1, 2. Okuti okukala novitateka motyinepo tyilekesa okuti otyinepo tyetu katyaendele nawa? Hangununa.

OTYINEPO otyiawa tya Jeova. Tyipondola okukalesa omunthu nehambu. Mahi, ovalinepi aveho mavakala novitateka. Pamwe, ovitateka ovio mavikala ngoti vitupu onthyulilo. Ovitateka ovio vipondola okutendesa oupanga omuwa ovalinepi ankho vena.

² Onthue katupondola okuhuva inkha pamwe otyinepo tyetu tyikala novitateka. Mahi, okukala novitateka katyilekesa okuti otyinepo tyetu katyaendele nawa. Alo umwe ovalinepi vakalele novitateka ovinyingi, vavasa ononkhalelo mbokutetulula ovitateka ovio. Pahe vena vali oupanga omuwa iya vena otyinepo tyapama. Oñgeni vetyivila?

3, 4. Oityi pamwe tyipondola okumoneka motyinepo?

³ Otyinepo tyihonyeka ovanthu vevali velikalela, vehole ovipuka vielikalela, vena omalusoke elikalela iya valinga ovipuka monkhalelo yelikalela. Tupu, pamwe omulume nomukai, vekulila mononkhalelo mbelikalela, no movilongo vielikalela. Tyesukisa omuvo nononkhono opo ovalinepi velinoñgonoke nawa.

 ⁴ Mokueenda kuomuvo, omulume nomukai kese umwe upondola okusuka unene novipuka viavo muene iya otyo atyitendesa oupanga wavo. Pamwe tyikala ngatyina vekahi nokutyinda omuenyo monkhalelo yelikalela. Oityi tyipondola okuvekuatesako okupameka vali oupanga wavo?

5. (a) Oityi tyipondola okukuatesako ovalinepi okukala noupanga omuwa? (b) Ngetyi tyipopia Hebreus 13:​4, oñgeni tuna okutala otyinepo?

⁵ Jeova waava onondonga mbupondola okukuatesako ovalinepi okukala noupanga omuwa nae, nou velinepa nae. (Salmo 25:⁠4; Isaías 48:​17, 18) Utupopila okuti: “Otyinepo tyihumbwe pokati kenyi.” (Hebreus 13:⁠4) Otyipuka uhumba, utyiyakulila iya kunyane natyo mokonda tyakolela unene ku ove. Ongotyo Jeova ahanda tutale otyinepo.

6. Oityi Mateus 19:​4-⁠6 itupopila konthele yonkhalelo Jeova atala otyinepo?

⁶ Jeova, oe wahinda otyinepo tyo tete. Omona wae Jesus, wati: “Kamunetange okuti una wevetunga tunde ponthyimbi, wevetungile omulume nomukai, iya ati: ‘Moluotyo omulume masipo he na ina, eliwaneka nomukai wae, iya ovo vevali avakala vala ohitu ike’? Ngotyo, kavakala vali ovanthu vevali, mahi vakala vala ohitu ike. Moluotyo, etyi Huku apaka kokanga ike, omunthu ehetyiyapule.” (Mateus 19:​4-⁠6) Tunde ponthyimbi, Jeova uhanda otyinepo tyitualeko. Ankho uhanda onombunga mbulikuate okapandi, avakala kumwe nehambu.

7. Oñgeni ovalinepi vapondola okupameka otyinepo tyavo?

⁷ Ovalinepi hono vena ovitateka ovinyingi vali tyipona kohale. Pamwe mokonda yovitateka ovinyingi, vamwe vasoka okuti onkhalelo yokutetulula ovitateka ovio, okulihenga. Mahi, okunoñgonoka oñgeni Jeova atala otyinepo tyipondola okutukuatesako. ​—⁠ 1 João 5:⁠3.

8, 9. (a) Onalupi tuna okulandula ehongolelo lya Jeova motyinepo? (b) Oñgeni tupondola okulekesa okuti otyinepo tyetu tyakolela unene ku onthue?

⁸ Ehongolelo lya Jeova apeho lituetela ouwa. Ngetyi tuelilongesa-le, Jeova utulondola okuti: “Otyinepo tyihumbwe pokati kenyi amuho.” (Hebreus 13:⁠4; Eclesiastes 5:⁠4) Inkha tulandula ehongolelo lya Jeova, alo umwe tyina tuna ovitateka, matyituetela ouwa. ​—⁠ 1 Tes-salonicenses 1:⁠3; Hebreus 6:⁠10.

⁹ Mokonda otyinepo tyakolela unene ku onthue, tuhanda okulityilika okulinga, nokupopia ovipuka vipondola okunyona otyinepo tyetu. Tupu, tuhanda okupameka oupanga wetu na una tuelinepa nae. Oñgeni tupondola okutyilinga?

10, 11. (a) Ovitateka patyi ovalinepi vamwe vena? (b) Omokonda yatyi onkhalelo tupopia nou tuelinepa nae yakolela unene?

¹⁰ Kuna ononkhalelo ononyingi omunthu apondola okunumanesa ou elinepa nae. Onthue tutyii okuti Ovakristau kavapondola okuveta ine okulinga otyipuka tyipondola okupaka omuenyo wa una velinepa nae motyiponga. Mahi, pamwe tuetela oluihamo una tuelinepa nae movipuka tupopia. Onondaka mbupondola okukala ngouta. Omukai umwe wati: “Omulume wange umbeta nonondaka. Ame ndyitupu omalapia molutu, mahi apeho upopia ovipuka vindyihama unene komutima, ngetyi okuti: ‘Ove umphuilisa unene! Ove kusilivila!’ ” Tupu omulume umwe wapopia okuti omukai wae apeho umupopia onondaka mbuihama, nokumuihana omanyina omavi. Wati: “Mokonda ovipuka apopia ovivi unene, ame hipondola okumupopila onondaka omukai wange ehole okumphopila. Mokonda yovipuka ovio, ame hityivili okutomphola nae iya pahe ndyikala kovilinga alo ekumbi litaka. Kovilinga ndyina vali ombembwa tyipona meumbo lietu.” Ovanthu hono vapopia onondaka mbuleva, mbunumanesa vakuavo iya mbuihama unene.

¹¹ Tyina omulume nomukai velipopia ovipuka viihama unene, tyipaka ovipute momutima iya vikala ehimbwe opo viveluke. Tyayandyuluka nawa okuti Jeova kahande ovalinepi velitekule monkhalelo ngoyo. Mahi, pamwe upondola ukupopila mukuenyi ovipuka vimuihama tyehetyiimbuka. Hamwe upondola okulitehelela okuti ove utekula nawa ou welinepa nae, mahi oñgeni ngwe elitehelela? Inkha upopia otyipuka tyimwe tyiihama komunthu welinepa nae, okuti wafuapo opo upiluluke liwa-liwa? ​—⁠ Gálatas 5:​15; tanga Efésios 4:⁠31.

12. Oityi tyipondola okunyona oupanga omunthu wanepa ena na Jeova?

 ¹² Onkhalelo ove upopia nomunthu welinepa nae, tyilinge o povanthu ine tyina pehena ovanthu, otyipuka tyakolela unene ku Jeova. (Tanga 1 Pedro 3:⁠7.) Tiago 1:​26 itupopila okuti: “Inkha omunthu umwe usoka okuti ufenda Huku, mahi ahatualako okuyunga elaka liae, ukahi nokukemba omutima wae muene, iya efendelo liae kalisilivila.”

13. Onkhalelo patyi onkhuavo omunthu apondola okunumanesa una elinepa nae?

¹³ Kuna ononkhalelo ononkhuavo ovalinepi vapondola okulinumanesa kese umwe na mukuavo. Mongeleka, oñgeni omunthu welinepa nae melitehelela inkha  uhimbika okukala omuvo omunyingi nomunthu omukuavo? Namphila pamwe una omahunga okutyilinga, ngetyi ovilinga, novilinga viokuivisa ine hamwe okumukuatesako motyitateka ena, mahi okuti okulinga ngotyo, kamatyinumanesa una welinepa nae? Omukai umwe Omukristau wapopia okuti: “Tyindyihama unene tyina ndyitala okuti omulume wange ulinga vali ovipuka oviwa komphange umwe mewaneno. Ndyilitehela okuti ngoti omulume wange wanthomba.”

14. (a) Otyipuka patyi tyakolela tulilongesa mu Gênesis 2:​24? (b) Oityi tuna okulipula?

¹⁴ Mokonda tuvaumbili va Jeova , tuna otyilinga tyokutekula nawa ovo tate yetu, novakuatate vetu mewaneno. Mahi, tyina tunepa, otyilinga tyakolela vali tukala natyo okutekula nawa omulume wetu ine omukai wetu. Jeova wapopia okuti omulume “meliwaneka nomukai wae.” (Gênesis 2:​24) Onkhalelo omunthu tuelinepa nae elitehelela yakolela unene ku onthue. Lipula: ‘Okuti ndyikala omuvo omunyingi nou tuelinepa nae? Ndyimulingila ovipuka oviwa? Ndyimulekesa okuti ndyimuhole?’

15. Omokonda yatyi Ovakristau vanepa velityilikila okukala omuvo omunyingi nomunthu ehelinepele nae?

¹⁵ Inkha tukala omuvo omunyingi nomunthu tuhelinepele nae, otyo matyipake otyinepo tyetu motyiponga. Tupondola okukala omapanga omanene nomunthu oo iya atuhimbika okumuhanda. (Mateus 5:​28) Oupanga oo upondola okutuhindila okulinga otyipuka tyinyona otyinepo tyetu.

16. Otyitumino patyi Ombimbiliya yaava konthele yotyinepo?

¹⁶ Konyima yokuti “otyinepo tyihumbwe,” Ombimbiliya yayawisako okuti: “Oula wovalinepi ukale tyasukuka,  mokonda Huku makakoyesa vana valinga oundalelapo, noumbalehi.” (Hebreus 13:⁠4) Mo versikulu ei, onondaka “oula wovalinepi” mbuhangununa otyihola tyilingwa pokati komulume nomukai. (Provérbios 5:​18) Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuna onthilo notyihola?

17. (a) Oñgeni ovanthu ovanyingi vatala oumbalehi? (b) Oñgeni ovaumbili va Jeova vatala oumbalehi?

¹⁷ Ovanthu ovanyingi hono vasoka okuti katyapengele okukala nombalehi. Onthue katupondola okuhongiliyua novituwa ovio viouye. Jeova wayandyulula nawa okuti uyele oundalelapo, noumbalehi. (Tanga Romanos 12:⁠9; Hebreus 10:​31; 12:​29) Inkha tulala nomunthu tuhelinepele nae, ngotyo tukahi nokusilisa otyinepo tyetu. Tupu, tukahi nokulekesa okuti tutupu onthilo novitumino vya Jeova iya matunyono oupanga wetu nae. Ngotyo, tuna okulityilika okulinga otyipuka tyotete tyihindila omunthu okulinga oumbalehi. Otyo tyakutikinya okulityilika omalusoke omavi konthele yomunthu tuhelinepele nae. ​—⁠ Jó 31:⁠1;

18. (a) Omokonda yatyi okulinga oumbalehi tyelifwa nokufenda ovikahuku? (b) Oñgeni Jeova atala oumbalehi?

¹⁸ Mo Isilayeli yo kohale, Movitumino Viapelwe Moisesi oumbalehi ankho onkhali onene, yeelekwa nonkhali yokufenda ovikahuku. Omunthu ankho ulinga oumbalehi una okuipawa ngetyi ankho tyilingwa omunthu ufenda ovikahuku. (Levítico 20:​2, 10) Oñgeni oumbalehi welikuata kumwe nokufenda ovikahuku? Inkha omu Isilayeli ankho ufenda otyikahuku, ngotyo kafuisilepo omulao alingile wokutualako okukala omukuatyili ku Jeova. Tupu, inkha omu Isilayeli ankho ulinga oumbalehi, ngotyo kafuisilepo omulao  alinga wokutualako okukala omukuatyili komunthu elinepa nae. (Êxodo 19:​5, 6; Deuteronômio 5:⁠9; tanga Malaquias 2:​14.) Tyayandyuluka nawa okuti ku Jeova oumbalehi ankho onkhali onene.

19. Oityi tyipondola okutukuatesako okutokola okuhalingi oumbalehi?

¹⁹ Iya hono? Namphila tuhalandula vali Ovitumino Viapelwe Moisesi, mahi onkhalelo Jeova atala oumbalehi kayapilulukile. Ngetyi onthue nalumwe matufende otyikahuku, tupu nalumwe tupondola okulinga otyipuka tyilekesa okuti katuvakuatyili ku una tuelinepa nae. (Salmo 51:​1, 4; Colossenses 3:⁠5) Inkha tulinga oumbalehi, matulekesa okuti tutupu onthilo na Jeova Huku, notyinepo tyetu. ​—⁠ Tala Okatoi 26 Konthyulilo Yomukanda.

20. Oñgeni ounongo upondola okuetela ouwa otyinepo?

²⁰ Oñgeni ove upondola okupameka vali otyinepo tyove? Ondaka ya Huku itupopila okuti: “Eumbo litungwa nounongo, tupu lipamekwa no nondunge.” (Provérbios 24:⁠3) Ondyuo ipondola okutenda nokuhena ovipuka, ine ipondola okutokota nawa, nokuna ovipuka oviwa iya nokuapama. Notyinepo ongotyo tyikahi. Omunthu omunongo, ulinga atyiho opo otyinepo tyae tyipame, nokukala nehambu.

21. Oñgeni enoñgonoko lipameka otyinepo?

²¹ Konthele yondyuo oyo, Ombimbiliya yayawisako okuti: “Nenoñgonoko, ondyuo iyula ovipuka aviho viakolela unene iya viapandwa.” (Provérbios 24:⁠4) Ovipuka ulilongesa Mondaka ya Huku vipondola okupilulula otyinepo tyove atyikala vali nawa. (Romanos 12:⁠2; Filipenses  1:⁠9) Tyina mutanga amuho Ombimbiliya, nomikanda omikuavo, tompholei konthele yo ñgeni mupondola okuendela monondonga mukahi nokulilongesa. Ovolei ononkhalelo mbokulekesa ohole, nonthilo kese umwe na mukuavo, tupu lekesei omapole no nondunge. Ita ku Jeova opo ekukuateseko okukala novituwa vipameka otyinepo tyove iya linga ovipuka viyawisa onthumbi mukuenyi ena nove. ​—⁠ Provérbios 15:​16, 17; 1 Pedro 1:⁠7.

22. Omokonda yatyi tuna okulekesa ohole, nonthilo, nehumbilo ku una tuelinepa nae?

²² Tuna okulinga atyiho tuvila opo tutekule nohole, nonthilo iya nehumbilo omunthu tuelinepa nae. Konyima, otyinepo tyetu matyikala nehambu, tupu matyipame. Tyakolela vali, matyihambukiswa Jeova. ​—⁠ Salmo 147:​11; Romanos 12:​10.