1, 2. Oityi tupondola okulinga opo tutualeko okukala mohole ya Jeova?

ATUHO tuhanda okukala tyapama nekongoko likahi nawa. Moluotyo, tulia ovikulia vikahi nawa, nokuhataika, nokuyunga nawa olutu luetu. Namphila tyesukisa ononkhono, mahi mokonda tyituetela ouwa, onthue katuyekepo okutyilinga. Tupu, tuesukisa okukala tyapama, nekongoko monkhalelo onkhuavo.

² Namphila tuanoñgonoka Jeova, tuesukisa okutualako okupameka oupanga wetu nae. Etyi Juda aavelele ondundo Ovakristau opo ‘Vatualeko okukala mohole ya Huku,’ evehangununina oñgeni vapondola okutyilinga. Wevepopilile okuti: “Lipamekei mekolelo lienyi esukuki.” (Judas 20, 21) Ngotyo, oñgeni tupondola okupameka ekolelo lietu?

3-5. (a) Oñgeni Satanasi ahanda ulitehelele konthele yovitumino vya Jeova? (b) Oñgeni ove ulitehelela konthele yovitumino no nondonga mba Jeova?

³ Otyiwa ukale nonthumbi yokuti ovitumino vya Jeova vituetela ouwa. Satanasi uhanda usoke okuti ovitumino vya Huku vialema unene iya mokala vala nehambu inkha utokola ove muene etyi tyaviuka netyi tyapenga.  Tunde mo Endene, Satanasi uhanda ovanthu vetavele kuotyo. (Gênesis 3:​1-⁠6) Na hono utualako okutyilinga.

⁴ Okuti Satanasi wapopia otyili? Okuti ovitumino vya Jeova vituilika kovipuka oviwa? Au. Mongeleka, soka ñgeno ukahi nokueenda pohika patekulwa ovinyama. Ove omono okuti pohika imwe pena ongandyo. Hamwe molipulu okuti: ‘Omokonda yatyi vapakelapo ongandyo?’ Mahi liwa-liwa oivi onkhulika ikoma konthele onkhuavo yongandyo. Pahe oñgeni motale ongandyo oyo? Ove mopandula unene mokonda ongandyo yekuyakulila opo uhaliwe nonkhulika! Onondonga mba Jeova mbukahi ngongandyo oyo iya Eliapu likahi ngonkhulika. Ondaka ya Huku itulondola okuti: “Kalei tyalunguka, nokutala nawa! Mokonda ondyale yenyi, Eliapu, ikahi nokuenda-enda ngatyina onkhulika ikoma, ikahi nokuovola ou maili.” ​—⁠ 1 Pedro 5:⁠8.

⁵ Jeova uhanda tukale nomuenyo ukahi nawa. Kahande onthue tuyondyue na Satanasi. Mokonda yotyo, wetuavela ovitumino nonondonga opo etuyakulile iya atukala nehambu. (Efésios 6:​11) Tiagu wahoneka okuti: “Una utala nawa ovitumino viafuapo vieyovo iya utualako okulinga ngotyo, . . . makala nehambu mokuvilinga.” ​—⁠ Tiago 1:⁠25.

6. Oñgeni tupondola okukala nonthumbi yokuti ovitumino vya Huku vituetela ouwa?

⁶ Tyina tuendela monondonga mba Jeova, omuenyo wetu ukala vali nawa iya oupanga wetu nae upama. Mongeleka, okulikuambela tyituetela ouwa. (Mateus 6:​5-⁠8; 1 Tessalonicenses 5:​17) Tupolako ouwa tyina tutavela elondolo lya Jeova liokuenda komaliongiyo opo tumufende nokulipameka pokati, na tyina tuenda apeho movilinga viokuivisa nokulongesa ovanthu. (Mateus 28:​19, 20;  Gálatas 6:⁠2; Hebreus 10:​24, 25) Tyina tusoka unene konthele yo ñgeni okulinga ovipuka ovio tyetukuatesako okupameka ekolelo lietu, tukala vali nonthumbi yokuti ovitumino vya Jeova apeho vituetela ouwa.

7, 8. Oityi matyitukuatesako okuhasukalala unene novitateka vipondola okumoneka komutwe wandyila?

⁷ Hamwe tuasukalala unene konthele yovipuka vipondola okulola ekolelo lietu komutwe wandyila iya atusoko okuti kamatutualako noukuatyili. Inkha ongotyo ulitehelela, hinangela onondaka mba Jeova mbati: “Ame, Jeova, ame Huku yove, Una ukulongesa opo upoleko ouwa, Una ukuhongolela mondyila una okuendela. Inkha wetavelele ovitumino viange, ñgeno ombembwa yove yakala ngondongi iya ouviuki wove aukala ngomanyonda elunga.” ​—⁠ Isaías 48:​17, 18.

 ⁸ Tyina tutavela ku Jeova, ombembwa yetu maikala ngondongi ihakukuta iya ouviuki wetu maukala ngomanyonda elunga ahatalama okulitahataha. Katyesukisile ovipuka patyi vikahi nokueenda momuenyo wetu, onthue tupondola okukala ovakuatyili ku Jeova. Ombimbiliya itupopila okuti: “Pakula omulemo wove ku Jeova iya oe mekuvatela. Kamayeke omuviuki atoke.” ​—⁠ Salmo 55:⁠22.

9, 10. Oityi tyihangununa okupama motyili?

⁹ Tyina upameka oupanga wove na Jeova, ‘motualako okupama motyili.’ (Hebreus 6:⁠1) Okupama motyili tyihangununa-tyi?

¹⁰ Onthue kamatukala Ovakristau vapama motyili, mokonda vala tukahi nokukala ovakulu. Opo tupame motyili, tuna okukala noupanga wapama na Jeova, nokutala ovipuka monkhalelo evitala. (João 4:​23) Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Vana vayemba kovipuka violutu, vasoka vala kovipuka violutu, mahi vana vayemba ko viopamphepo, vasoka kovipuka viopamphepo.” (Romanos 8:⁠5) Omunthu wapama motyili katale vala kovipuka vihambukiswa omuenyo wae ine komalumono. Mahi, usuka vali unene nokuumbila Jeova iya ulinga omatokolo omawa momuenyo wae. (Provérbios 27:​11; tanga Tiago 1:​2, 3.) Ketavela tyina ahongiliyua okulinga etyi tyapenga. Omunthu wapama motyili wii etyi tyaviuka iya otyo alinga.

11, 12. (a) Oityi apostolu Paulu apopia konthele “yonondunge mbokupunga” Omukristau ena? (b) Oñgeni okukala Omukristau wapama motyili tyelifwa nomunthu usana nawa ombola?

¹¹ Tuesukisa okulinga ononkhono opo tupame motyili. Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Okulia kuapama  o kuovanthu vekula nawa, vana vokuna onondunge mbavo mbokupunga etyi tyaviuka netyi tyapenga mbalongeswa nawa, mokonda yokumbuundapesa.” (Hebreus 5:​14) Ondaka ‘okulongesa’ ituhinangelesa ovanthu vokusana ombola.

¹² Tyina tutala omunthu usana nawa ombola, tutyii okuti wesukisile omuvo, nokulilongesa unene opo akale omunongo. Omunthu oo katyitilwe nounongo wokusana ombola. Tyina omona atyitwa, kei nawa oñgeni maundapesa omankhanya ae novikalo. Mahi mokueenda kuomuvo, ulilongesa okukuata ovipuka nokueenda. Inkha ulinga ononkhono, omona oo upondola okulilongesa okusana nawa ombola. Tyelifwa notyo, tyesukisa omuvo no nonkhono opo tukale Ovakristau vapama motyili.

13. Oityi matyitukuatesako okulilongesa okusoka monkhalelo Jeova asoka?

¹³ Momukanda ou, tuelilongesa oñgeni tupondola okusoka monkhalelo Jeova asoka, nokutala ovipuka ngetyi evitala. Tupu, tuelilongesa okukala nohole novitumino vya Jeova. Tyina tulinga omatokolo, tulipula okuti: ‘Ovitumino patyi ine onondonga patyi mbo Mbimbiliya mbupopia konthele yotyo? Oñgeni ndyipondola okuendela-mo? Oityi Jeova ahanda ndyilinge?’ ​—⁠ Tanga Provérbios 3:​5, 6; Tiago 1:⁠5.

14. Oityi tuesukisa okulinga inkha tuhanda okupameka ekolelo lietu?

¹⁴ Apeho tutualako okupameka ekolelo lietu mu Jeova. Ngetyi okulia ovikulia vikahi nawa tyipameka olutu luetu, okulilongesa konthele ya Jeova tyitukuatesako okupameka ekolelo lietu. Tyina tuhimbika okulilongesa Ombimbiliya, tunoñgonoka ovipuka viakolela konthele ya Jeova novitumino viae. Mahi mokueenda kuomuvo,  tuesukisa okunoñgonoka ovipuka viaya vali kohi. Otyo apostolu Paulu ankho ahanda okupopia etyi ati: “Okulia kuapama o kuovanthu vekula nawa.” Tyina tueendela movipuka tulilongesa, tukala ovanongo. Ombimbiliya itupopila okuti: “Ounongo otyipuka tyakolela vali.” ​—⁠ Provérbios 4:​5-⁠7; 1 Pedro 2:⁠2.

15. Omokonda yatyi tyakolela unene okukala nohole yotyotyili na Jeova novakuatate vetu?

¹⁵ Omunthu upondola okukala nolutu luapama nekongoko likahi nawa, mahi utyii okuti una okutualako okulitekula nawa opo atualeko tyapama. Tyelifwa notyo, omunthu wapama motyili utyii okuti una okulinga ononkhono opo atualeko okupameka oupanga wae na Jeova. Apostolu Paulu wetuhinangelesa okuti: “Tualeiko okutala nawa inkha mukahi umwe mekolelo, tualeiko okulinoñgonoka oñgeni onwe muene mukahi.” (2 Coríntios 13:⁠5) Mahi, okukala nekolelo liapama katyituuka. Ohole tuna na Jeova, novakuatate vetu ina okutualako okukula. Paulu wapopia okuti: “Inkha ndyina . . . enoñgonoko, inkha ndyina ekolelo livila okuhondovola onomphunda, mahi ndyitupu ohole, opo ndyitupu esilivilo.” ​—⁠ 1 Coríntios 13:​1-⁠3.

16. Oityi Satanasi ahanda tusoke?

¹⁶ Satanasi uhanda tusoke okuti nalumwe matuhambukiswa Jeova monkhalelo yafuapo. Uhanda tukale tyasoya iya atusoko okuti ovitateka vietu nalumwe mavipu. Tupu, kahande tuyumbe onthumbi movakuatate vetu iya tupu kahande tukale nehambu. (Efésios 2:⁠2) Satanasi utyii okuti omalusoke omavi apondola okutunyona, nokunyona oupanga wetu na Huku. Mahi Jeova wetuavela otyipuka tyimwe tyitukuatesako okuluisa omalusoke omavi. Wetuavela ekevelelo.

17. Omokonda yatyi ekevelelo liakolela?

 ¹⁷ Mu 1 Tessalonicenses 5:​8, Ombimbiliya yeeleka ekevelelo lietu nokapasete ankho kayakulila omutwe wefualali movilwa. Iya ekevelelo olio liihanwa okuti “ekevelelo lieyovo.” Ekevelelo momilao vya Jeova lipondola okuyakulila omalusoke etu, tupu litukuatesako okuanya omalusoke omavi.

18, 19. Oñgeni Jesus apamekelwe nekevelelo?

¹⁸ Ekevelelo Jesus ankho ena liemupamekele. Motyinthiki tyahulililako opo aipawe, walambelele movitateka ovinyingi. Epanga liae enene liemulavisile. Omukuavo wapopile okuti kemwii. Vamwe vemusilepo iya avaende nkholo. Ovanthu vo motyilongo tyae avemutyitukilapo iya avaiti opo aipaelwe momuti wemone. Oityi tyemukuatesileko okukoleleya movitateka ovio aviho? “Mokonda yehambu ankho apakelwa, wakoleleya momuti wemone, ahasuku nohonyi, iya pahe  wapumphama kokulio kuotyipundi tya Huku tyoutumini.” ​—⁠ Hebreus 12:⁠2.

¹⁹ Jesus utyii okuti tyina atualako okukala omukuatyili, matyinkhimaneka Tate yae iya atyilekesa okuti Satanasi onkhembi. Ekevelelo olio liemukalesile nehambu enene. Tupu Jesus ankho utyii okuti makondoka keulu opo akakale vali na Tate yae. Ekevelelo olio liemukuatesileko okukoleleya. Nga Jesus, onthue tuna okutualako okusoka kekevelelo lietu. Otyo matyitukuatesako okukoleleya mu kese tyitateka tulambela.

20. Oityi tyipondola okukukuatesako okukala nolusoke oluwa?

²⁰ Jeova weete ekolelo liove, nonkhalelo ukahi nokukoleleya. (Isaías 30:​18; tanga Malaquias 3:​10.) Walaa okuti “mekuavela etyi omutima wove uhanda.” (Salmo 37:⁠4) Ngotyo, tualako okusoka kekevelelo liove. Satanasi uhanda ukale tyihena ekevelelo, nokusoka okuti omilao  vya Jeova nalumwe mavikafuisuapo. Mahi ove kupondola okuyeka omalusoke oo ekusoyese! Inkha ulitehelela okuti ekevelelo liove kaliapamene, ita ku Jeova opo ekukuateseko. Hinangela onondaka mbuvasiwa mu Filipenses 4:​6, 7, mbati: “Muhakalei notyiho notyipuka natyike, mahi muaviho, itei ku Huku momalikuambelo kumwe nolupandu, iya ombembwa ya Huku, ipona onondunge nomalusoke aeho, maiyungu omitima vienyi nomalusoke enyi, menyina lya Kristu Jesus.”

21, 22. (a) Oityi Jeova ahandela ohi? (b) Oityi ove watokola okulinga?

²¹ Apeho taindya omuvo wokusokolola kovipuka oviwa mavikamoneka komutwe wandyila. Apa katutu, ovanthu aveho mavakafenda Jeova. (Apocalipse 7:​9, 14) Nkhele soka oñgeni ovipuka mavikakala mouye omupe. Mavikakala oviwa unene tyipona etyi ankho tusoka! Satanasi novilulu viae, novanthu onondingavivi kamavakakalako vali. Ove nalumwe mokavela, iya nalumwe mokankhia. Mahi, mokapindauka-po ononthiki ambuho nononkhono iya nehambu. Aveho mavakaundapela kumwe opo ohi ikale omphangu yombembwa. Ovanthu aveho mavakakala novikulia vikahi nawa, no nondyuo mbukahi nawa. Kamakukakala vali onongangala mokonda ovanthu aveho mavakala nohole yotyotyili pokati kavo. Pomuvo opo, ovanthu aveho pano pohi mavakahambukilwa “eyovo liotyotyili liovana va Huku.” ​—⁠ Romanos 8:​21.

²² Jeova uhanda akale Epanga liove liakolela unene. Ngotyo, linga atyiho opo umutavele, nokupameka oupanga wove nae ononthiki ambuho. Tyotyili, atuho tupondola okutualako okukala mohole ya Huku apeho-apeho! ​—⁠ Judas 21.