Jose omupika, ankho kapondola vala okutunda meumbo tyina ahanda. Mahi nthiki imwe etyi omukai oo ankho ahanda okulala nae kononkhono, Jose atundu meumbo. ​—⁠ Tanga Gênesis 39:​7-⁠12.

19 Inkha Jose wakalele nomahando omavi ine omalusoke apenga konthele yomukai oo, ñgeno wetavelele okulinga oundalelapo. Ku Jose, oupanga wae na Jeova ankho wakolela vali unene tyipona otyipuka otyikuavo. Jose wemupopila okuti: “Omuhona wange . . . kandyilikile na tyike, mahi ove vala, mokonda ove umukai wae. Ngotyo, oñgeni ndyipondola okulinga otyipuka otyo otyivi unene, nokulinga onkhali ku Huku?” ​—⁠ Gênesis 39:​8, 9.

20. Oñgeni tutyii okuti Jeova ankho upanda unene Jose?

20 Namphila Jose ankho eli kokule nombunga yae, mahi apeho ankho omukuatyili ku Huku iya Jeova emuyambe unene. (Gênesis 41:​39-49) Jeova ankho upanda unene oukuatyili wa Jose. (Provérbios 27:​11) Katyapepukile okulityilika oundalelapo. Mahi hinangela onondaka ombu mbati: “Onwe vokuhole Jeova, yalei ovivi. Oe waamena omuenyo wa vana ovakuatyili kwe. Uveyovola pomaoko onondingavivi.” ​—⁠ Salmo 97:⁠10.

21. Oñgeni omukuendye umwe ahetekela Jose?

21 Ononthiki ambuho, ovanthu va Jeova valekesa okuti ‘vayala ovivi’ iya tupu “vehole otyiwa.” (Amós 5:​15) Katyesukisile eti liove, ove upondola okukala omukuatyili ku Jeova. Omukuatate umwe omukuendye, ekolelo liae lialolelwe kosikola. Omuhikuena umwe valongeswa nae, wemupopilile okuti inkha emukuatesako mopolova yo Matematica, malala nae. Oityi omukuatate oo alingile? Walingile nga Jose. Wapopia okuti: “Andyianye liwa-liwa. Mokonda nakala omukuatyili, natualako okukala nonthilo na ame muene.” “Ehambu lihasete” litunda kokulinga oundalelapo, apeho lituala kovitateka. (Hebreus 11:​25) Okutavela ku Jeova apeho tyituetela ehambu. ​—⁠ Provérbios 10:⁠22.

YEKA JEOVA EKUKUATESEKO

22, 23. Oñgeni Jeova etukuatesako alo umwe tyina tuamalingi onkhali onene?

22 Satanasi uundapesa oundalelapo opo etuyondye, iya otyo otyitateka otyinene. Atuho pamwe tukala nomalusoke apenga. (Romanos 7:​21-25) Otyo Jeova utyii nawa iya uhinangela okuti “tuatunda keheke.” (Salmo 103:​14) Mahi inkha Omukristau ulinga oundalelapo? Okuti ngotyo petupu vali onkhalelo yokumukuatesako? Au, hatyoko. Inkha omunthu welivela nomutima auho, Jeova memukuatesako, mokonda “wafuapo opo aevele.” ​—⁠ Salmo 86:⁠5; Tiago 5:​16; tanga Provérbios 28:⁠13.

23 Jeova tupu utuavela “otyiawa tyovalume” ine ovakulu vewaneno vena ohole iya vetutekula nawa. (Efésios 4:​8, 12; Tiago 5:​14, 15) Jeova waava ovakulu vewaneno opo vetukuateseko okukala vali noupanga omuwa nae. ​—⁠ Provérbios 15:⁠32.

KALA “NONONDUNGE”

24, 25. Oñgeni “onondunge” mbupondola okutukuatesako okulityilika oundalelapo?

24 Opo tulinge omatokolo omawa, tuesukisa okunoñgonoka oñgeni ovitumino vya Jeova vituetela ouwa. Onthue katuhande okukala ngomukuendye wapopiwa mu Provérbios 7:​6-23. Mokonda ankho utupu “onondunge,” atokela meliva lioundalelapo. Okukala nonondunge, hakulunguka vala. Tyina tuna onondunge tulinga ononkhono mbokunoñgonoka onkhalelo Huku asoka, nokuundapesa onondonga mbae momuenyo wetu. Hinangela onondaka ombu mbakolela unene: “Una wovola okukala nonondunge uhole omuenyo wae. Una upaka nawa ounongo wokupunga, mavasi ouwa.” ​—⁠ Provérbios 19:⁠8.

25 Okuti una umwe onthumbi yokuti ovitumino vya Huku viaviuka? Okuti una onthumbi yokuti okuvitavela matyikukalesa nehambu? (Salmo 19:​7-10; Isaías 48:​17, 18) Inkha nkhele utupu onthumbi, hinangela ovipuka aviho oviwa Jeova ekulingila. “Hetekelei amutale okuti Jeova omuwa.” (Salmo 34:⁠8) Moimbuka okuti tyina utualako okuendela movitumino vya Huku, ohole una nae mailiyawisa. Ovola okukala nohole netyi Huku ehole iya yala etyi eyele. Paka momutima wove omalusoke omawa, ngetyi ovipuka viotyotyili, viaviuka, viasukuka, viholwe, novituwa oviwa. (Filipenses 4:​8, 9) Onthue tupondola okukala nga Jose, wapolele ouwa kounongo utunda ku Jeova. ​—⁠ Isaías 64:⁠8.

26. Oityi matulilongesa movikapitulu vivali mavilandulako?

26 Tyilinge wanepa ine kuanepele, Jeova uhanda ukale nehambu. Movikapitulu vivali mavilandulako, matuvasimo onondonga mambutukuatesako okuholovona nawa omunthu matulinepe nae.